Lex duodecim tabularum -ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Od svog osnivanja rimska država je počivala na svojim zakonima. Rimljani su smatrali kako je cijeli svijet zasnovan na zakonima te da bez zakona nema ni države. Stalno su unapređivali i nastojali poštivati svoje zakone. Neki od zakona donesenih u okvirima rimske države postali su osnovom za razvoj pravnih sistema tokom historije a neki se koriste i danas.
Pravo čini skup zakona kojima se regulišu odnosi u društvu i državi. Najraniji zakoni bili su oni u skladu sa običajima a prenosili su se usmenim putem. Rimljani su od najranijeg doba razvijali svoj pravni sistem i uspostavljali njegovu strukturu prvenstveno stavljajući u centar ČOVJEKA kao prirodno, društveno i državno biće.
Prema toj podjeli, smatrali su da postoje i tri vrste prava : PRIRODNO, NARODNO i GRAĐANSKO.
Prirodno pravo ili IUS NATURALIS činili su najopštiji zakoni zajednički svemu što postoji kao npr. pravo na život i sl.
Narodno pravo ili IUS GENTIUM je pravo zajedničko svim ljudima.
Građansko pravo ili IUS CIVIS se odnosilo samo na rimske građane.

Veoma rano je izvršena podjela zakonskih odredbi na pojedine oblasti tako da se razlikuju oblasti PORODIČNOG prava, GRAĐANSKOG prava, IMOVINSKOG prava itd.

Da bi se mogao razumjeti razvoj rimskog prava od njegovih prvih početaka odnosno od osnivanja Rima god. 754 pr. n. e. pa do kodifikacije cara Justinijana 527 – 565 godine pr. n. e. potrebno je koliko toliko poznavati razvoj političkih ustanova rimske države ali i razvoj ekonomsko – socijalnih prilika sa kojima je razvoj rimskog prava tijesno povezan
U ovom ne tako malom vremenskom periodu rimsko društvo je doživjelo značajne transformacije kako u političkom smislu koje se ogledaju u samom ustroju države koja u početku ima sve atribute rodovsko – plemenskog uređenja (tzv. vojne demokracije) da bi se uklanjanjem sa vlasti posljednjeg kralja Tarkvinija ( 510 god. pr. n. e.) uvela REPUBLIKA kao nova državno politička struktura ...

ZAKON XII PLOČA

Ovaj zakon je nastao kao rezultat višegodišnje staleške borbe plebejaca i patricija u toku koje su plebejci uporno isticali svoje zahtjeve a koji se uglavnom odnose na Pravo na obnašanje magistrature i svećeničkih službi, na sklapanje braka sa patricijima kao i pravo na iskorištavanje osvojene zemlje .
Nakon dužeg opiranja ipak je 451 god. pr. n. e. izabrano povjerenstvo od deset (10) patricija ( decemviri legibus scribundis) koje je sastavilo deset a sljedeće godine još dvije ploče pisanih zakona .
Zakon se zvao duodecim tabulae ili LEX DUODECIM TABULARUM jer je bio urezan na 12 mjedenih ploča i javno izložen na rimskom Forumu kao simbol snage, pravednosti i legitimnosti države sve dok nije izgorio kada su Gali zapalili Rim oko 390 god. pr. n. e.
Izvorni tekst zakonika nije sačuvan ali se na osnovu fragmentarnih navoda ili sačuvanih doslovnih citata koje su u svojim djelima koristili pisci i kroničari svog vremena pokušava rekonstruirati ovaj za historiju prava izuzetno važan zakonik
Uobičajene i opće prihvaćene rekonstrukcije spomenutog zakonika uglavnom nam otkrivaju sadržinu svih od 12 ploča koja se svodi na sljedeće:

I PLOČA pozivanje pred sud ( in ius vocatio )
II PLOČA raspravljanje pred sudom
III PLOČA ovrha ( manus iniectio)
IV PLOČA obiteljsko pravo
V PLOČA tutorstvo i nasljedno pravo
VI PLOČA vlasništvo i pravni poslovi
VII PLOČA susjedski i međašni odnosi
VIII PLOČA delikti ( uglavnom privatni)
IX PLOČA javni delikti i kazneni postupak ( ius publicum)
X PLOČA redarstveni propisi ( ius sascrum)
XI PLOČA nadopuna
XII PLOČA nadopuna
Zakonik je uglavnom kodifikacija dotadašnjeg običajnog prava i mada ga Tito Livije smatra «izvorom cjelokupnog javnog i privatnog prava Rima» on u sebi ipak po mišljenju mnogih ne sadrži mnoge bitne institute privatnog prava a mnoge samo površno ili uzgred spominje ...