Nova vremena-zla sudbina starog ugleda u pripovijetkama A. Nametka

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
Autor1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,299
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
Nova vremena-zla sudbina starog ugleda u pripovijetkama A. Nametka

UVOD



Alija Nametak pripada međuratnoj generaciji bošnjačkih novelista, ali je u književnosti stupio početkom tridesetih godina.
Jasno je da je to vrijeme previranja, vrtoglavih društvenih i književnoestetičkih mnijenja koji su umnogome označili poetski izraz Alije Nametka. Mada je to vrijeme modernih književnih strujanja u evropskoj književnosti, vaspitanja na romantičarsko-folklornoj literaturi ostavilo je neizbrisiv trag na ovog autora.
Mada je u kasnijim pripovijetkama nastojao obogatiti svoj izraz kvalitetima moderne, kako domaće, tako i strane novele, njegov pokušaj nije do kraja ispunjen.
U tom smislu značajan je njegov napredak u formalnom smislu, u postupku, no u ideji ostaje sličan piscima iz austrougarskog perioda.
Nova vremena su i u Nametkovim novelama zla sudbina starog ugleda, bogatstva i moći, tema tako poznata iz bošnjačke književnosti austrougarskog doba.
Jedna od glavnih tema njegovog pripovjedačkog opusa je upravo ne snalaženje bošnjačkog naroda i propadanje pod plimom novih životnih oblika .
Ukoliko je tema njegovih pripovijedaka sukob novog i starog vremena, novih i starih moralnih načela, tema ovog rada bit će na koji način autor reaguje na taj problem, odnosno, koje je njegovo opredjeljenje.
Naime, u kontekstu Nametkove proze je ponovno nalaženje starih, ranije odbačenih moralnih načela.
U svojoj osjećajnoj i moralnoj odanosti prošlim vremenima bošnjačkog života, Nametak žali za moralnim i životnim vrijednostima, za čistoćom i ličnim poštenjem, za ravnotežom etičkih nazora, za skladnim odnosima među ljudima i razumijevanjem tuđih sudbina.
Razočaran je, zajedno sa svojim junacima, što je svega toga preko noći nestalo što su stari životni oblici nasilno uništeni.
U svojim pripovijetkama želi u iskustvima starih pronaći snagu za bolje organizovanje u budućnosti.
Takvom idejom Nametak podsjeća na srpske pisce Lazarevića, Sremca, pa i Stankovića, koji su bili realisti samo formom, ali ne i idejom, što znači da žal za prošlim vremenima nije karakterističan samo za bošnjačku književnost.
Na primejru nekoliko pripovijedaka ovaj rad će biti pokušaj obrazloženja takve Nametkove ideje.




BOŠNJAČKA PRIPOVIJETKA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA


U prvim poslijeratnim godinama u bošnjačkoj se prozi jasno uočavaju nekolike dominantne struje. Jedan broj pisaca nastavlja da piše u duhu tradicionalnog neoromantičarskog naslijeđa, od kojih su neki bili didaktičko-moralističkog, a drugi zabavno sentimentalnog usmjerenja. U ovom procesu evropeiziranja pisci tragaju za korijenima vlastitog duhovnog naslijeđa. Pri tom je bitno utvrditi da je folklorno pjesništvo bitnije utjecalo na naše pripovjedače nego usmena prozna baština.
Početak dvadesetog stoljeća bio je i početak moderne bosanskohercegovačke pripovijetke. Regionalna u onom smislu u kojem je regionalnost jezička baza, imaginacija i stvaralački polet, ova pripovijetka brzo je dobila modernu formu, mada tematski još uvijek vezanu za prošlost. Nova pripovijest okrenuta je neshvatljivim prostorima ljudskog bića, ponegdje sapeta tradicionalnom formom, ali uvijek jedra književnonarodnim jezikom, dovoljno narativna i estetski ubjedljiva. U njenim najdubljim misaonim vrtlozima krije se iskonska čovjekova drama, čežnja za ljepotom, potreba da se umjetnošću prevlada stradanje i smrt, očaj i samoća.
Dakle , preovladava neoromantičarski model folklorno-patrijarhalne priče u koji se uklapa i književni opus Alije Nametka
Novelistički opus Alije Nametka nastao je izvan dinamike avangardnog i ekspresionističkog pokreta koji je obilježio književnost dvadesetih godina, kao i mimo matice socijalne literature karakteristične za tridesete godine ovog vijeka. On je njegovao onaj tip tzv. Regionalno-folklorne proze u kojoj se nastavljaju klasična usmjerenja i tradicionalni oblici bošnjačke proze iz predhodnog perioda. U prve dvije zbirke («Bajram žrtava»i «Dobri Bošnjani») Nametkove novele bi se mogle tematski svrstati u dvije grupe: priče s erotskim sadržajima i priče u kojima se prate procesi propadanja bošnjačkog svijeta s tragičnim posljedicama raspada patrijarhalnog načina života. Ti su tematski krugovi prisutni i kod drugih međuratnih pripovjedača, prije svih u novelama Hamze Hume, ali su različiti oblici umjetničke obrade ovih motiva.
Za razliku od Hume kod koga se erotska žudnja razgorijeva u sveprirodnom plamenu panerotske ekstaze ili bolno sagorijeva u tragičnom doživljaju neminovne prolaznosti čulnih inteziteta, Alija Nametak «bdije» nad erotskim nemirima svojih junaka stišavajući njihovu strast moralnim konvencijama patrijarhalne sredine.
Izuzetak su novele Sunce i Podne u kojima je Nametak najbliži Huminoj sunčanoj rapsodiji oslobođene čulnosti.
U novelama u kojima je hroničarski prati sudbinu bošnjačkog svijeta u međuratnom periodu Alija Nametak uglavnom slijedi narativne modele koji su utemeljeni u preporodnom periodu, ali estetski sugestivnije i umjetnički zrelije.
Ima, istina, kod njega niz novela u kojima se on zadržava u oblicima folklorne priče i idilične atmosfere narodne predaje kao i novela zasnovanih na anegdotalnoj osnovi.
Tu se pripovijedna građa još uvijek artikulira kao ilustracija određenih moralno-religijskih pogleda na svijet, bez snažnijih zahvata u psihologiju ličnosti. Po najboljim ostvarenjima iz ovog tematskog kruga kakve su recimo proze iz ciklusa Duranići, potom Trava zaboravka, Njegova osuda, Kmet, ili ispovijest starca Đulimana u priči Za obraz, Alija Nametak zaslužuje mnogo veću pažnju nego mu je do sada povećena.




NOVA VREMENA- ZLA SUDBINA STAROG UGLEDA


Prva Nametkova zbirka Bajram žrtava izraz je nostalgično-estetske intime kojom ovaj pisac atmosferički zaokružava i stvaralački prožima svoje novele. Već uvodna novela Kmet nagovještava piščevo shvaćanje života, koje je izraz tradicionalnog mentaliteta njegovih junaka i njihov odnos prema suvremenim životnim pojavnostima. Sa tim njihovim naziranjem i ponašanjem pisac se poistovjećuje, preobražavajući njihove životne trpnje i iskušenja u tihu žalbu nad prošlim vremenima i nad sudbinom koja ih je snašla, i, ujedno, uočavajući ljudsku postojanost koju ni ta promijenjena vremena nisu načela. U isječku društveno-političkih odnosa nastalih godine 1878. Nametak je prikazao duševnost kmeta Ahmeta, koji svom agi Džankiću, s kojim ga je nevolja izjednačila, nosi trećinu, te Džankovićev ponos koji to odbija jer nije spao na to da mu se milostinja dijeli. Te crte ponosa, skromnosti i poniznosti, ali moralne postojanosti, ovaj pisac pripovjedački prati u međuratnom vremenu, agrarne reforme koja dovodi do krupnih moralno-ekonomskih preobražaja i lomova u porodicama bivših aga i begova.
Neke od ovih povijesti, kao što je pripovijetka o Aljabegovićima ili niz novela o Duranićima, predstavljaju sažete socijalno-psihološke povijesti ovog svijeta.
Ako je, međutim, novela do kraja činjenički ogoljena, ona se pretvara u reportažu i udaljava od književnosti. A i to se kod Nametka događa, osobito kad pripovijeda o neposrednoj suvremenosti jezikom intelektualca sociologa. A kad svoju prozu otopli pričom junaka, u prvom licu, zaiskri u njoj moralna estetika bošnjačke tradicije.
Ali nije ovaj pisac samo hroničar istrošenog života bivšeg plemenitaškog sloja, on je i životni saputnik i duševni istovijetnik mnoštva malih, u sebe i svoju sudbinu zatvorenih ljudi.
On piše o teškoćama njihove međuratne suvremenosti, o životnoj stvarnosti u stalnom sukobu sa tradicionalnim mentalitetom, ali je osjećajno okrenut prošlosti i njenim vrijednostima. Tu je njegova umjetnička kontroverza u kojoj je sadržan dramatičan potencijal, utišan moralnom nostalgijom kao nekom vrstom katarze.
Nije onda ni čudo što je za ovog pisca rečeno da je pjesnik staroga bošnjačkog života, bošnjačke porodice, i njenih patrijarhalnih, tradicijom utvrđenih odnosa, shvaćanja i običaja. Nametak stvara jednu historijsko-spiritualnu rezonancu sudbine bošnjačkog svijeta, koju nasilno ruše zbivanja, običaji i odnosi novog vremena.
Nova vremena su i u Nametkovim novelama zla sudbina starog ugleda, bogatstva i moći, tema poznata iz bošnjačke književnosti austrougarskog doba.
U noveli Njegova osuda ,ta zla sudbina se, pod utiskom skrnavljenja kule i imena, u Omeru preobražava u moral koji nije moguće preživjeti. To je poenta tragične povijesti Omerove i njegovih predaka u njoj. S vječnom će se sramotom spominjati moje ime, odlučujem se Omer kad čuje da mu bivši kmet u njegovoj kuli svetogrdno prolijeva vino i kolje krmače u Muhamed-aginoj odaji, da bi je zapalio i izgorio s njom. Nešto poput nečiste krvi pritiskuje životni konac glavnog junaka, a u isto vrijeme djeluje i ljudski tragično, kao nešto što on nije mogao izbjeći. Pisac ga posmatra s razumijevanjem za onim što ga je stiglo i što nije mogao, ni znao mimoići.
To je bilo novo književno osjećanje nispona društvene historije Bošnjaka, konkretizirano, objektivno, suočeno sa nelijepim neljudskim.



ZA OBRAZ I NIŠTA DRUGO…


Cijela jedna zbirka ovog pripovjedača nazvana je Za obraz.
U predhodnom izlaganju ukratko je obrazloženo kakav odnos je imao ovaj pripovjedač prema starom, prohujalom.
Nametak ne žali za onim što je u njima bilo negativno ili nedovoljno ljudsko, već žali za pozitivnim moralnim i životnim vrijednostima, za čestitošću i ličnim poštenjem, za ravnotežom etičkih nazora, za skladnim odnosima među ljudima i razumijevanju tuđih sudbina. Nezaobilazna ličnost svakako je starac Bećir Đuliman, koji prihvata smrt svoje kćeri kao konačno rješenje svih problema radije nego sramotu.
Starac u kafani bez imalo žaljenja priča o smrti svoje kćeri koju je sam prouzrokovao.
Obraćajući se svim prisutnim kaže:
« Umrijeti je ništa, samo, Bože, s dinom i s imanom, kad nam vakti-sahat dođe. Ali za Ajku sam se bojao, ne daj Bože, da joj vlasi na obraz ne udare…
Sve sam iskao od Boga, ako nam se ne smiluje da se mognemo spasiti, da mi žensku čeljad uzme Sebi, da ne dadne vlasima da se na njima svete.»1

Mada ovakav čin ubijanja sopstvenog djeteta izgleda gnusan i neshvatljiv, Nametak ne osuđuje starog Đulimana. On ga potpuno shvata i razumije, uvjeren da su njegovi postupci ispravni i moralni. Nametak slika svog junaka toplo i ikreno, a da je na njegovoj strani pokazuje i sam kraj pripovijetke.
«Pa, zar ti misliš ikada kući?
Ako Bog da, prvom zgodom. Čim se ovo malo smiri, a zemlja se očisti od dušmana treba opet zapregnuti rukave, pa zemlju raditi, a kuću kućiti. Još ja nisam svoje svršio.
Treba ono unučeta na noge podići, a ja se još ne odričem nade, da ću imati od srca poroda.»2

Bilo kako bilo, budućnost je ispred i za nju se treba boriti, a ona će biti svijetla jedino ako ideali, etika i moral starog patrijarhalnog doba budu vodilja.
Kao patrijarhalno- starenička moralna struktura izvija se iz njegovih proza i jedna dublja lična tragika njegovih junaka. To pokazuje ova pripovijetka, ali i mnoge druge.
Kada, na primjer, Omer Alajbegović (u noveli Njegova osuda) prodaje plemićku kulu, simbol ugleda njegove porodice, svjestan da svojim potomcima ne ostavlja ništa, ali ne može podnijeti da novi vlasnik vrijeđa sjećanje na njih.
U navedenim pripovijetkama javlja se čvrst moralni stav, ponos pojedinca, kao iz epskih vremena. Ovaj pisac slijedi unutarnje prijelome i moralne postojanosti svojih junaka sa toplom evokativnošću prema prošlim vremenima i dobrim ljudima koji su tada živjeli.
On piše o moralno-estetskom fluidu jednog osobenog, bošnjačkog mentaliteta. Piše o njemu toplo i iskreno, u svojoj osjećajnoj i moralnoj odanosti prošlim vremenima..
On sudbinama svojih likova umjetnički sugerira oslobođenje od stvarnosnog pritiska, da bi se osjetilo olakšanje, ravnoteža i mir u duši. Takvu ravnotežu nemoguće je pronaći u haosu kakav vlada, i zato se pisac okreće svemu starom, moralu, običajima, dobrim djelima.
Moralna nostalgija je pritom neka vrsta katarze.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
12:40 AM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Uticaj kočionog sistema na smanjenje zaustavnog vremena vozila Maja 0 2,226 21-03-2012 04:58 PM
zadnja poruka: Maja
  Ekonomska misao antičke grčke i starog rima Vesnica 0 3,533 11-05-2010 09:59 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Nova naučno tehnološka revolucija u 20.veku Vesnica 0 2,430 11-05-2010 09:45 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Nova naucno tehnoloska revolucija u 20.veku Vesnica 0 3,571 11-05-2010 09:37 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Nova klasicna ekonomija, ideje i predstavnici Vesnica 0 3,967 06-05-2010 12:53 AM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: