Fiskalna politika – oporezivanje

Maturski. seminarski i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.

Makroekonomija proučava ponašanje ekonomije kao cjeline. Ona ispituje ukupan obim proizvodnje, zaposlenosti i cijena neke države.

Makroekonomija se javlja zajedno sa državom, u vidu državnih poslova , kada je država nastojala da preuzme brigu oko svojeg stanovništva, a time aktivnu ulogu u organizaciji ekonomskog života. Početak teorijskog ispitivanja cijena, na pr., vezan je za analizu relativnog oblika vrijednosti, kada je još Aristotel u antičko doba pravio razliku između upotrebne i prometne vrijednosti, pronašao odnos jednakosti u razmjeni i utvrdio da se relativni oblik vrijednosti – „pet kreveta jednako je jedna kuća“ – što se suštinski ne razlikuje od odnosa „pet kreveta jednako je toliko i toliko novca“.

Osnovno obilježje grupe ekonomista koju je predvodio Keyns sastojalo se od nastojanja da se pronađu nova teorijska rješewa koja će očuvati građansko demokratsko društvo, tržišnu privredu i kapitalističkim odnosima dati novu razvojnu osnovu uvođenjem novih mehanizama.

Marksistička teorija vrijednosti polazi od shvatanja da je vrijednost polazna osnova cijene, koja se kreće u obrnutom pravcu od produktivnosti rada. Marks definiše vrijednost kao zbir stare i nove vrijednosti koje su poistovijećene sa minulim, odnosno utrošenim radom, radom opredmećenim u robi.

Adam Smith, škotski filozof, matematičar i filolog, objavio je istrašivanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda koje mu je donijelo veliku slavu i popularnost, postavši klasičarem teorije tržišne privrede i kapitalizma. U Sjedinjenim Državama i drugim industrijalizovanim zemljama, većina ljudi može danas obezbijediti sredstva da kupi znatno više od naj nužnijih potreba hrane, odjeće i krova nad glavom. Osim bogatog sjevera, zemlje u razvoju su takođe vidjele da njihov životni standard u novije vrijeme brzo raste. Ovaj brzi napredak nije dovodio do sretnog i zadovoljnog života za sve ljude u bogatim zemljama. Konkurencija veoma raste a većina ljudi se trudi da se dodatno usavrši.

U nastavku ću pokušati da objasnim kako dražava svojim instrumentima utiče na proizvodnju.

Keynesianske su politike ... prvo... izravna namjena instrumenata makroekonomske politike stvarnim ekonomskim ciljevima, posebice, punoj zaposlenosti i reolnom rastu nacijonalnog dohotka ... Drugo, Keynesianski menadžment potražnje je aktivist ... Treće, Keynesianci su željeli i fiskalnu i monetarnu politiku staviti u neproturječan i skladan oklop radi ostvarivanja makroekonomskih ciljeva.

James Tobin, „Keynesian Policies in Theory and Practice“ 1985.


FISKALNA POLITIKA

Započinjemo s fiskalnom politikom, koja označava upotrebu poreza i izdataka države. Izdaci države javljaju se u dva različita oblika.
1. Prvi su kupovine države ua njih sačinjavaju
• izdatkci na dobra i usluge
• nabavke tenkova
• izgradnju cesta
• nadnice za suce

Povrh toga postoje transferna plaćanja države, koja povećavaju dohotke ciljanih grupa kao što su stari ili nezaposleni. Potrošnja države određuje relativnu veličinu javnog i privatnog sektora, tj., koliko se GDP – a troši kolektivno umjesto privatno. Sa stajališta makroekonomije, izdaci države takođe utiču na sveukupnu granicu potrošnje u ekonomiji i zbog toga utiču na visinu GDP-a.

2. Drugi dio fiskalne politike je oporezivanje, utiče na ekonomiju na dva načina.
• prije svega porezi smanjuju dohotke ljudi. Ostavljajući domaćinstvo sa manje raspoloživog ili manje dohotka za potrošnju.
• Porezi smanjuju potražnju za dobrima i uslugama, što konačno smanjuje stvarni GDP.

Povrh toga, porezi utiču na cijene dobara i faktora proizvodnje i zbog toga na poticaje i ponašanje. Na primjer, što se više oporezuju profiti preduzeća, preduzeća se više obezhrabruju da ulažu u nova kapitalna dobra. Od 1962. do 1986. godine, Sjedinjene Države su koristile poreski kredit na investiranje. „To je pio popust preduzećima koja kupuju kapitalna dobra, kao način podsticanja ulaganja i ubrzanja ekonomskog rasta. Mnogo propisa poreskog zakona ima važan učinak na ekonomsku aktivnmost.

Fiskalna politika države sastoji se od državnih kupovina dobara i usluga te poreza i transfera. Vjekovima su ekonomisti znali da država svojom fiskalnom politikom odlučuje koliko će društvene proizvodnje razdijeliti između zajedničke i privatne potrošnje i kako teret plaćanja treba razdijeliti izumeđu stanovništva. Tek je razvojem Keynesianske makroekonomske teorije otkrivena još jedna iznenađujuća činjenica: da fiskalne moći države takođe imaju veliki uticaj na krtkoročna kretanja proizvodnje, zaposlenosti i cijena.

Naravno da je spoznaja da fiskalna politika ima jake uticaje na ekonomsku djelatnost dovela do keynesianskog pristupa makroekonomskoj politici. To je radna upotreba države da se ublaže poslovni ciklusi. U ovom odjeljku proširujema naš najjednostavniji model multiplikatora da bi smo pokazali kako, dok god ima neiskorištenih faktora, promjene izdataka države i poreza mogu uticati na količinu društvene proizvodnje.