Grafit i dijamant

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 1 Glasova - 5 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
derrick Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 3,089
Pridružen: Jul 2009
Poruka: #1
Grafit i dijamant
Ugljik je spoj koji gradi najveći broj hemijskih spojeva (preko 10miliona),

Broj ugljikovih jedinjenja je već umnogome prevazišao broj poznatih jedinjenja svih ostalih spojeva uzetih zajedno. Ovaj veliki broj spojeva je moguć zahvaljujući ugljiku

da se na različite načine vezuje. Tako atomi ug1jenika imaju sposobnost da se među sobom, kao i sa drugim elementima spajaju u duge lance (ravne ili razgranate), ali i u prstenove. Posljedica ove činjenice je bila to da se od proučavanja ovog elementa stvorila posebna grana hemije, poznata kao organska hemija, koja je prema tome hemija ugljikovih spojeva.



Postoji više oblika elementarnog ugljika, pod zajedničkim nazivom amorfni ugljik. Rentgenskom analizom je utvrđeno da čestice amorfnog ugljika sadrže grafitnu strukturu, pa zbog toga amorfni ugljik nije posebna alotropska modifikacija. Glavne vrste amorfnog ugljika su: aktivni ugalj, mineralni ugalj, koks, čađ.


Karbon je zastupljen u zemljinoj kori u količini od 0,018%.[citat potreban] U prirodi ugljik dolazi pretežno u spojevima, ali i slobodan. Ugljik je sastavni dio živog svijeta, što proučava organska hemija. Također, se nalazi u atmosferi u obliku ugljik (IV) oksida, u stijenama kao karbonat kalcijuma ili magnezijuma.


Broj poznatih jedinjenja ugljika je preko 10 puta veći od poznatih jedinjenja svih ostalih elemenata. Ugljikovi atomi imaju sposobnost povezivanja u dugačke lance, a mali volumen atoma omogućava i stvaranje dvostrukih i trostrukih veza. Prilikom stvaranja višestrukih veza ugljiku preostaje i jedan slobodan elektron, koji može dalje reagovati, za razliku od takvih veza kod kisika i dušika. To znači da se otvaraju mogućnosti za dalje reakcije i formiranje spojeva. Zbog velikog broja takvih spojeva, oni su predmet proučavanja organske hemije.

Anorganski spojevi ugljika dolaze u oksidacijskim stanjima (-4), +2, +4. Najvažniji spojevi su karbidi, ugljik (IV) oksid CO2, ugljik (II) oksid CO, ugljična kiselina H2CO3, ugljik disulfid CS2, itd.


Dijamant (opšte osobine)

Mineral dijamant je alotropska modifikacijaugljika.

Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu tališta (3820 K ili 3547 °C), toplinsku vodljivost i najnižu molarnu entropiju(2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta.



Slika br.2. Primjer dijamanta



Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.

U prirodi dolazi u obliku dvije polimorfne modifikacije: kubični i heksagonski dijamant.

Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.

Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.

Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. Umjetni dijamanti se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.

Najveći svjetski proizvođači dijamanata su Australija, Rusija i Južnoafrička Republika.



Kubični dijamant

Ova modifikacija dijamanta je i najpoznatija jer se prirodni dijamant gotovo isključivo pojavljuje u ovoj modifikaciji. Kubični dijamant nastaje u plinskim vulkanima (maar-ovima), naglim pothlađivanjem eruptivnog materijala koji je bio izložen ekstremnim tlakovima. To su ujedno i jedina primarna prirodna ležišta dijamanata. Kubični dijamant kristalizira u obliku dijamantne rešetke. U prirodi se nalazi u obliku okteaedrijskih kristala. Dijamant je kemijski puno inertniji od bilo koje modifikacije kristaliničnog grafita. Dijamant se može zapaliti u zraku, ako se zagrije na 600 do 800ºC.

Heksogenijski dijamant

Heksagonski dijamant (lonsadaleit) je nestabilnija polimorfna modifikacija dijamanta. Heksagonski dijamant nastaje u mikroskopskim količinama prilikom udara meteora u zemlju. Heksagonski dijamant je sintetiziran umjetnim putem.


NASTANAK I NALAZIŠTA DIJAMANTA

Nastanak dijamanta

Dijamant je najtvrđi materijal na svijetu. Premda je njegova presudna pojava jedinstvena, sastavljen je od najraširenijeg građevnog elementa u prirodi – ugljika. Atomi ugljika su spojeni kratkim čvrstim vezama u kockastoj kristaličkoj mreži (strukturi). Kristalizacija se vrši u extremnim uvjetima, gdje pritisak (tlak) prelazi 70 000 kilograma na centimetar kvadratni i temperatura je viša od 1300 stupnjeva Celzijusa, što odgovara uvjetima u dubinama cca 100 – 200 kilometara pod zemljinom površinom.



Zahvaljujući svojoj tvrdoći dijamant može putovati kroz zemljinu koru na površinu, kamo je potiskivan vulkanskim slojem u koji je usađen. Dva tipa tog materijala nazivaju se kimberlit i lamproit, jedan od drugog se gotovo ne razlikuju.



Prvobitnim mjestom pojave dijamanata su ležišta magnetskog porijekla. tzv. primarna ležišta, gdje su dijamanti rasprostranjeni kao akcesorski minerali u veoma tamnim slojevima koji potjeću iz površinskog dijela zemljine kore. Ti gornji dijelovi se nazivaju kimbrlity (kimberlit ili plavi sloj prem mjestu Kimberley u Južnoafričkoj Republici). Na površinu zemlje javljaju se u obliku ogromnih kratera kamenitih oblika. U slučaju kimberlitovih dimnjaka pak dolazi do sužavanja u smjeru do dubine, zato se često govori o obliku kimberlita kao « obliku mrkve». Niti izdaleka nisu svi kimberliti bogati dijamantima.Neki nemaju dijamanata uopće, drugi u koncentratima koji onemogućavavaju ekonomičnu eksploataciju.



Negdje dolazi do oslobađanja dijamanata iz kimberlita ili lamproita prilikom erozije. Svi slojevi na zemljinoj površini, bez iznimke, podliježu djelovanju vjetra i eroziji, prije svega zbog djelovanja vremenskih uvjeta. Naročito padalinske vode zajedno sa promjenama dnevne i noćne temperature rastvaraju gornje slojeve zemljine kore. Tamni minerali se brzo rastvaraju i stvara se žuta (masa) prašina ( u nalazištima dijamanata nazivana kao «žuta zemlja»). Tekuća voda ju pak zajedno sa dijamantima odnosi u rijeke, gdje dijamanti, zahvaljujući svojoj većoj težini padaju na dno rječnog korita ili nastavljaju dalje do ušća rijeka i obala oceana. U određenim mjestima (npr. meandrama vodnih tokova) njihova koncentracija se povećava i nastaju tzv. sekundarna ležišta.



Procjenjuje se da kimberliti nađeni u Africi potjeću iz vremena od prije 70 – 150 miliona godina, kada je u zemljinoj kori nastala ogromna pukotina koja je prouzrokovala odvajanje kontinenata.



Nalazišta dijamanta



Glavna nalazišta dijamanata su danas dijamantske žice u Južnoj Africi.

Pretpostavlja se da su ove žice grotla ugašenih vulkana, koja su ispunjena neobičnom vrstom stijena zvanom "plava zemlja".

Najznačajniji rudnik dijamanata u Južnoj Africi je Premier-Mine, nedaleko od Pretorije. Pored sitnih dijamanata ovdje je pronađeno i nekoliko veoma krupnih kristala oblika oktaedra. Najkrupniji


Slika br.3 Nalazišta dijamanata u Africi.



među njima je tzv. Culinan. U ovo rudniku proizvedeno je oko 5,5 tona dijamanata za što je trebalo preraditi oko 100 miliona tona stijena.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
06:56 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Odnosi s javnoscu PR-a preduzeca Dijamant Vesnica 0 1,629 10-05-2010 09:51 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Analiza tehnološko - organizacionih karakteristika industrije ulja a.d. Dijamant Vesnica 0 2,773 05-05-2010 10:10 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: