INSTRUMENTI TRGOVINSKE POLITIKE

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
 
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,343
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
INSTRUMENTI TRGOVINSKE POLITIKE
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.

Međunarodna trgovina predstavlja razmenu dobara i usluga koja tom prilikom prelaze međunarodno priznate granice ili teritorije. U većini zemalja ona stvara značajan deo BDPa. Iako se međunarodna trgovina obavljala tokom dobrog dela istorije čovečanstva, ona je tokom poslednjih nekoliko vekova dobila na ekonomskom, društvenom i političkom značaju.

Industrijalizacija je unapredila prevoz, a globalizacija, multinacionalne korporacije, i autsorsing takođe imaju značajan uticaj na međunarodnu trgovinu. Rast obima međunarodne trgovine je osnov procesa globalizacije.Međunarodna trgovina je takođe i grana ekonomije, i, zajedno sa međunarodnim finansijama, čini širu disciplinu poznatu kao međunarodni ekonomski odnosi.

Privrede koje se uključuju u međunarodne tokove (otvorena privreda) na bazi izvoza i uvoza i veličine GDP koji se povećava putem međunarodne razmene, postižu značajnu stopu ekonomskog rasta, dok privrede koje su manje otvorene beleže stagnaciju ili pad GDP-a, a time i životnog standarda. Spoljna trgovina omogućava svakoj zemlji da se usmeri na područje svojih komparativnih prednosti u proizvodnji roba i usluga. Radnici u svakoj zemlji mogu ostvariti veću količinu potrošnih i proizvodnih dobara za istu količinu utrošenog rada. Zemlja se specijalizuje za proizvodnju u područjima komparativnih prednosti i razmenjuje svoju vlastitu proizvodnju putem spoljne trgovine za dobra i usluge gde nema komparativne prednosti.

Tako se u otvorenoj međunarodnoj trgovini povećava nacionalni dohodak svake zemlje koja učestvuje u toj trgovini, zahvaljujući najefikasnijoj alokaciji oskudnih resursa. O koristima procesa trgovinske liberalizacije koji se odvija u mnogim državama širom sveta ne postoji koncenzus, kao što ne postoji koncenzus i o mnogim drugim pitanjima iz oblasti ekonomije. Različite perspektive značajno utiču na formiranje mišljenja. Samo na krajnjim stranama nalaze se ekstremne grupe koje su apsolutno za ili protiv liberalizacije.

Principi Svetske Trgovinske Organizacije (STO)

Kroz sve instrumente koji čine i sporazum o osnivanju i veći broj ministarskih deklaracija i odluka koji predviđaju dalje obaveze za članice, provlači se jedan broj jednostavnih i osnovnih principa i oni zajedno čine multilateralni trgovinski sistem.

Još pre pedesetak godina ključnim odredbama GATT-a zabranjena je diskriminacija između članica i između domaće i uvezene robe. Tako se pod “klauzulom najpovlašćenije nacije” podrazumeva da su članice obavezne da proizvodima drugih članica daju tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji se daje bilo kojoj drugoj zemlji. Nijedna zemlja ne može dati drugoj posebne trgovinske povlastice ili je diskriminisati i time se postiže da su sve zemlje jednake i da sve dele koristi od snizavanja trgovinskih prepreka. Međutim treba reci da i pored ove klauzule postoje ograničenja u vidu carinskih unija i zona slobodne trgovine ali se ipak tretmanom najpovlašćenije nacije obezbeđuje generalno jednak tretman zemalja tako da i zemlje u razvoju mogu da uživaju u dobrim uslovima.

Isto tako postoji i forma nediskriminacije poznata kao “nacionalni tretman” i zahteva da kada su proizvodi ušli na neko tržište ne mogu biti nepovoljnije tretirani od domaćih proizvoda. Ova dva principa kojima se postiže trgovina bez diskriminacije su preuzeti iz GATT-a i uključeni u sve sporazume STO. Suština multilateralnog trgovinskog sistema je i da obezbedi investitorima, poslodavcima, zaposlenima i potrošačima poslovno okruženje koje će promovisati trgovinu, investicije i kreiranje radnih mesta, kao i niže cene na tržištu. To okruženje mora biti stabilno i predvidivo. Sigurnost i predvidivost pristupa tržištu je uglavnom određeno korišćenjem carinskih dažbina. Kvote su u STO zabranjene, a carine su prihvaćene kao jedini legalni vid zaštite koje vlade mogu da koriste u cilju zaštite domaće industrije ili u budžetske svrhe. Cilj koji postoji jos od osnivanja GATT-a jeste postepeno što veće snižavanje carinskih stopa i od osnivanja GATT-a carinski nivoi su progresivno smanjivani kroz seriju od sedam trgovinskih rundi pregovora. Tako su zadnjom Urugvajskom rundom dogovorena carinska sniženja fazno kroz pet godina čime će se postići carina za industrijske proizvode u razvijenim zemljama za 40% (sa prosečnih 6.3% na 3.8%). Istovremeno vrednost proizvoda koji imaju bescarinski ulaz u razvijene zemlje će se popeti sa 20% na 44%. Pretvaranje svih necarinskih barijera u carinski ekvivalent obezbeđuje i znatnu sigurnost na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Suština je da svi STO sporazumi nastoje da obezbede predvidive uslove za investiranje i trgovinu i ograničavaju vlade u sprovođenju diskriminatornih i protekcionističkih politika. STO zahteva i transparentnost domaćih zakona i propisa koje se obezbeđuje publikovanjem u službenim listovima i notifikacijom STO. Zato što dopušta carine STO nije institucija slobodne trgovine ali je privržen otvorenoj i fer konkurenciji. To treba da obezbede pravila o nediskriminaciji u trgovini robama, uslugama i pravom nad intelektualnom svojinom.

STO podstiče razvoj i ekonomske reforme. Preko ¾ članica su zemlje u razvoju ili zemlje u tranziciji. U toku sedmogodišnjeg trajanje Urugvajske runde preko 60 zemalja je preduzelo programe trgovinske liberalizacije ili radi pristupanju STO ili autonomno. ZUR i zemlje i tranziciji su imale mnogo aktivniju i značajniju ulogu u toku Urugvajske runde nego ranije, a ima želje da se taj trend nastavi. ZUR su pokazale spremnost da preuzmu većinu obaveza koje se traže od razvijenih zemalja ali im je potreban prelazni period da se prilagode najtežim obavezama. Doneta je i deklaracija u korist najmanje razvijenih zemalja koja im daje dodatnu fleksibilnost u primeni STO sporazuma. Kroz STO se teži da razvijene zemlje pomognu ZUR, daju im koncesije i priznanja politikama koje vode u otvorenu privredu.

Kvote i carine – Monopol

Carinske tarife (kvote) su mera ograničenja međunarodne trgovine. Kvotom se ograničava količina ili ukupna vrednost uvoza određenog dobra u određenom razdoblju (uvozna kvota), a može se primeniti zbog platnobilansnih teškoća. Izvozne kvote mogu uvesti zemlje koje su jako zavisne o izvozu primarnih proizvoda. I još treba naglasiti da u procesu uključivanja u WTO te ostale regionalne ekonomske integracije carine i kvote gube na značaju tako da se u nekim novijim ekonomskim udžbenicima detaljnije niti ne razma


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
01:06 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Konstrukcija rodnih uloga na televiziji – od politike do turbo folka Maja 0 1,903 16-01-2013 01:33 PM
zadnja poruka: Maja
  Instrumenti marketing miksa apoteke „Vrbas“ Dzemala 0 2,647 30-08-2010 10:25 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Instrumenti marketing miksa apoteke „Vrbas“ VS1 0 2,836 03-06-2010 01:02 PM
zadnja poruka: VS1

Skoči na forum: