Obveznice

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Obveznice
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz berzanskog poslovanja.

Prije nego što detaljnije objasnimo termin-obveznice, potrebno je najprije razjasniti pojam hartija od vrijednosti. Hartije od vrijednosti su pisane isprave o određenom imovinskom pravu koje je moguće ostvariti na osnovu vlasništva nad istim. Pra početke hartija od vrijednosti možemo naći još u Vavilonu (VII vek prije nove ere). Razvojem robno-novčane privrede i hartije od vrijednosti postaju predmet trgovanja na posebnom tržištu.
Hartije od vrijednosti možemo klasifikovati prema različitim kriterijumima: a) po ročnosti na kratkoročne i dugoročne, b) prema pravu koje nose na dužničke i vlasničke i dr. Dugoročne hartije od vrijednosti su akcije i dugoročne obveznice, dok su kratkoročne hartije od vrijednosti uglavnom instrumenti duga.
Obveznice su dužničke hartije od vrijednosti kojima se dužnik (zajmoprimac) obavezuje da će vratiti zajmodavcu (investitoru) pozajmljeni novac i platiti kamatu za određeni vremenski period.
Drugim riječima, obveznice su dužničke hartije od vrijednosti kojima se njihov emitent (u ovom slučaju država) obavezuje da vlasniku obveznice (odnosno deviznom štediši) isplati o roku dospijeća iznos koji je na njima naznačen.

Elementi obveznice

Obveznica se sastoji od: plašta i kamatnih kupona.
Plašt obveznice sadrži:
1) oznaku da je obveznica i vrstu obveznice;
2) firmu, odnosno naziv i sjedište emitenta;
3) firmu, odnosno ime kupca obveznice ili oznaku da obveznica glasi na donosioca;
4) nominalnu vrijednost, ako se radi o garantovanoj obveznici;
6) visinu kamatne stope;
7) procenat učešća u dobiti, ako je to učešće predviđeno;
8) rokove i mjesto plaćanja nominalne vrijednosti obveznice i kamate;
9) mjesto i datum emisije;
10) oznaku serije i kontrolni broj obveznice;
11) faksimil potpisa ovlašćenog lica emitenta i pečat emitenta obveznice;
12) oznaku rokova plaćanja nominalne vrijednosti obveznice i kamate, odnosno anuiteta (amortizacioni plan).

Kamatni kupon obveznice sadrži:
1) oznaku serije i broj kupona;
2) visinu kamate;
3) datum dospijeća i mjesto i način plaćanja kamate;
4) faksimil potpisa ovlašćenog lica emitenta i pečat emitenta.

Prvi dio sadrži osnovne podatke o obveznici kao što su oznaka da je ta hartija od vrijednosti obveznica i koja je vrsta obveznice, naziv i sjedište emitenta, naziv i sjedište kupca ili pak oznaku da glasi na donosioca, iznos na koji glasi obveznica (nominalnu vrijednost obveznice), visinu kamatne stope, datum i mjesto plaćanja kamate i glavnice (nominalne vrijednosti), mjesto i datum izdavanja, ime garanta (ako je obveznica garantovana, procenat učešća u dobiti (ako je to učešće predviđeno), oznaku serije i kontrolni broj obveznice, faksimil potpisa ovlašćenog lica i pečat emitenta.
Kamatni kuponi sadrže pak, osnovne podatke o samoj isplati kamate: oznaku serije i broj kupona, visinu kamate, datum dospijeća, mjesto, datum i način plaćanja kamata kao i potpis ovlašćenog lica i pečat emitenta. Ovaj drugi dio obveznice je značajan zato što vlasnik odnosno imalac obveznice isti mora pokazati emitentu, zajedno sa plaštom, kada dođe vrijeme za naplatu kamate.
U skladu sa postojećom regulativom, emitent može da, umjesto štampanja obveznice, izda potvrdu koja bi sadržala iste elemente kao i plašt obveznice s tim što ona onda mora biti ovjerena od strane banke kod koje emitent ima otvoren depo račun.

Klasifikacija obveznica

Obveznice možemo podijeliti prema najrazličitijim kriterijumima (prema tipu emitenta, metodu otplate, načinu obezbeđivanja otplate, roku dospijeća itd).
U zemljama koje imaju razvijeno finansijsko tržište postoji dominacija dugoročnih u odnosu na kratkoročne obveznice. U tim zemljama, definicija rokova dospijeća za dugoročne obveznice je od 10 do 30 godina, za srednjoročne od 5 do 10 godina. Na domaćem tržištu hartija od vrijednosti postoji dominacija kratkoročnih obveznica u odnosu na dugoročne, što je karakteristika tržišta u razvoju, ali i velikog opreza investitora.

Postoje različite vrste obveznice.
1. prema roku dospijeća, dijele se na:
kratkoročne – koje dospijevaju na naplatu u roku koji je kraći od godinu dana
dugoročne – koje dospijevaju na naplatu u roku koji je duži od godinu dana.

2. prema načinu označavanja vlasništva nad njima, dijele se na:
obveznice na ime – koje na plaštu imaju navedeno ime kupca. Takve obveznice se prenose na novog vlasnika indosiranjem - pismenim izjavljivanjem vlasnika iste da svoje pravo prenosi na drugo lice. Novi vlasnik, prilikom naplaćivanja svojih prava po osnovu obveznice, obavezno mora prezentirati i sam indosament.
obveznice na donosioca – koje na plaštu imaju navedeno da glase na donosioca. One se na neko drugo lice prenose prostom predajom. Njihova bitna razlika u odnosu na prethodnu vrstu obveznica je u tome što emitent neće izdati vlasniku novu obveznicu u slučaju njenog gubitka.

3. prema načinu na koji se ostvaruje pravo na kamatu, dijele se na:
obveznice bez kupona – kod kojih se kamata isplaćuje odjednom – o roku dospijeća i koje kao takve nemaju kamatne kupone
obveznice sa kuponima – kod kojih se kamata isplaćuje peridično i koje kao takve imaju kamatne kupone koji se moraju prezentirati prilikom njene naplate.

4. prema načinu obračuna kamate, dijele se na:
obveznice sa fiksnom kamatom – kod kojih je kamata u momentu kupovine poznata i ona je fiksna
obveznice sa promjenljivom (varijabilnom) kamatom – kod kojih je kamatna stopa obveznice promjenljiva i vezuje se za kamatnu stopu neke kratkoročne hartije od vrijednosti (a to je najčešće ona koja ima najniži kreditni rizik)
obveznice sa indeksiranom kamatom – kod kojih se fiksna kamata, u momentu isplate koriguje indeksom rasta cijena na malo ili nekim drugim ugovorenim indeksom.

5. prema vremenu u kome se isplaćuje glavnica, dijele se na:
jednokratne obveznice – kod kojih se glavnica (nominalna vrijednost, vrijednost na koju glase) isplaćuje odjednom – o roku dospijeća
anuitetne obveznice – kod kojih se glavnica otplaćuje periodično.

6. prema načinu obezbeđivanja otplate, dijele se na:
hipotekarne obveznice – kod kojih emitent zalaže svoju imovinu kao garanciju da će obaveze po osnovu obveznica biti isplaćene njihovim imaocima. Ukoliko emitent ne bude sposoban da iste izmiri izvršiće se prodaja te imovine i tako omogućiti naplata potraživanja koja vlasnik ima prema izdavaocu obveznice
garantovane obveznice – za čiju isplatu o roku dospijeća garantuje određeno pravno lice kao što je na primjer komercijalna banka, što znači da vlasnik obveznice može svoja potraživanja iz obveznice da naplati od banke ukoliko emitent nema sredstava za isplatu svojih obaveza po osnovu obveznica
negarantovane obveznice – kod kojih vlasnik svoja potraživanja po osnovu obveznice koju posjeduje može da naplati jedino od emitenta.

7. prema mogućnosti otkupa prije roka dospijeća, dijele se na:
opozive – koje u sebi sadrže pravo emitenta da ih otkupi prije roka dospijeća, po unaprijed utvrđenoj cijeni koja je, po pravilu, veća od nominalne vrijednosti obveznice
neopozive – koje u sebi ne sadrže pravo emitenta da ih otkupi prije roka dospijeća.

8. prema tome ko se javlja kao emitent obveznica, dijele se na:
državne obveznice – koje emituje država, odnosno ovlašćeni državni organ, municipalne obveznice (obveznice lokalnih organa vlasti) – koje emituju gradovi, regioni, škole, univerziteti i sl.
korporativne obveznice – koje emituju preduzaća bilo da su to javna preduzeća, transportna i industrijska preduzeća, banke ili druge finansijske kompanije.

9. Razlikujemo još neke vrste obveznica:
Zamjenljive (konvertibilne) obveznice – koje se mogu zamijeniti za određeni broj običnih akcija, prema unaprijed utvrđenom raciu
Participativne obveznice – koje svojim vlasnicima daju pravo, ne samo na kamatu već, i na učešće u raspodjeli neto dobiti preduzeća
Obveznice sa put klauzulom (put bonds) – koje vlasniku daju pravo da ih proda emitentu po unaprijed utvrđenoj cijeni.

Nominalna, knjigovodstvena i tržišna vrijednost obveznica

Nominalna vrijednost obveznice jeste ona vrijednost koja je naznačena na samoj obveznici i koja će se isplatiti o njenom roku dospijeća. Npr. ako je emitovana obveznica sa nominalnom vrijednošću od 1.000,00 KM i sa rokom dospijeća od 10 godina to znači da će kupac istih, posle 10 godina, moći da naplati tih 1.000,00 KM od emitenta. Naravno, to ne znači da on i ranije neće moći da dođe do gotovine koju je uložio kada ih je kupovao. On ih, naime, može prodati prije roka dospijeća na organizovanom tržištu i ranije po tržišnoj cijeni.
Knjigovodstvena vrijednost obveznice jednaka je njenoj nominalnoj vrijednosti i po njoj se obveznica evidentira u knjigovodstvu preduzeća emitenta.
Tržišna vrijednost obveznice zavisi od kamatne stope koju ta obveznica donosi kupcu, ostalih investicionih mogućnosti kao i kupčevog uvjerenja da će emitent biti u mogućnosti da isplaćuje obaveze koje preuzima emitovanjem obveznica (da isplaćuje kamate kao i glavnicu). Teoretski, tržišna vrijednost obveznica se dobija kao zbir sadašnje vrijednosti kamata koje će se isplaćivati kupcu do roka dospijeća obveznice i sadašnje vrijednosti glavnice koja će se isplatiti po isteku perioda na koji je obveznica emitovana. Iskazano u vidu formule:
gdje su:
P – tržišna vrijednost obveznice
I - kamata koja se isplaćuje godišnje (vrijednost kamatnog kupona)
N – nominalna vrijednost obveznice
r – preovlađujuća tržišna kamatna stopa (tržišna stopa kapitalizacije)
n – broj godina do dospijeća obveznice

Ukoliko se kamata plaća više puta u toku puta u toku godine ova opšta formula bi imala slijedeći oblik:
pri čemu bismo sa m označili broj plaćanja u toku godine.

Ukoliko je:
1. ugovorena kamatna stopa jednaka preovlađujućoj tada je tržišna vrijednost obveznica jednaka njihovoj nominalnoj
2. ugovorena kamatna stopa manja od preovlađujuće, tada je tržišna vrijednost obveznice manja od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnom tržištu, se kaže da predstavlja prodaju uz tzv. diskont
3. ugovorena kamatna stopa veća od preovlađujuće tada je tržišna vrijednost obveznice veća od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnom tržištu, se kaže da predstavlja prodaju sa premijom.

Tržišna cijena obveznice se iskazuje u procentima od njene nominalne vrijednosti. Npr. ako se za obveznicu čija je nominalna vrijednost 1.000,00 KM njena tržišna cijena označi sa 120 to onda znači da ona iznosi 1.200,00 KM.

Vrste dugoročnih obveznica

Na finansijskim tržištima postoji široka lepeza dužničkih hartija od vrednosti. U zavisnosti od emitenta mogu se podijeliti na: obveznice državnog trezora, organa uprave i korporacijske obveznice.

Obveznice državnog trezora su najsigurnije hartije od vrednosti. Vlada svake države garantuje da će investitorima blagovremeno biti izmirivane obaveze. Stoga, ove hartije od vrijednosti nose mali prinos s obzirom na nizak rizik koji je sadržan u njima.

Obveznice organa uprave emituju državni, regionalni i lokalni organi radi prikupljanja sredstava za finansiranje raznovrsnih projekata od javnog interesa. Ovaj tip obveznica je obično izuzet od poreza kako bi bio što privlačniji investitorima. Ukoliko dio prihoda koji se dobije stavljanjem realizovanih projekata u funkciju služi za isplatu duga, ove obveznice se nazivaju prihodovne. Obveznice sa generalnom obavezom, pak, emituju upravni organi koji imaju ovlašćenja za naplatu poreza i tako generišu prihod za izmirenje duga.

Korporacijske obveznice obično plaćaju veće kamate od prethodnih tipova obveznica, ali i nose veći rizik. S druge strane, one su manje rizične od akcija jer ukoliko korporacija bankrotira poverioci (vlasnici obveznica) se prije isplaćuju iz likvidacione mase od vlasnika (akcionara). Korporacijske obveznice mogu biti osigurane kada korporacija kao sredstvo obezbjeđenja koristi imovinu (opremu, nekretnine i sl.) ili kolateral (finansijsku aktivu) iz koje će se naplatiti poverioci ako ne ispuni ugovorene


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
09:42 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Obveznice - ij derrick 0 1,370 02-06-2013 01:09 PM
zadnja poruka: derrick
  Obveznice - dugorocni izvori finansiranja Vesnica 0 2,286 06-07-2010 09:33 PM
zadnja poruka: Vesnica
  obveznice Autor1 0 1,298 04-04-2010 11:06 PM
zadnja poruka: Autor1

Skoči na forum: