Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Ideja da se u opticaju nađe mnogo više novca nego što ga fizički ima, stara je mnogo vekova. Niko ne moze pouzdano da tvrdi odakle potiče – nalazimo je još kod starih Vavilonaca, a kasnije i kod Grka i Rimljana. Po francuskom istoričaru Ferdinandu Brodelu, presudnu ulogu imao je Kairo u 11. veku. Jevrejski i muslimanski trgovci već su tada poznavali različite načine plaćanja i kupovinu na kredit, kao i kaparisanje poljoprivrednih proizvoda i pre žetve. U starom i srednjem veku, trgovci su igrali ogromnu ulogu u društvu. Morali su da znaju da pišu, čitaju i računaju, da poznaju geografiju i nautiku, pa su za svoje vreme bili veoma obrazovani. Stalno su se dovijali da smisle najbolji i najsigurniji način za postizanje zarade i uopšte jednostavniji način trgovine, pa nije ni čudo što su glavne ekonomske promene začeli baš oni. Prekretnica je načinjena kad su na trgove (čiji naziv i sam kazuje da se tamo najčešće trgovalo) počeli da se donose samo uzorci robe, a ne cela količina, da bi tek po sklapanju dogovora bila izvršena razmena dobara. Za ovakvu trgovinu „na reč”, ključno je poverenje. I dan-danas na berzama se ne trguje stvarnom robom, već nekom vrstom uzoraka (na robnim berzama) i hartijama od vrednosti (na finansijskim berzama), a bez poverenja ne bi mogao da se sklopi nijedan dogovor.
Građevine za koje može da se kaže da su preteča banke postoje još pre pojave novca (prvi kovani novac za koji mi danas znamo je iz Lidije, nastao oko 680. godine pre naše ere), ali su tada više bili neka vrsta trezora za žito, krzno, metale (kasnije i plemenite). Posle pojave metalnog novca (koji je postao neophodan kad se pojavio višak proizvoda i privatno vlasništvo), javlja se potreba i za njegovim usavršavanjem jer se oštećivao pri dužoj upotrebi, ali pre svega jer se njime teško baratalo u većim količinama i bio je nepraktičan za prenošenje. Nošenje novca na putovanjima bilo je ogromna teškoća za tadašnje putnike zbog njegove težine, ali i čestih pljački na putu.
Iz potrebe da zaštite svoju imovinu, a i da putovanje učine lakšim, trgovci su uveli niz novina. Prvo su nastali sertifikati (slično menicama) kojima bi mogli da zamene deo svog bogatstva ili imovine, a odatle kasnije nastaju banknote i na kraju novčanice od hartije kakve mi danas poznajemo (u Kini u 10. veku uveliko se koriste neke, doduše primitivne, vrste novca od hartije). Važnu ulogu u razvoju bankarstva imaju templari, crkveni red nastao 1118. godine. Zbog raznih povlastica koje su imali, posle Prvog krstaškog rata brzo su ojačali i dobili veliku moć. Jedan deo templara bavio se bankarstvom, a neki ih smatraju i prvim savremenim bankarima. Pozajmljivali su narodu novac uz nadoknadu. Kod templara su se zaduživali ne samo obični ljudi, već i kraljevi, recimo Engleske, Francuske (a upravo ti veliki dugovi doneli su propast templarima, jer su ih na kraju isti ti kraljevi prognali). Nisu se bavili samo pozajmljivanjem novca uz kamatu, već i drugim bankarskim poslovima, na primer izdavanjem menica. Tako su ljudi koji su odlazili na put (u to vreme najčešće hodočasnici) kod templara mogli pre polaska da založe svu svoju imovinu. Dobili bi menicu s tačnim iznosom, a kad bi se vratili, iznos, umanjen za „troškove čuvanja”, bio bi im vraćen. Imali su mogućnost i da novac s napisanog čeka podignu na drugom mestu, kod drugog templara, uz obaveznu kamatu koja nije bila nimalo povoljna...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Savremena finansijska tržišta 5
1.1 Karakteristike finansijskog tržišta 6
1.2 Značaj finansijskog tržišta 6
1.3 Funkcije finansijskog tržišta 7
1.4 Vrste finansijskih tržišta 8
1.5 Učesnici na finansijskim tržištima 10
2 Pojam, nastanak i definicije berze 11
3 NJujorška berza - NYSE 13
3.1 Istorijat 14
3.1.1 24. oktobar 1929 – Crni četvrtak 16
3.1.2 Tok krize i faktori koji su je izazvali 17
3.2 Osnovne karakteristike NJujorške berze 21
3.3 Funkcija Berze 27
3.4 Berzanski ciklus na njujorškoj berzi 28
3.5 Hedž fondovi 29
3.6 Formiranje i kretanje cena na njujorškoj berzi 30
3.6.1 Berzanske manipulacije 30
3.7 Brokeri kao učesnici njujorške berze 33
3.7.1 Kontinuirano trgovanje 36
3.8 Dileri kao učesnici na njujorškoj berzi 36
3.9 Kotacija na berzi 37
3.9.1 Obračun berzanskih transakcija 38
3.9.2 Izveštaji i analize 39
3.9.3 Berzanske analize 40
3.10 Jačanje pozicije berze 42
3.10.1 NYSE sami svoj vlasnik 42
3.11 Stremljenje ka budućnosti 42
3.12 Kompanije sa berze 43
3.13 Tržišne zanimljivosti sa njujorške berze 44
ZAKLJUČAK 45
LITERATURA 47