Lisabonski ugovor

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.

Lisabonski ugovor je ugovor potpisan 14. prosinca 2007. u Lisabonu, predstavlja redukovan Europski ustav koji je odbačen prije dvije godine na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj 2005.godine Ugovor stupa na snagu 2009.godine i cilj mu je olakšati donošenje odluka u ovom bloku sastavljenom od 27 članica. U dokumentu, koji će osigurati Uniji status pravne osobe u međunarodnim organizacijama, jedinstvenu vanjsku politiku i brže donošenje odluka, novine su se ukidaju svi simboli EU, kao što je himna i zastava, a nacionalni parlamenti dobivaju veća prava da nadgledaju rad Europskog parlamenta.

U ovom radu biće opisana procedura usvajanja Lisabonskog ugovora, kao i struktura i institucije Europske Unije s pravnog aspekta. Prilikom izrade rada koristila se metoda komparacije Lisabonskog sa ostalim ugovorima Eu.



Od Sporazuma za Ustav do Lisabonskog sporazuma


Odlučujući korak za usvajanje prijedloga Ugovora o Ustavu za Europu je bilo redovito zasjedanje Europskog savjeta u Laken 2001. godine. Sve sjednice Konvencije bile su javne. Zadatak Konvencije bila je rasprava o budućnosti Europe. Europska konvencija trebala je odgovoriti na pitanja koja su se ticala: 1) raspodjele nadležnosti između država članica i regija 0,2) metoda donošenja odluka u novim okolnostima proširenja 0,3) izgradnji novog institucionalnog balansa u EU.


Francuski referndum


Francuski parlament ratificirao je pocetkom februara Lisabonski sporazum, skoro tri godine pošto su Francuzi na referendumu odbili Nacrt europskog ustava. Sporazum, koji mora odobriti svih 27 članica EU, podrazumijeva reformu institucija, odnosno duži mandat njenom predsjedniku, veće ingerencije komesaru za vanjske poslove, više demokratičnosti u donošenju odluka i više rasprava u europskom i nacionalnim parlamentima.

Francuski premijer Francois Fillon i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozdravili su rezultate glasovanja. "Ratifikacijom Lisabonskog sporazuma Francuska se vraća u srce Europe, nekoliko mjeseci prije početka njenog predsjedanja Vijeću EU", saopštio je Fillon.

Francuska je peta zemlja EU, nakon Mađarske, Malte, Rumunjske i Slovenije, koja je ratificirala takozvani Lisabonski sporazum, koji predstavlja zamjenu za ustav. Irska će jedina organizirati referendum, na kome će građani odlučivati hoće li sporazum biti prihvaćen, a što nalaže njen ustav.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, čija konzervativna Unija narodnog pokreta, koja ima većinu u oba doma parlamenta, podržao je sporazum i bio je jedan od njegovih potpisnika u prosincu prošle godine.

U sporazumu nema simbola, u koje spadaju zastava i himna, a koji su bili predmet rasprave, te nekih elemenata s kojima se nisu slagali birači 2005, kada su na referendumima Francuska i Nizozemska odbacile nacrt ustava.

Socijalisti, koji čine opoziciju u francuskom parlamentu, također su glasali za sporazum, iako je stranka bila podijeljena oko toga kako biti reformisana institucije EU, jer su neki od njenih istaknutih članova bili među onima koji na referendumu 2005. nisu podržali Nacrt ustava

Donedavno je predsjednik Sarkozy isticao četiri prioriteta Francuske tijekom predsjedanja EU: usklađivanje i donošenje zajedničke politike prema imigraciji, obrani, klimatskim promjenama i reformu plana EU za poljoprivredu. Naravno irsko "ne" Lisabonskom ugovoru, neposredno pred preuzimanje predsjedanja Unijom, postavilo je