Josip Broz Tito

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz istorije.

Josip Broz rodio se u malom selu Kumrovcu na Sutli u najzapadnijem dijelu Hrvatskog Zagorja 7. Maja 1892. godine. U bišoj SFRJ 25 Maj se slavio kao Dan mladosti i rođendan Josipa Broza, što su Titovi biografi objasnili time da se Josip Broz za vrijeme svog dugogodišnjeg revolucionarnog rada služio raznim dokumentima, paje tako u jednom vojnom dokumentu Austro – ugarske vojskezabilježenp da je rođen 25. 05. 1892. godine. Josip je bio sedmo dijete roditelja Franje ( Franceka ) i Marije Broz, rođene Jeveršek iz sloveskog sela Podsrede, s druge srane Sutle.

Djetinstvo Josipa Broza bilo je veoma teško. Čuvao je tuđu stoku, okretao teški žrvanj, često bio veoma gkadan. Spavao je na drvenoj klupi, učio uz svijeću, rano je ustajao. Osnovnu školu u Kumrovcu Tito je pohađao od 1900 do 1905 godine. Imao je razvijen smisao za dobro vladanje i praktične radove.
Poslije završene osnovne škole i taškog siromaštva u porodici, Josip je počeo da radi na imanju svoga dajidže u Podsredi.
1907 godine dolazi u Sisak s namjerom da uči zanat konobara, ali ubrzo odlučuje postati mehaničar. Počeo je raditi i učiti kao šegrt u bravarskoj radionici majstora Nikole Karasa. I u školi i u radionici Josip se isticao marljivošću i inteligencijom. Kao šegrt sam je izradio gvozdenu ogradu na stubištu Sreskog suda u Sisku.

Tokom školovanja u Sisku u radionicu majstora Karasa došao je kalfa Šmit rodom iz Zagreba. Kada je bio 1 Maj, Šmit je stavio crvenu maramu oko vrata i reko da se cvijećem ukrasi radionica jer je taj dan 1 Maj – praznik rada. Šmit je prvi uputio Josipa na čitanje socijaldemokratskih listova i druge napredne literature. Čitajući literaturu o borbi socijalista protiv kapitalista, Titu su pogledi na životveć bili prilično jasni. Za bravarskog pomoćnika proglašen je u septembru 1910 godine, a istovremeno je dobio i svjedočanstvo o završenoj šegrtskoj školi. I tu u Sisku, na kraju prve etape svoga školovanja Josip Broz je već imao tačno određen smjer svog puta kroz život. S tog smjera nikad neće skrenuti.
Tražeći posao, Josip odlazi u Ljubljanu, Trst a u Kamniku u Sloveniji zapošljava se u tvornoci metalne robe. Tu je, kao dobar gimnastičar postao član „Sokola“. Vremena su bila teška, fabrike su se zatvarale, posla nije bilo pa je Josip otputovao u Češku, Njemačku, Austriju itd. Ta putovanja su koristila Josipu da nauči Češki i Njemački jezik, nauči nove zanate ali prije svega spoznao je kakvu snagu predstavlja radbička klasa.

Vojska, rat, revolucija ( 1913 – 1920)

Josip Broz stupa na odsluženje vojnog roka 1913 godine, prvo u Beču, a zatim na vlastitu molbu u 25. domobranskom puku u Zagrebu. U Budimpešti je 1914 godine osvojio srebrnu medalju na prvenstvu Austro-Ugarske vojske u mačevanju. Bio je i dobar skijaš.

Nakon izbijanja rata protiv Srbije, borio se na srpskoj strani.

Kada je 1914 godine izbio Prvi svjetski rat Josip je upućen na front, najprije u Galiciju pa zatim na Karpate. Bio je teško ranjen i zarobljen pa liječen u bolnici. U bolnici je bio trinaest mjeseci i za to vrijeme je učio ruski jezik i tako je čitajući djela Dostojevskog i Tolstoja upoznao dušu i život u Rusiji.

U Petrogradu 1917 godine Josip Broz je učestvovao u demonstracijama protiv privremene vlade, gdje je uhapšen i prebačen u zloglasnu Petropavlovsku tvrđavu. Tu u zatvoru je slušao od starijih boljševika o Lenjinu i njegovoj borbi za prava radničke klase.

Kada je počela Oktobarska revolucija, Josip Broz se u Omsku upisao kao dobrovoljac Internacionalne crvene garde. Tako je postao vojnik oktobra, ratnik velike proleterske revolucije. Od tada ne prestaju revolucionarni