Migracije katolika iz bosanske Posavine za vrijeme Turske - dok.disertacija - hr

Ova disertacija za temu ima Bosansku Posavinu, njenu povijest, promatranu kroz prizmu povijesnih dešavanja koja su mijenjala njezin lik i demografsku sliku. Uža tema je prikaz povijesnih događanja u Bosanskoj Posavini tijekom turske vladavine, a osobito prikaz položaja, migracija i progona katoličkog stanovništva pod osmanskom vlašću.

Migracijska kretanja Hrvata u današnjoj BiH bila su praćena različitim zapisima od 7. stoljeća kada su se Slaveni naselili u Bosnu i Hercegovinu. Srbija i Hrvatska su vladali dijelovima Bosne u 9. stoljeću. Izuzev današnje istočne Hercegovine i Humina većinom 10. i 11. stoljeća Bosnom je vladala Kraljevina Hrvatska. Tijekom 11. i 12. stoljeća vlast je preuzela Kraljevina Mađarska. Broj stanovnika se nije često spominjao. U 14. i 15. stoljeću se prema usporedivim podacima pretpostavlja da je u Bosni bilo između 500.000 i 1,000.000 stanovnika. Povjesničari smatraju da je većina stanovnika bila katoličke vjere uz mali dio pravoslavaca na istoku zemlje. Bosna je ostala pod bosanskim vladarima koji su svi bili katolici ili pripadnici Crkve bosanske. Bosna ostaje neovisna do 1463. godine kada je osvajaju Turci koji su se tamo zadržali 300 godina. Poslije turskog osvajanja Bosne u Rimu 1478. je umrla posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić.

Točnih podataka o nacionalnoj ili vjeroisposvjesti naroda koji su živjeli na prostorima BiH nema. Ipak, zapisi govore o 850.000 – 900.000 stanovnika od kojih su 30.000 predstavljali pravoslavne Vlahe, a sve ostalo pučanstvo je bilo etnički hrvatsko, i to 80.000 bogumilske crkve i oko 750.000 katolika. Tijekom turske vladavine ogroman broj katolika je prešao na islam. Uzroci islamizacije su prije svega bili rezultat prisile putem “danka u krvi”, te raznih drugih ekonomskih i socio-političkih pritisaka koji su Hrvate – katolike prisilili da prihvate islam.