Odnos dokumentarnih akreditiva i bankarskih garancija

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Spoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja komunikaciju sa spoljašnjim svijetom, odnosno prekogranični promjet roba i usluga. Za svaku zemlju je jako bitan momenat odnosa sa inostranstvom, kao vrlo značajan dio ekonomske aktivnosti svake zemlje. U savrijemenom svjetu nijedna zemlja bez obzira na svoje razvojne potencijale i uslove nije sama sebi dovoljna, posebno ne u ekonomiji i ekonomskom razvoju. Zbog toga kažemo da su sve zemlje ekonomski upućene jedna na drugu, odnosno u stanju su međusobne uslovljenosti i zavisnosti. Priroda ekonomskog života i ekonomske aktivnosti ruši sve prepreke-pa čak i međudržavne granice i to i onda kada su one razdvojene političkim ili nekom drugim činiocima. Savrijemena ekonomska teorija i praksa, međunarodnim ekonomskim odnosima i spoljnotrgovinskom poslovanju pridaju posebnu pažnju i značaj. U osnovi toga stoje ekonomski interesi država i njihova ekonomija. Iz međunarodnog ekonomskog okruženja dolaze brojni uticaji koji su od naročitog značaja za privredni razvoj i tekuću ekonomsku stabilnost svake zemlje. Možemo reći da u osnovi međunarodnih ekonomskih odnosa stoje tri razloga zbog kojih zemlje pojedinačno učestvuju u njima:
1. Razlike u uslovima proizvodnje među zemljama i područijima svijeta
2. Opadajući troškovi proizvodnje
3. Različitost u ukusima-veća ponuda na tržištu i potpunije zadovoljavanje potreba.

Zbog toga svaka zemlja nastoji da u svojoj spoljnotrgovinskoj aktivnosti iskoristi komparativne prijednosti koje ima u proizvodnji odrijeđenih proizvoda i usluga u odnosu na druge zemlje sa kojima održava ekonomske odnose. Te prijednosti se ispoljavaju kao korišćenje sopstvenih povoljnih uslova za njihovu proizvodnju, niži troškovi proizvodnje, bolji kvalitet proizvoda, viši stepen primjene tehnike i tehnologije. U krajnjem to omogućava viši nivo produktivnosti rada i doprinosi rastu dohotka. Sve zemlje savrijemenog sveta, manje ili više ekonomski su upućene jedna na drugu, odnosno stoje u međusobnoj ekonomskoj zavisnosti i uslovljenosti. Danas nema apsolutno autarhičnih privreda koje bi same sebi bile dovoljne. Ni jedna državna zajednica ne podmiruje svoje materijalne potrebe isključivo svojom proizvodnjom, dio tih potreba podmiruje uvozom materijalnih dobara iz drugih zemalja, a dio sopstvene proizvodnje namijenjen je zadovoljavanju potreba u inostranstvu. Ako bi se upitali zašto je to tako, moramo prije svijega ukazati na brojne činioce koji konkretnije obrazlažu nužnost uspostavljanja i razvijanja ekonomskih odnosa sa inostranstvom svake zemlje posebno.....

Pojam međunarodnog dokumentarnog akreditiva

Dokumentarni akreditiv nastao je iz prakse međunarodne trgovine kao instrument robnog i platnog promjeta. Koliki je njegov značaj najbolje pokazuje činjenica da se pomoću njega obavlja oko 80% međunarodne trgovine. Teško je utvrditi kada je dokumentarni akreditiv nastao, jer postoje mišljenja da je još u starom Rimu bilo situacija i poslova koji podsećaju na dokumentarni akreditiv. Dokumentarni akreditiv sličan današnjem nastao je negdje krajem XVIII stoljeća.

Dokumentarni akreditiv predstavlja jedan od najznačajnijih instrumenata međunarodnog plaćanja u spoljnotrgovinskom promjetu, koji omogućava sigurniju razmjenu roba i štiti interese kako prodavca (u smislu naplate isporučene robe, ukoliko se prodavac pridržavao uslova predviđenih u akreditivu), tako i kupca (u smislu dobijanja ugovorene robe koju je platio). Dokumentarni akreditiv se koristi uglavnom kada se kupac i prodavac ne poznaju dobro. Pošto je akreditiv strogo formalan instrument, svi učesnici u akreditivnom poslovanju moraju se tačno pridržavati uslova koji su u njemu definisani.....

Sadržaj :

UVOD 3
1.1 Pojam međunarodnog dokumentarnog akreditiva 5
1.1.1 Odnosi iz međunarodnog dokumentarnog akreditiva 6
1.1.2 Osnovna pravila dokumentarnog akreditiva 8
1.1.3 Robni dokumenti 8
1.1.4 Vrste dokumentarnog akreditiva 9
1.2 Pojam samostalne garancije 10
1.2.1 Odnos dokumentarnih akreditiva i bankarskih garancija 11
1.2.2 Osnovna pravila samostalne garancije 12
1.2.3 Indirekta garancija (kontragarancija) 12
1.2.4 Vrste samostalne garancije 13
1.3 Bankarske garancije 13
1.3.1 Elementi bankarske garancije 14
1.4 Odnos između regulative dokumentarnog akreditiva u UCP 500 i UCP 600 18
ZAKLJUČAK 22
LITERATURA 24