Oblici i rizici globalizacije

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz medjunarodnih odnosa.

Globalizacija je način života, promjena naših životnih okolnosti, proces u kojemu se putem savremene tehnologije približavaju nekad udaljena područja. Globalizacija - pojam često korišten u svakodnevnom govoru o kojemu svi znamo gotovo sve osim kako ga precizno objasniti. O globalizaciji se danas puno piše i govori, ona se postavlja kao model razvoja u savremenoj stvarnosti međunarodnih odnosa.
Globalizacija je dugotrajan proces koji se odvija. Pojednostavljeno, globalizacija označava i savremeni socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti svijeta. Ako global znači ukupnost, globalno je ono što je sveobuhvatno, a globalizam postaje način gledanja na zbivanja i probleme u ukupnosti, svako djelovanje upravljeno prema poimanju svijeta kao cjeline. Prema Anđelku Milardoviću «u političkom smislu globalizam bi bio nova društvena paradigma nastala padom Berlinskog zida, propašću komunizma kao «svjetskog procesa» i paradigma stvaranja globalnog društva. Postoje tri škole globalizma – prvu predstavljaju hiperglobalisti po kojima su vodeće snage globalizacije kapitalizam i tehnologija, drugu školu globalizma predstavljaju skeptici po kojima su vodeće snage globalizacije država i tržište, dok treću školu predstavljaju transformacionalisti po kojima globalizacija mijenja snagu države i svjetske politiku».
Ideologija globalizacije je ideologija bogatih i visoko razvijenih zemalja – prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Njihova nadmoć u političkom, vojnom, gospodarskom, tehnološkom i kulturnom području paralelna je s trendovima globalizacije, stavljajući u prvi plan aktivnost globalnog lidera.
«Ali, globalizacija je i politička i tehnološka i kulturna isto koliko je ekonomska. Više od svega ona je pod utjecajem razvoja sistema komunikacija koji je započeo tek krajem 60-ih. Pogrešno je misliti da se globalizacija odnosi samo na velike sisteme, kao što je svjetski financijski poredak Globalizacija se ne odnosi samo na nešto «tamo negdje», udaljeno i daleko od individue. Ona je fenomen koji isto tako nalazimo «ovdje unutra» i koji utječe na intimne i osobne aspekte naših života. Debata o obiteljskim vrijednostima, na primjer, koja se odvija u mnogim zemljama, može se činiti jako udaljenom od globalizirajućih utjecaja, ali nije. Tradicionalni se obiteljski sistemi mijenjaju ili su pod pritiskom u mnogim krajevima svijeta, osobito kada žene proglase pravo na veću ravnopravnost. Nikada prije nije postojalo društvo, koliko znamo iz povijesnih podataka, u kojemu su žene bile približno ravnopravne s muškarcima. Ovo je uistinu globalna revolucija u svakodnevnom životu čije se posljedice osjećaju u cijelome svijetu u područjima od rada do politike.»
«Globalizacija je, dakle, kompleksni set procesa, a ne jedan jedini proces. A oni se odvijaju kontradiktornim i opozicijskim načinima. Većina ljudi misli o njoj jednostavno kao o «odvlačenju» moći ili utjecaja iz lokalnih zajednica i nacija prema globalnoj areni. Ovo stvarno i jest jedna od njezinih posljedica. Nacije gube dio svoje ekonomske moći koji su nekada posjedovale. Ipak, ona također ima i suprotan učinak.
Globalizacija ne vuče samo prema gore, već također gura prema dolje, stvarajući nove pritiske na lokalnu autonomiju. Američki sociolog Daniel Bell to vrlo dobro izražava kada kaže da su nacije postale premale da bi riješile velike probleme, ali također i prevelike da bi riješile male probleme.
Globalizacija, naravno, ne donosi svima jednako i po svojim posljedicama nije u potpunosti benigna. Previše ljudi koji žive izvan Europe i Sjeverne Amerike na nju gleda nelagodno i shvaća je kao westernizaciju ili, možda, amerikanizaciju, budući da su Sjedinjene Države danas jedina supersila s dominantnom ekonomskom, kulturnom i vojnom pozicijom u svjetskom poretku. Mnoge od najuočljivijih kulturnih ekspresija globalizacije i jesu američke - Coca Cola, McDonalds.»
Prema Franju Tureku, «globalizacija se može pojmovno odrediti kao sociološki proces čija povijesna komponenta pretpostavlja da je započela s prvim počecima razvoja ljudskog roda, da se počela intenzivirati s prvim početkom industrijske revolucije i da je poglavito akceleraciju poprimila u drugoj polovici ovoga stoljeća od kada i započinje postepena upotreba tog pojma.
Njezina bitna determinirajuća komponenta je tehnološki razvoj koji omogućuje kompresiju ili smanjivanje svijeta prostorno i vremenski, s implikacijama na kvalitativne i kvantitativne promjene u ekonomskoj, političko-pravnoj i kulturnoj sferi razvoja čovječanstva koje se manifestiraju kroz pojmove - globalna ekonomija, globalna zajednica, globalni mediji i slično, čije su osnovne karakteristike univerzalnost i standardizacija s naglašenim suprotstavljajućim tendencijama sadržanim u pojmovima lokalizacija, parcijalizacija, fragmentacija i drugo.»

1. UVOD……………………………………………………………………….….3
2. POVIJEST GLOBALIZACIJE……………………………………………....5
3. OBLICI GLOBALIZACIJE……………………………………………….…7
3.1 Privredna globalizacija…………………………………………………..……7
3.2 Politička globalizacija……………………………………………………...…7
3.3 Kulturna globalizacija………………………………………………….……8
4. RIZICI GLOBALIZACIJE…………………………………………………10
4.1 Politički i pravni rizici ……………………………………………………..10
4.2 Privredni rizici………………………………………………………………11
4.3 Kulturni rizici………………………………………………..……………...12
5. GLOBALNA DIFUZIJA MOĆI……………………………………...……...13
6. ZAKLJUČAK …………………………………………………………..….….15
7. LITERATURA ……………………………………………………….……..16