Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Dnevne aktuelnosti sve više sadrže tematiku i terminologiju koju nije uvek lako dešifrovati i razumeti. U automobilskoj tematici to su „alternativna goriva“ i/ili „alternativni pogon“ (biodizel, biogoriva, bioetanol, gorive ćelije, vodonik, stop/start, hibridni pogon ...).
Alternativna goriva, kao i nešto širi pojam, „alternativni pogoni“ su najaktuelnija tematika u automobilskoj industriji, koja zaokuplja i najširu javnost. Za one koji koriste internet, nije teško saznati osnovne podatke o alternativnim gorivima i poneke detalje o određenim obnovljivim gorivima, ponajviše na sajtu Vikipedije. Međutim, to nije dovoljno da bi se stekla prava slika o tome gde se danas nalazi automobilska industrija u pogledu primene alternativnih pogona i korišćenja alternativnih izvora energije.
U pogledu procene upotrebljivosti i iskoristivosti alternativnih pogona, potrebno je uzeti u obzir emisiju štetnih gasova "od proizvodnje do potrošnje", tj. emisiju samog procesa proizvodnje do emisija koje proizvodi korišćenje alternativnih goriva. Takođe, ugljen-dioksid (CO2), nije jedina štetna emisija koju proizvode putnički automobili. Tu su još i azotni oksidi (NOX) i čestice čađi (PM). Raspoloživost, finansijski troškovi, lagerovanje i mreža snabdevanja su, takođe, obavezni uslovi za razmatranje primenjivosti.
Vodonik i gorive ćelije su dve vrste alternativnih goriva čija se primena još intenzivno istražuje. Nekoliko proizvođača već neko vreme testiraju prototipove. Vodonik gorivo može da se proizvede na tri načina, razbijanjem hidrokarbonata, elektrolizom vode ili kao nus-proizvod rafinisanja nafte ili proizvodnje gasa. Nema emisija štetnih gasova na izduvu - proizvodi se samo voda i toplota u dodiru sa kiseonikom. S druge strane, izduvne emisije procesa proizvodnje su veće nego kod proizvodnje benzina. Teoretski, emisije bi mogle da budu gotovo nula, ako bi se proizvodnja obavljala uz pomoć obnovljivog izvora energije, npr. turbine na vetar. Za sada, troškovi goriva i samih vozila su veoma visoki. Smatra se da bi njihova isplativa upotreba mogla biti primenjiva za oko 10 do 15 godina. Gorive ćelije pretvaraju vodonik u električnu energiju unutar samog vozila. Goriva ćelija je jednostavan uređaj bez potrošnih delova. Izduvne emisije CO2, NOX i čestice čađi su nula. Nus-proizvodi rada su voda i toplota. Gotovo bešumna vožnja, učinak je rada električnog motora. Kao i kod pogona na vodonik, ako bi se proizvodnja obavljala uz pomoć obnovljivog izvora energije, izduvne emisije štetnog CO2 bi bile gotovo nula. Ipak, i troškovi proizvodnje su u nivou proizvodnje vodonika...
SADRŽAJ
1 UVOD 3
2 GORIVE ĆELIJE I ENERGIJA VODENIKA 4
2.1 Princip rada 5
2.2 Podela gorivnih ćelija 7
2.2.1 Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom 7
2.2.2 Gorive ćelije sa sumpornom kiselinom (PAFC) 8
2.2.3 Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC) 8
2.2.4 Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC) 9
2.2.5 Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC) 9
3 KORIŠĆENA LITERATURA 10