World Wide Web i XML

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.

Tema ovog seminarskog rada je pobliže objasniti termine WWW i XML, njihov opis i primjenu.Termini poput WWW-a danas predstavljaju jedan od osnovnih termina informacijske tehnolgije, a temelj su znanja web programera, informacijsko-telekomunikacijskih tehničara, administratora i sl.

World Wide Web ili WWW je struktura međupovezanih hipertekst dokumenata dostupnih putem Interneta. Pomoću web pretraživača, korisnik pregledava web stranice, koje sadrže tekst, slike, video i ostalu multimediju te se kreće njome pomoću hiperlinkova (hiperveza). WWW je krajem 80-ih godina kreirao Sir Tim Berners-Lee u Švicarskoj.
Od tada Berners-Lee igra važnu ulogu u usmjeravanju web standarada kao što je markup jezk u kojem su sastavljene web stranice.

XML je kratica za EXtensible Markup Language - odnosno jezik za označavanje podataka. Ideja je bila stvoriti jedan jezik koji će biti jednostavno čitljiv i ljudima i računalnim programima. Princip realizacije je vrlo jednostavan: odgovarajući sadržaj treba se uokviriti odgovarajućim oznakama koje ga opisuju i imaju poznato, ili lako shvatljivo značenje. Format oznaka u XMLu vrlo je sličan formatu oznaka u npr. HTML jeziku. Danas je XML jezik vrlo raširen i koristi se za različite namjene: odvajanje podataka od prezentacije, razmjenu podataka, pohranu podataka, povećavanje dostupnosti podataka i izradu novih specijaliziranih jezika za označavanje. XML je standardizirani jezik i za njegovu standardizaciju brine se World Wide Web Consortium.

Sadržaj:
1. WWW:
1.1 Osnovno o WWW-u
1.2 Standardi
1.3 Razlika između mreže i interneta
2. XML Povijest:
2.1 Generalized Markup Language (GML)
2.2 Standard Generalized Markup Language (SGML)
2.3 HyperText Markup Language (HTML)
3. Extensible Markup Language (XML):
3.1 XML dokument
3.2 XML elementi
3.3 Međusobni odnos XML elemenata
3.4 XML atributi
3.5 Sintaksna pravila
3.6 Provjera ispravnosti XML dokumenta
4. XML Schema:
4.1 Tipovi podataka
4.2 Tipovi elemenata
4.3 Jednostavni tipovi elemenata:
4.4 Složeni tipovi elemenata
4.5 Atributi elemenata
4.6 Kardinalnost elemenata
4.7 Ograničenja elemenata
4.8 Ostala svojstva elemenata
4.9 Prednosti i nedostaci korištenja XML Scheme
5. XML i HTML:
5.1 Prikaz XML-a na web stranicama
5.2 Korištenja XML-a
5.3 XML proširenja i tehnologije
5.4. Prednosti i nedostaci XML-a
5.5 Verzije XML-a
6. Zaključak
7. Literatura

1. WWW

1.1 Osnovno o WWW-u:

Pregled web stranice obično započinje unosom URL-a (Uniform Resource Locator) u web pretraživač ili slijedeći link na stranicu sa povezišta. Web pretraživač zatim pokreće seriju komunikacijskih poruka u pozadini, da bi primio i prikazao sadržaj.
Prvo, serversko ime unutar URL-a se pretvara u IP adresu koristeći globalnu distribuiranu internetsku bazu podataka poznatu kao Domain name system ili DNS. IP adresa je potrebna za uspostavljanje veze i slanje podataka web serveru. Browser zatim potražuje resurse šaljujući HTTP-u zahtjev web serveru na toj adresi.
Web browser u slučaju da se radi o tipičnoj web stranici, prvo potrazuje HTML text u stranici koja će tada izvršiti dodatne zahtjeve sa slikama i ostalim dokumentima koji sačinjavaju stranicu. Statistika nabrajanja popularnosti web stranice se u načelu povezuje s brojem «pregleda» stranica ili sa pozivom servera, potraživanjem datoteka. Zaprimivši zatražene dadoteke od web servera, preglednik ih zatim izcrta na ekran kako specifira HTML, CSS, i ostali web jezici. Bilo koja slika i ostali resursi su inkorporirani u prikaz web stranice na ekranu koju korisnik vidi.
Većina web stranica u sebi sadrži hiperlinkove na srodne stranice a i nekada na downlodiranje izvornih dokument definicija i ostalih resursa. Takva kolekcija korisnih, srodnih resursa, međusobno povezanih putem hipertekst veza, predstavljaju isprepletenu mrežu informacija.
Slova «WWW» se nerijetko nalaze na početku web adrese zbog duge prakse imenovanja internet servera u skladu s uslugom koju pružaju. Na primjer, ime uslužitelja (host-a) za web server je često «WWW»; za FTP server «ftp»; za USENET news server «news» ili «nntp» (nazvan po NNTP news protokolu). Poslužiteljska imena prikazuju se kao DNS poddomena, kao u «www.primjer.hr».
Ni jedan tehnički standard ne traži upotrebu takvog prefiksa, ustvari prvi web poslužitelj bio je na adresi «nxoc01.cern.ch», čak i danas mnoge web stranice postaje bez «www» prefiksa. WWW prefiks ne utječe na način na koji se web stranica prikazuje. WWW prefiks je jednostavno izbor poddomenskog imena web stranice.
Neki web browseri pokušati će automatski dodati «www» na početku i moguće «com» na kraju zapisanog URL-a ako nije pronađen niti jedan takav poslužitelj bez istih. Internet explorer, Mozzila firefox, Safari i Opera će također dodati prefiks «http:\\www.» i dodati «.com», adresi upisanoj u adresnom izborniku, ako korisnik upotrijebi kraticu Ctrl + Enter. Za primjer, utipkavajući «primjer» u adresni izbornik i zatim pritisnemo Enter ili Ctrl + Enter browser će u većini slučajeva unos svesti kao «http:\\www.primjer.com» ovisno o verziji pretraživača i njegovim postavkama.