Johan Sebastijan Bah

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,343
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
Johan Sebastijan Bah
Maturski, maturalni, seminarski, diplomski i master radovi iz muzičke kulture.

Johan Sebastijan Bah (nem. Johann Sebastian Bach, 21. mart 1685. Ajzenah — 28. jul 1750. Lajpcig) bio je nemački kompozitor, orguljaš i čembalista iz doba baroka, široko priznat kao jedan od najvećih kompozitora i stubova univerzalne kulture. Njegova dela su zapažena zbog intelektualne dubine, tehničkog savršenstva i umetničke lepote.

Potiče iz jedne od najznamenitijih muzičkih porodica, koja je proizvela preko 35 značajnih kompozitora i mnoge muzičare izvođače. Za života je bio poznat kao orguljaš i čembalista, dok je njegovo kompozitorsko stvaralaštvo bilo smatrano običnim poslom profesionalnog muzičara 15-17. veka koji je stvarao muziku za prigode na dvoru, u crkvi ili u gradu. Sa 17 godina svirao je orgulje, klavir, violinu, violu, pevao u horu i bio pomoćnik kantora. Kasnije je radio kao orguljaš, dvorski i crkveni muzičar, dirigent i učitelj. Stekao je slavu kao izvođač na orguljama i čembalu, i kao muzički improvizator.



BAROK

Od početka sedamnaestog veka u Evropi se afirmišu velike nacionalne monarhije. Začetnice modernih država sposobne da osvoje svet, Italija je bila rascepkana i politički slaba, ali je Rim i dalje bio centar umetnosti. Crkva je prisiljena da se suprostavi udarima reformatora, bila je prinuđena da se menja, a promene u umetnosti dovele su do rađanja novog stila baroka, termin sa značenjem: bizaran, čudan.

Bežeći od zatvorenih oblika i klasicizma prethodne epohe, arhitekte i vajari su tražili nove dimenzije izraza i stvarali raskošna dela, prepuna scenskih inovacija i pokreta. U potragama za novim efektima u tretmanu boje i prostora, slikari su i dalje interpretirali religiozne sadržaje, ali novine su unosili i u pejzaž, portret, kao i u interpretaciju prirode. Italijanska slikarska škola kasnije je u stranim umetnicima dobila svoje velike interpretatore i velike inovatore.

U osamnaestom veku barok se proširio preko Alpa gde doseže svoj neverovatni domet u vidu rokokoa. Zahvaljujući raskošnoj umetnosti evropskih dvorova i papskog Rima tako je rođena građanska umetnost, više okrenuta realnosti svakodnevnog života, koja je u Veneciji i Flandriji dobila prve centre svog razvoja.

Barok je kulturno umetnički pravac, koji je vladao u Evropi između 1600. i 1750. godine, nastao je u Italiji odakle se raširio po celoj Evropi i njenim kolonijama.


Poreklo naziva

Nastanak izraza „barok“ tumači se dvojako. Po jednima, on potiče od naziva za nepravilan dragi kamen koji su od šesnaestog veka koristili juveliri u Portugalu, dok po drugima ovaj naziv je nastao od imena četvrtog oblika druge figure sholastičkog silogizma („svako P je M; neko S nije M, dakle neko S nije P“ — „svi ludaci su tvrdoglavi; neki ljudi nisu tvrdoglavi, dakle, neki ljudi nisu ludaci“).

Još oko 1570. godine u italijanskom jeziku po analogiji sa navedenim formalno-logičkim značenjem pojavljuje se izraz „barokni sudovi“ u smislu netačni, besmisleni sudovi. U sedamnaestom i osamnaestom veku koristi se u mnogim jezicima kao oznaka za loš ukus, nepravilnu umetnost i sl. U istoriju umetnosti uvodi ga Jakob Burkhart (Civilizacija renesanse u Italiji, 1860) kao oznaku za dekadenciju visoke renesanse u razvijenoj arhitekturi protivreformacije u Italiji, Nemačkoj i Španiji. Na polje književnosti prenosi se gotovo slučajno: italijanski pisac Đozue Karduči objavljuje te iste 1860. esej s naslovom Barok pisaca iz 17. veka (Barocco dei secentisti), a u narednim decenijama srećemo ga slično upotrebljenog u Španiji, zatim kod Ničea, koji piše da se „barokni stil pojavljuje uvek kada velika umetnost počinje da opada“. Od njega počinje i kasnije gotovo insistentno vezivanje odlika baroka za neke periode antičke umetnosti, pa i književnosti (naročito često u „srebrnom dobu“ latinske književnosti).

Suštinski prelom u korišćenju ovog termina predstavlja pojava knjige Hajnriha Velflina Renesansa i barok 1888. godine: u njoj je on ne samo analitički prikazao razvoj ovog stila u...


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
06:42 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Skoči na forum: