Multinacionalne kompanije -ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Tema ovog seminarskog rada jesu multinacionalne kompanije. Temu „Multinacionalne kompanije“ odabrali smo iz predmeta Savremeni pravno-politički sistemi, a obradili u kontekstu globalizacije savremenog društva.
Globalizacija je sve prisutnija pojava u savremenom svijetu koja posljednjih desetljeća unosi brojne promjene u svjetskoj privredi. Najuže je povezana s razvojem komunikacija koje omogućavaju povezivanje svijeta na različite načine. Zahvaljujući povezivanju, donedavno nezamislivih razmjera, u svijetu je sve prisutniji trend stvaranja multinacionalnih kompanija. Njihov udjel u svjetskoj privredi bilježi dinamičan porast, a odražava se i na nacionalne granice pojedinih država svijeta.
Zbog toga smatramo da je ova tema vrlo važna i da je potrebno bliže da se upoznamo sa njom. To je i glavni razlog zašto smo je odabrali za izradu seminarskog rada.
Temu ćemo obraditi na osnovu literature koju smo pronašli u djelima Andrew Heywood: Politika, Ćazim Sadiković: Politički sistemi, a do većeg dijela informacija koje se odnose na zadanu temu došli smo putem Interneta.
Nažalost, prilikom izrade seminarskog rada, susreli smo se sa teškoćama pronalaska adekvatnih izvora, što ukazuje na to da je tema slabo zastupljena u našem društvu, ali uprkos tome potrudili smo se i nadamo se da smo odgovorili na zadanu temu sa uspjehom.

MULTINACIONALNE KOMPANIJE

POJAM I POJAVA GLOBALIZACIJE

Globalizacija predstavlja proces političkog, ekonomskog, društvenog i kulturnog djelovanja koji nadilazi granice nacionalnih država, očituje se u prijenosu znanja i informacija, povećanom obimu svjetske razmjene dobara, kapitala, usluga i energije, u zaštiti okoliša itd. Dok s jedne strane, procesima globalizacije svijet postaje “globalno selo”, istodobno je sve izraženije i jačanje regionalnih osjećaja.

Globalizacija svjetske privrede ima za cilj stvaranje jedinstvenog privrednog sistema svjetskih razmjera koji bi funkcionirao prema tržišnim zakonitostima. U njemu bi organizacija proizvodnje roba i pružanja usluga prelazila granice nacionalnih država.

Iako ideja o izgradnji ovakvog sistema potiče iz daleke prošlosti, ostvariva je postala tek u nekoliko posljednjih desetljeća. Geografska otkrića u 15. stoljeću, potom razvoj merkantilizma u 17. i 18. stoljeću znatno su pojačali svjetsku trgovinu i međunarodnu razmjenu. S tim ciljem najrazvijenije evropske zemlje osnivale su trgovačka udruženja koja su širom svijeta imala svoje podružnice. Izgradnja i modernizacija saobraćajnica te početak industralizacije, doveli su u 19. stoljeću do velikog kolonijalnog širenja vodećih evropskih država, čime je ovaj proces znatno ojačao. Nastali su privredni sistemi u kojima su kolonijalne zemlje postale izvoznice sirovina, koje su evropske zemlje prerađivale u gotove industrijske proizvode i ponovo izvozile u kolonijalne zemlje. Zbog toga je jačanje industralizacije u svakoj zemlji nužno stvorilo potrebe osiguravanja izvora sirovina i tržišta za vlastite potrebe što je često dovodilo i do sukoba među industrijskim zemljama. U 20. stoljeću kolonijalizam starog tipa polahko nestaje, a drugim sredstvima nastavlja se borba za izvore sirovina i prevlast na svjetskom tržištu. Trend povezivanja svjetske privrede i dalje se nastavlja, a novim naučnim otkrićima, posebno u oblasti informatizacije, i pojačava. Globalizacija svjetske privrede usko je povezana s društvenim i ekonomskim razvojem, a žarišta međunarodne saradnje uvijek su bile najrazvijenije zemlje, tj. države i kompanije koje imaju znanje, robu, kapital i informacije....