Historijski pristup, vrijednost i značaj retorike

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Historijski pristup, vrijednost i značaj retorike
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz kulture ponasanja.

Filozof F. Niče (Nietzsche), pozivajući se na Aristotelov dijalog "Sophistes", tvrdio je da je izumitelj retorike Empedokle.
Ovdje treba podsjetiti na istorijsku okolnost da je retorika nastala na Siciliji (Sirakuzi) sredinom petoga vijeka prije n. e., zbog brojnih sporova oko svojine koji su iskrsavali poslije rušenja Hijeronove tiranije.
Klasična retorika najvjerovatnije se razvila paralelno sa demokratijom, kada su zemljoposjednici kojima je oduzeta imovina pokušavali da, pred sugrađanima, dokažu svoja prava. Dosjetljivi govornici tražili su pomoć od učitelja besjedništva, retora. Ovakva upotreba jezika zanimala je filozofe poput Platona i Aristotela, jer se oratorskim raspravama postavljalo pitanje veze između jezika, istine i morala. Rimljani su napravili podjelu između različitih aspekata procesa kompozicije i ta podjela vrjemenom je postajala sve izraženija. Učenjaci i pjesnici renesanse ozbiljno su proučavali retoriku, koja je i u humanizmu bila u središtu pažnje.
Retorika (rhetoric) je nastala od grčke rječi rhetorike techne, umijeće djelotvornog oblikovanja govora, odnosno teorija tog umijeća. Veliko značenje retorike u antici, kao političkoga govora za stjecanje utjecaja i biračkih glasova, u sudskim procesima te u svečanim prigodama, dovelo je do pretvaranja retorike u jedan od temeljnih sastavnih djelova obrazovanja.
U srednjovjekovnom obrazovanju retorici ostaje ugledno mjesto, ali se oznaka postupno sužava na probleme oblikovanja proze, istraživanje retoričkih figura kao obilježja stila.
Postojale su retorske škole – govorničke škole u staroj Grčkoj i Rimu za pripadnike višeg sloja vladajuće klase (filozofske škole). Glasoviti učitelj retorske škole u Rimu bio je M.F Kvintilijan koji je razradio metodiku nastave govorništva.
U atenskom i rimskom odgoju bila je retorika veoma cjenjena kao dio obrazovanja aristokracije jer je vještina govora bila potrebna u političkom životu i pred sudom. Učitelji govorništva bili su sofisti i filozofi (filozofske škole). Aristotel je prvi teorijski obrazložio retoriku, dok su Katon Stariji, Ciceron i napose Kvintilijan razradili metodiku nastave govorništva. Najglasovitiji govornik antike bio je Demosten.

U helensko doba, od 4 do 1 stoleća prije n. e., onaj koji se odlikovao govorničkom vještinom, primjenjujući je u raznim prilikama i situacijama (na sudu ili u skupštini), zvao se retor / govornik, a to je oznaka za besjednike koji su i druge podučavali ovoj vještini, sa ciljem da razviju njihovu prirodnu govorničku darovitost.
U doba helenizma veoma su se proširile tzv. Filozofsko-retorske škole u kojima se moglo steći i opširnije više obrazovanje, pa retorika postaje dio enciklopedijski shvaćenog obrazovnog ideala. U ranoj antici polagalo se najviše pažnje na sadržajnu stranu govora, sofisti paze na formu, dok se u doba helenizma pojavljuje formalistička težnja za kićenim izražavanjem. Retorika je sadržavala i vježbe u pismenim sastavcima i upoznavanje sa filozofijom, pravom i književnošću. U srednjem vjeku retorika je jedna od sedam slobodnih vještina i mnogo se njegovala u crkvenim školama u obliku govora o zadanim temama, u obliku propovjedi. Protestantima je govornička vještina služila u propovjedanju kao i njihovim protivnicima jezuitima, te je retorika i dalje ostala ugledan predmet u klasičnim gimnazijama i teološkim fakultetima poslije XV stoljeća.
Dubljim filosofskim i psihološkim pristupom ni Aristotelova retorika nije mogla da suzbije uticaj praktično-tehničkih priručnika koji su se sastavljali do kraja antike.
Helenistički retori naučili su i Rimljane besjedničkoj vještini. Braća Grasi učili su u Grčkoj i na Rodu, gdje je i Ciceron slušao Apolonija Molona. Ciceron, koji u svojim retorskim spisima ponovo zastupa i sokratorski ideal moralno odgovornog i filosofski-svestrano obrazovanog besjednika, bio je aktivan političar i državnik.

II. Filozofski principi sokratike

Pojmovi “sokratika” i “sofistika” su već odavno u filozofskoj terminologiji. U njima se ogleda prastari spor Sokrata sa sofistima-retorima o čemu nam prvenstveno svjedoče Platonovi dijalozi “Gorgija” i “Fedar”. (Inače rivalstvo između filozofa i retora trajalo je od 430. do 330. godine.) Prema tim dijalozima, činilo bi se, da je jedna strana predstavnik istine, a druga privida, ili da je jedna braniteljica filozofije (i to za sva vremena), a druga zastupnica antifilozofije.
Prije više od osam decenija nemački filozof H. Gomperc, uvodeći termine “sokratika” i “sofistika” u filozofski jezik, smatrao je za potrebno da podvuče da riječ sophistés u svojem užem značenju, označava svakog plaćenog učitelja omladine. S druge strane, ne može se prenebreći da su Grci ne samo u četvrtom nego već i u petom vijeku osjećali sofiste kao jedinstvenu grupu.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
24-06-2010 09:43 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Značaj organizacionog ponašanja u savremenoj kompaniji - organizaciono ponašanje zekan 0 2,052 09-09-2010 11:27 AM
zadnja poruka: zekan
  Značaj organizacionog ponašanja u savremenoj kompaniji Vesnica 0 1,858 24-06-2010 09:45 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Znacaj neformalne komunikacije Vesnica 0 2,176 24-06-2010 09:39 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: