Maturski, seminarski i diplomski radovi iz marketinga.
Firma «TEMPOREX» osnovana je avgusta 1990 godine sa stopostotnim privatnim vlasništvom od strane trojice vlasnika sa idealnim učešćem u vlasništvu.
Firmu su osnovali stručni ljudi iz delatnosti Industrije mesa, želeći da nastave da rade ono za šta su po sopstvenom mišljenju i iskustvu imali znanja i da se kroz sopstveni rad i privatnu delatnost dokažu u struci i tržištu uz ostvarenje profita.
Firma je osnovana u severno bačkom gradiću Senta. Više faktora je odlučilo da se opredele za osnivanje firme na ovoj lokaciji. Navešćemo neke od njih:
• Bogato područje sirovinskom bazom (krupnom stokom)
• Dovoljan broj kvalifikovanih radnika iz mesne industrije (prisutnost Industrije Mesa Čoka, koja više ne funkcioniše svojom punom snagom)
• Pogodna lokacija za plasman robe (dobar pregled i povezanost sa celim vojvođanskim regionom, a i glavni grad Beograd kao najveće jugoslovensko tržište nije preterano udaljen)
• Dobri uslovi za transport robe kako drumskim tako i železničkim putevima, a i reka Tisa je tu ali je manje zastupljen prevoz rekom.
Početni poslovi pri osnivanju firme tekli su prema stanju tadašnjeg privrednog ambijenta. To se pre svega odnosi na trgovinu, koja je bila najzastupljenija u tadašnjem poslovanju ove firme, a trgovalo se pre svega mesom,živom stokom i mesnim prerađevinama. Tadašnji zahtevi tržišta omogućili su ovoj firmi da putem ove delatnosti steknu udobni ekonomski položaj kao i egzistencionalni položaj radnika. Ovakvo poslovanje kao primarna delatnost preduzeća trajalo je sve dotle dok se nije došlo do zaključka da je privredno stanje promenjeno i da su se omogućili uslovi za pokretanje sopstvenog proizvodnog programa.
Privredna kretanja u zemlji ukazivala su na to da je trgovina i preprodaja sve manje sigurna i profitabilna, te se čelnici firme odlučuju na izgradnju sopstvenog proizvodnog pogona. Njihova odluka je bila da se izgradi pogon za proizvodnju koji će biti u početku orjentisana na proizvodnju samo jednog proizvoda, a to je kuvana šunka, ili poznatija kao praška šunka. (dalje u jednom delu teksta biće opisano kako, zbog čega je odlučeno baš za ovaj proizvod).
Znači firma "Temporex" napušta trgovinu mesom kao primarnu delatnost i okreće se sopstvenoj proizvodnji.
Vlasnici firme su se u startu opredelili na visoku specijalizaciju u proizvodnji, u ovom slučaju proizvodnji praške šunke, iz više razloga:
• Nedostatak ovog proizvada na domaćem tržištu
• Poznavanje tehnologije proizvodnje ovog proizvoda (najsloženija tehnologija u preradi mesa)
• Angažovanje manje količine kapitala (kupovina samo buta i plećke)
• Ostvarivanje značajnog profita
Visoka specijalizacija u proizvodnji ove firme odigrala je značajnu ulogu u prvih nekoliko godina proizvodnje, odnosno dok je naše tržište tako nešto dozvoljavalo. Na tržistu sirovina dolazilo je do čestih promena cena žive mere stoke i finalnih proizvoda. Cene su padale i rasle ne uvažavajući ustaljene odnose između cena sirovina i finalnih proizvoda. Poremećaj tih parametara utiče na opredelenje vlasnika da kupuju živu stoku, a ne kao do tada samo but i plećku. Zbog nedostatka sopstvenog objekta za klanje, tako kupljena živa stoka je nošena na uslužno klanje u industrijske klanice i od njih je preuzimano obrađeno meso u vidu cepane svinjske polutke na daljnju doradu. Dorada se odnosila na iskorišćenje visoko vrednog mesa buta i plećke, dok su ostali manje vredni proizvodi (kare, vrat, slanina, tvrdo i meko masno tkivo, svinjske glave i nogice) smrzavane i lagerovane radi daljnje prodaje. Nagomilavanje zaliha ove vrste robe uzrokovalo je značajan pad cena poluproizvoda i nemogućnost plasmana ovih poluproizvoda na domaćem tržištu. To je bio odlučujući faktor da se mnogi preduzetnici odluče za proširenje svog proizvodnog asortimana kroz tehnološki proces obrade poluproizvoda u gotove proizvode.
Tako je i MI TEMPOREX prešla na proširenje svog proizvodnog asortimana do "klasičnog" asortimana mesne industrije Vojvodine.
U svom asortimanu MI TEMPOREX i dalje proizvodi kao artikal broj jedan prašku šunku, kao polutrajnu konzervu. Zatim proizvodi polutrajne proizvode u nekalirajućem crevu u šta spadaju stišnjena šunka, šunkarica, parizer, posebna kobasica, tirolska salama i ostali proizvodi u tzv. "top" crevima. Isto tako se proizvodi u tipu polutrajnih proizvoda srpska kobasica, roštiljska kobasica, krajnska kobasica, letnja kobasica i viršla u kalirajućim prirodnim i veštačkim crevima. Pored toga proizvode se i polutrajni proizvodi dimljene robe. U njih spadaju dimljeni vrat, svinjska pečenica , hamburška slanina, dimljena rebra i ostalo prema zahtevu tržišta.
Ceo svoj razvoj proizvodnog programa i razvoja tehnologije temelji se na iskustvima koja su ranije sticana u proizvodnoj praksi naših industrija mesa, posetama industrijama mesa u inostranstvu, učestvovanjem na raznim seminarima domaćeg i međunarodnog značaja. Koristila se i stručna literatura iz ove oblasti i saradnja sa stručnjacima iz njihove branše. Danas se održava jaka saradnja sa poznavaocima stanja u ovoj oblasti u inostranstvu preko svojih prijatelja koji su takođe u ovoj branši. Kod nas u zemlji pored razne literature postoji stalna i direktna saradnja sa Tehnološkim fakultetom u Novom Sadu, Institutom za higijenu i tehnologiju mesa u Beogradu i svim regionalnim institutima specijalizovanim za ispitivanje namirnica, aditiva i kvaliteta vode koja se koristi u tehnološkom procesu proizvodnje.
Kako bi počeli proizvodnju neophodno je bilo posedovanje određene mašinske opreme. Pošto je preduzeće bilo malo, a potrebe za mašinama velike neophodno je bilo rešiti probleme sa finansijama kako bi se te mašine nabavile. Kupovina novih mašina je bila previše skupa, a dobijanje kredita tada u našoj zemlji zbog velike inflacije nije bilo omoguđeno. Zbog toga je odlučeno da se proizvodnja započne sa mašinama iz sopstvene konstrukcije i domaće izvedbe. Veliko tehnološko iskustvo omugućilo je da vlasnici sami daju projektne zadatke za konstrukciju neophodnih mašina čija izvedba je izvršena u domaćim industrijskim i mašinskim zanatskim objektima. Na taj način proizvedene su sledeće mašine: mašina za usitnjavanje mesa, mašina za mešanje mesa, mašina za hidriranje mesa, mašina za punjenje mesa. Isto tako napravljene su u domaćoj proizvodnji sve neophodno fabričko posuđe kao što su transportna kolica, posuđe za prihvatanje mesa i neki instrumenti za praćenje tehnološkog procesa obrade prilikom termičkog tretmana-sonde koje na grafikonu registruju temperature kuvanja u centru proizvoda. Kasnijim razvojem su se uvodile i sve druge neophodne mašine.
Kako se razvijala proizvodnja tako se i razvijao proizvodni prostor, koji je sa početnih 70 m² proširen na sadašnjih 650 m².