Naknada iz osiguranja

Maturski, Seminarski , Maturalni ,Masters i Diplomski radovi iz Ekonomije, Finansija, Ekonomike ,Elektronsko poslovanje i Osiguranja.


Osnovna logika osiguranja

Osnovna ideja koja leži iza osiguranja je povezivanje rizika velikog broja sličnih agenata u jedan fond, tako da zakon verovatnoće/zakon velikih brojeva obezbedi da se samo relativno mali broj nepovoljnih događaja ostvari u jednoj godini. Trošak tog malog broja događaja može lako biti podnet od strane velikog vroja osiguranika. Na primer, pojedinci znaju da je rizik požara u njihovoj kući mali, ali ga se boje zato što bi posledice bile veoma nepovoljne; stoga su spremni da plate osiguranje protiv požara; osiguravajuća društva primaju uplatu premija zašto što znaju, a na osnovu statistike, da će se kod velike grupe agenata dogoditi mali broj požara; stoga je i osiguravajuća premija za požare obično niska.

Osiguranje, izbegavanje, ublažavanje i prenos rizika, smanjuju neizvesnost pojedinca i organizacija. Osiguranjem se omogućava inteligentno upravljanje rizikom, postizanje stabilnosti i razvoja.

Pravni odnos osiguranja nastaje zaključenjem ugovora o osiguranju. Ugovor o osiguranju je dvostrano obavezni (sinalmatičan) ugovor. Obaveze jedne od ugovornih strana, osiguratelja, mogu se podeliti na one koje trebaju biti ispunjene u trenutku zaključenja ugovora, na one koje trebaju biti ispunjene za vreme trajanja ugovora, i one koje trebaju biti ispunjene kada se ostvari osigurani slučaj: isplate štete ili isplate naknade iz osiguranja odnosno ugovorene svote. To je glavna obaveza osiguratelja, bez koje nema ni osiguranja.

Osiguravatelejvo shvatanje štete, u praksi se, vrlo često upoređuje sa pravnim pojmom štete, a isti je slučaj i sa naknadom iz osiguranja, koja se, u praksi, upoređuje sa naknadom štete. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o pojmovnom i stvarnom indentitetu, rezultat su “nesporazumi” i/ili sporovi, između osiguratelja, sa jedne strane, i osiguranika, odnosno oštećenika, sa druge strane.

Do razmimoilaženja u shvatanju, najčešće dolazi u dva slučaja:
- prilikom utvrđivanja štete obuhvaćene osiguranjem,
- prilikom utvrđivanja naknade iz osiguranja.

Tipovi osiguranja

Postoje brojni tipovi osiguranja. Najvažnija podela je na:

• životno osiguranje (osiguranje života, rentno, dopunsko osiguranje uz osiguranje života, dobrovoljno penzijsko osiguranje i druge vrste životnih osiguranja) i
• neživotno osiguranje (osiguranje od posledica nezgode, dobrovoljno penzijsko osiguranje, osiguranje motornih vozila, osiguranje imovine od požara i drugih opasnosti, ostala osiguranja imovine, osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila i osiguranje od opšte odgovornosti za imovinu)...

SADRŽAJ

1 Uvod 3
1.1 Osnovna logika osiguranja 3
1.2 Tipovi osiguranja 3
1.3 Osiguranje i igre na sreću 4
2 Naknada iz osiguranja 5
2.1 NAKNADA IZ OSIGURANJA U OSIGURANJU STVARI - IMOVINE U UŽEM SMISLU 5
2.2 VISINA NAKNADE IZ OSIGURANJA U OSIGURANJU STVARI 6
2.3 Unutrašnje i spoljašnje osiguranje 9
2.4 Saosiguranje 9
2.5 Reosiguranje 10
2.6 Retrocesija 11
2.7 Premijsko i uzajamno osiguranje 11
2.8 Individualno i kolektivno osiguranje 11
2.9 Višestruko osiguranje 12
2.10 Dvostruko osiguranje 12
2.11 Nadosiguranje 13
2.12 Podosiguranje 14
3 Zaključak 14
4 Literatura 15