Krivično pravo dubrovačke republike-ustrojstvo kaznenog pravosuđa

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


KAZNENI SUD

Nadležnost kaznenog suda

Zasebno kazneno sudište oblikovano je tijekom XV stoljeća funkcionalnim divizijama sudskog aparata. Naime, najprije je jedinstvenome Velikom sudu ( Curia maior) 1416.godine oduzeta nadležnost u građanskim sporovima i prenesena na posebni novoutemeljeni sud (Curia consulum causarum civilium), čime je Veliki sud pretvoren u kazneno sudište. Taj je postupak preobrazbe okončan 1459. godine jasnim funkcionalnim razdvajanjem „Šest kaznenih sudaca“ (Sex iudices de criminali) od sastava Maloga vijeća i preciziranjem „poslovničkih“ pravila. Tada postavljena normativna podloga ustrojstva, sastava i načina djelovanja kaznenog suda uz nebitne je izmjene ostala na snazi sve do kraja Republike.
Djelokrug u kaznenom sudjeloanju dvovrstan je: s jedne strane kazneni sud presuđuje kod svih težih kaznenih dijela, tj. onih koja nisu prepuštena nadležnosti lokalnih službenika; s druge strane, sudi za sva kaznena djela pa i ona lakša na području grada i Astareje, budući da taj teritorij nije podvrgnut vlasti lokalnih knezova ni kapetana. Osim odlučivanja u kaznenim predmetima, taj je sud rješavao i neke vrste sporova. U prvome redu, to su postupci povodom zahtijeva za građanskopravnu restituciju, tj.povrat stvari ili naknadu štete. Druga vrsta građanskih postupaka u nadležnosti Kaznenog suda jesu imovinski sporovi u kojima je tužitelj stranac, a tuženik Dubrovčanin ili su obojica stranci.
U nadležnost kaznenih sudova ponekad bi bili uvršteni i akti koje bismo mi smatrali upravnima, npr.izdavanje dozvole Židovima za noćne izlaske.

Sastav suda

Kazneni se sud u hrvatskim zapisima Dubrovačkog arhiva naziva „Pravda“, a njegovi se članovi tituliraju kao „Gospoda Suđa ( Sughija)“ odnosno „suđe“. Kazneni je sud nominalno brojio šest članova. Međutim, budući da pravilo o kvorumu ni za jednu procesnu radnju. Pa ni donošenje presude nije tražilo prisutnost više od četvorice, u XVIII stoljeću i nema slučajeva da se bira više od četiri suca. Takva se praksa lijepo može pratiti kroz dopunske izbore, jer kada neki sudac umre ili mora napustiti službu bira mu se nasljednik, ali nikada preko ukupnog broja četiri...


Sadržaj

UVOD …………………………………………………………………………………. 2
1.Ustrojstvo kaznenog pravosuđa……………………………………………………… 3
1.1.Kazneni sud-nadležnost kaznenog suda; sastav suda………………………………. 3
- Sustav biranja sudaca; provođenje izbora……………………………………… 4
- DOB; trajanje mandata i rok vakacije………………………………………….. 5
- Poslovnik; plaća i prihodi kaznenih sudaca……………………………………. 6
1.2.Lokalni knezovi i kapetani ………………………………………………………… 7
- Plaća i prihodi; personalna politika……………………………………………. 8
1.3.Kaznena sudbenost drugih institucija vlasti; MALO VIJEĆE……………………... 9
- Vijeće umoljenih……………………………………………………………….. 10
1.4.Sudjelovanje drugih dužnosnika u kaznenoj sudbenosti…………………………… 11
1.5.Kancelari……………………………………………………………………………. 12
1.6.Pomoćno osoblje…………………………………………………………………… 13
2.Vrste kazni……………………………………………………………………………. 14
2.1.Smrtna kazna……………………………………………………………………….. 14
2.2.Tjelesne kazne……………………………………………………………………… 14
2.3.Kazne izgona……………………………………………………………………….. 15
2.4.Kazne gebitka statusa i službe……………………………………………………… 15
2.5.Kazne osramoćenja…………………………………………………………………. 16
2.6.Kazne zatočenja…………………………………………………………………….. 16
2.7.Radne kazne………………………………………………………………………… 17
2.8.Novčane kazne……………………………………………………………………… 18
2.9.Usmene kazne………………………………………………………………………. 18
ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………... 19
LITERATURA…………………………………………………………………………. 20