Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.
Valutni odbor kao oblik vođenja monetarne politike doživio je novu afirmaciju posljednjih decenija. Poslije prvobitne popularnosti u zemljama koje su dobile samostalnost nakon kolonijalne ere, ovaj sistem je bio u nekoj fazi zaborava. Valutni odbor je posebno značajan za male i otvorene ekonomije, sa visoko izraženom inflacijom, niskom stopom rasta, rastrojenim finansijskim sistemom, visoko izraženim stepenom dolarizacije i već zahuktalim procesom tranzicije cijelog društva u njima.
Takva je i BiH. Rasprave o modifikaciji valutnog odbora u zemljama u tranziciji djelimično su olakšane činjenicom da nova moneta, evro, praktično postaje ono što je za nju i bilo projektovano, postaje svjetska ili bolje reći međunarodna moneta. Proces prelaska sa jednog na drugi monetarni sistem je veoma složen i kompleksan zadatak.
Ustavom BiH dozvoljena je promjena prvobitno uspostavljenog i u prvih šest godina obavezujućeg sistema monetarne politike, pa je moguće govoriti i o samom načinu napuštanja valutnog odbora. Istraživanje će pokazati koji je oblik monetarne politike za postojeći stepen razvoja, nivo do sada sprovedenih reformi, orijentaciju na priključenje Evropskoj uniji i ekonomsku povezanost sa zemljama evro zone, optimalan za BiH.
U istraživanju se polazi od nekoliko osnovnih hipoteza:
-valutni odbor kao režim fiksnog deviznog kursa je pogodan sistem za uspostavljanje osnovne makroekonomske ravnoteže, posebno u malim otvorenim ekonomijama u tranziciji,
-valutni odbor nije najpovoljniji oblik monetarne politike kojim se na dugi rok podstiče rast i zaposlenost,
-valutni odbor za mnoge zemlje je u određenoj fazi najbolje rješenje oblika monetarne politike, a za BiH je to u poslijeratnom periodu bio i jedini mogući sistem,
-ekonomije u tranziciji, koje imaju sistem valutnog odbora, ekonomski su uglavnom orijentisane na evro zonu,
-zemlje sa valutnim odborom imaju orijentaciju na priključenje Evropskoj uniji,
-valutni odbor nije trajno rješenje oblika monetarne politike.
Valutni odbor, primjena i rezultati
Valutni odbor
Pojam
U literaturi postoje različiti termini kojima se definiše valutni
odbor :
-Valutni odbor je aranžman po kome država fiksira devizni kurs i održava 100 % pokriće domaće novčane mase deviznom.
-Valutni odbor je monetarni autoritet koji izdaje domaći novac, na zahtjev konvertibilan u stranu valutu za koju je vezan, a po čvrsto postavljenom kursu.
-Valutni odbor se definiše kao monetarna institucija koja izdaje novac uz potpuno pokriće rezervnom valutom i potpunu konvertibilnost na zahtjev.
Sistem valutnog odbora je jedan od načina kontrole monetarne i devizne politike po kome se domaća valuta zamjenjuje za stranu valutu po fiksnom deviznom kursu. Emisija domaće valute se vrši uz potpunu konvertibilnost u stranu valutu, koja u ovom slučaju služi kao i rezervna valuta, i ovo pravilo se definiše zakonom. Domaći novac se automatski emituje i povlači u zavisnosti od priliva i odliva deviza. Pošto postoji 100 %-tno pokriće rezervnom konvertibilnom valutom, moguće je održavati fiksi kurs. kao pokriće za izdati domaći novac mogu da služe devize, zlato ili neki drugi oblici devizne aktive.
Dvije posebno izražajne osobine sistema valutnog odbora ga čine vrlo privlačnim rješenjem za male, otvorene i nestabilne ekonomije:
-konvertibilnost valute,
-kredibilitet ekonomske politike.
Ukoliko postoji pokrivenost izdatog domaćeg novca rezervama u stranoj aktivi ona garantuje konvertibilnost domaće valute, a samim tim se obezbjeđuje i stabilnost cijena, pospješuje spoljna trgovina kao i direktne i portofolio investicije.