Kamatna stopa u monetarnoj ekonomiji

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Kamatna stopa u monetarnoj ekonomiji
Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima.

U okviru finansijskog sistema kontinuelno se vrše najuže povezane operacije formiranja štednje i davanja kredita, uzimanja kredita i investiranja. Na veze između tih operacija značajno utiče kamatna stopa. Ona predstavlja cijenu koju korisnik kredita mora platiti za upotrebu rijetkih kreditnih resursa koje je uzeo od kreditora na korišćenje za dogovoreni vremenski period. Kamatne stope daju cjenovne signale korisnicima kredita, davaocima kredita, štedišama i investitorima. Tako npr., viša kamatna stopa djeluje stimulativno na jačanje štednje i davanje kredita, dok niže kamatne stope smanjuju štednju i kreditnu aktivnost. Više kamatne stope teže da smanje obim uzimanja kredita i investiciona trošenja.

KAMATNE STOPE U MONETARNOJ EKONOMIJI

Kamatna stopa predstavlja cijenu koju korisnik kredita mora platiti za upotrebu rijetkih kreditnih resursa koje je uzeo od kreditora na korišćenje za dogovoreni vremenski period. Razlika između kamatne stope i cijena ostalih roba je u tome što kamatna stopa predstavlja odnos dvije količine. Ta stopa se dobije kada se novčani troškovi uzimanja kredita podijele sa sumom uzetog kredita i obično se izražava procentom na godišnjoj osnovi.

ULOGA KAMATNIH STOPA U EKONOMIJI

Kamatna stopa ima nekoliko bitnih funkcija u ekonomiji:
-da pomogne da se akumulisana štednja usmjeri u investicije
-da racionira raspoloživu ponudu kredita omogućujući da pozajmljiva sredstva idu u one investicione projekte sa najvišim očekivanim stopama povrata
-da dovodi u ravnotežu ponudu novca sa ukupnom tražnjom novca u ekonomiji
-da, kao instrument ekonomske politike države djeluje na obim štednje i investicija. Ako ekonomija suviše sporo raste, što dovodi do porasta nezaposlenosti, država može koristiti kamatne stope za korigovanje takvih kretanja.

Činjenica je da u stvarnom svijetu ne postoje čiste kamatne stope, odnosno kamatne stope koje sa sobom ne nose rizik. Najbliži čistim kamatnim stopama je prinos koji se ostvaruje po osnovu državnih obveznica.

KAMATA I INFLACIJA

Ako se uloži na štednju 100 evra uz ugovorenu kamatnu stopu od 8% godišnje, to znači da će vlasnik nakon isteka jedne godine, raspolagati sa još 8 evra po osnovu kamate. Međutim, ako su cijene u međuvremenu porasle, onda je kupovna moć evra smanjena. Ukoliko su cijene porasle za 5%, kupovna moć raspoloživog novca je porasla za svega 3%, a ako je inflacija iznosila 10%, onda je kupovna moć novca smanjena za 2%. Kamatna stopa koju plaća banka naziva se nominalna kamtna stopa, a porast kupovne moći uloženih sredstava se naziva realna kamatna stopa. Realna kamtna stopa je jednaka razlici između nominalne kamatne stope i stope inflacije ( r=i-p ).
Zamjenom mjesta u prethodnoj jednačini dobijamo: i=r+p
Ova jednačina se naziva Fisher-ova jednačina i pokazuje da se kamatne stope mogu mijenjati iz dva razloga: zbog promjena realne kamatne stope i zbog promjena stopa inflacije.
Fisher-ova jednačina kaže da sastavljanje realne kamatne stope i stope inflacije daje nominalnu kamatnu stopu. Prema ovoj jednačini porast inflacije za 1 procenat uzrokuje porast nominalnih kamatnih stopa za 1 procenat. Ovaj odnos jedan prema jedan se naziva Fisher-ov efekat.

KAMATNA STOPA, ŠTEDNJA I INVESTICIJE

Formiranje štednje

Štednju domaćinstva čine uštede koje ostvaruju pojedinci i domaćinstva u jednoj ekonomiji. Koliki će biti obim štednje direktno zavisi od obima dohotka domaćinstva i obima tekuće potrošnje. To znači da tekuću štednju čini razlika između tekućeg dohotka i tekuće potrošnje. Generalno posmatrano, obim štednje se povećava sa obimom dohotka.
Međutim, štednja je istovremeno determinisana i nivoom kamatne stope. Kamata ima uticaj na vremensku preferenciju potrošnje. Racionalno ponašanje znači da će pojedinac preferisati sadašnju potrošnju u odnosu na buduću. To ujedno može prevazići povišenom kamatnom stopom koja se nudi na štednju i tako utiče na smanjenje tekuće potrošnje. Kamata je nagrada za čekanje na buduću potrošnju. Veća kamata stimuliše više pojedinaca da zamijene dio sadašnje potrošnje za neku buduću potrošnju.

Sektor privrede takođe formira svoju štednju. Ta štednja se pojavljuje u vidu zadržanih zarada. Obim zadržanih zarada u privredi tokom jedne godine predstavlja mjeru obima formirane štednje u tom sektoru. Dva su faktora od kojih zavisi obim zadržanih zarada: obim ostvarenog profita i politika dividendi koju vode firme.
Stopa zadržavanja dijela profita predstavlja odnos zadržanih zarada prema neto dohotku nakon oporezivanja. Ta stopa pokazuje u kojoj mjeri se ostvareni dohodak ostavlja za buduća investiranja, a koji dio ide na raspodjelu dividendi koje pripadaju akcionarima. Politika dividendi firmi nije toliko podložna izmjenama. Porast dividendi ide znatno sporije od porasta profita. Dakle, ključni faktor determinacije obima štednje sektora privrede je nivo ostvarenog profita u tom sektoru.
Ukoliko se očekuje porast profita, preduzeća će se u većoj mjeri oslanjati na vlastite izvore sredstava, a manje na pozajmljivanje. Rezultat toga je snižavanje nivoa kamatnih stopa. Ukoliko profiti imaju tendenciju pada firme će se u većoj mjeri okretati pozajmljivanju što će


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
12:22 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Primena integrala u ekonomiji Vesnica 0 1,747 12-05-2010 09:18 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Primjena integrala u ekonomiji Vesnica 0 1,517 12-05-2010 09:08 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Opsti metodoloski principi i njihova primena u ekonomiji Vesnica 0 1,970 10-05-2010 12:29 AM
zadnja poruka: Vesnica
  Usluge u savremenoj ekonomiji Vesnica 0 1,710 08-05-2010 04:46 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Javni sektor u ekonomiji Vesnica 0 2,310 07-05-2010 01:57 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: