Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Središte kulturnog života u Nemačkoj u drugoj polovini osamnaestog veka bilo je siromašno vojvodstvo Saks-Vajmar. Vajmarski dvor je u to vreme bio poznat po aktivnom kulturnom životu i ljubavi prema muzici. Legenda pamti da je tada u ovom gradu boravilo deset hiljada pesnika i samo nekoliko stanovnika. Centralna figura na dvoru bio je Johan Volfgang fon Gete (1749—1832). NJegova ličnost i delo raspoluãeni su na ušãu osamnaestog u devetnaesti vek. U to vreme nemačka književnost se, pod uticajem Lesinga, oslobodila francuskog uticaja, naročito konvencionalnog rokokoa. Gete je bio spona dva potpuno različita pola, klasicizma i romantizma. U svojoj mladosti bio je buntovan i strastven pesnički duh. Pripadao je čuvenom pokretu Šturm i Drang (nem. Sturm und Drang, oluja i prodor). Pokret je dobio ime po čuvenoj drami, punoj burnih strasti, nemačkog književnika Klingera. Drama je prvi put izvedena 1777. godine. Osnovna načela ovog pokreta, koji je aktivno delovao u Nemačkoj do pred sam kraj osamnaestog veka, bila su oslobođenje od svih pravila, buđenje strasti i kritika društvenih ustanova. . .
Čovek između Boga i đavola – „Faust“
Faust, Geteov doprinos svetskoj literaturi, povezuje renesansu sa romantizmom. Još od Hamleta, koji je uticao na ovaj komad, nije bilo tako iscrpne analize moralne dvosmislenosti zapadnjačke svesti. Povodom Šekspirovog dana, kojim Gete slavi Šekspirovu veličinu, nalazi se i rečenica koja malo kaže o Šekspirovim komadima, a znatno više o Geteovim dramskim fragmentima i planovima tog vremena: „Svi Šekspirovi komadi“, centralna je Geteova misao, okreću se „oko skrivene tačke (...) u kojoj se ono što je svojstveno našem ja sloboda na koju pretenduje naša volja, sudara sa neminovnim tokom celine". Za razliku od drame prosvetiteljstva, u kojoj se pojavljuje tragičan pojedinac kao predstavnik netragičnog sveta, dramu generacije na čijem čelu stoji Gete, karakterišu nove tendencije. Kolizija pojedinca, koji insistira na neograničenoj slobodi svoje volje, neminovna je sa istorijskim procesom, zbirom takvih volja, i vodi u katastrofu. Geteovi dramski planovi tog perioda potvrđuju da mu je upravo ta osnovna konstelacija lebdela pred očima. Snažan Šekspirov uticaj više je nego očigledan. Šekspirov pogled na život, njegovo shvatanje veličine i strasti odredili su dramaturgiju i nov jezik...
Sadržaj :
UVOD 3
1 Čovek između Boga i đavola – „Faust“ 3
ZAKLJUČAK 6
LITERATURA 6