Geotermalna energija

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
Vesnica Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 2,567
Pridružen: May 2010
Poruka: #1
Geotermalna energija
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadžmenta.

Postoje obnovljivi i neobnovljivi energenti. U upotrebi su ugalj i energenti proizvedeni preradom uglja, nafta i naftni derivati, prirodni plin, etanol, biomasa, gradski i industrijski otpad, atomska energija, geotermalna energija, hidroenergija, sunčeva energija i energija vjetra.
S obzirom da svakodnevno raste broj potrošača raste i potreba za električnom energijom. Analiza potreba za električnom energijom pokazala je, da će do 2020 godine u Njemačkoj trebati sagraditi 45 elektrocentrala. Studija Međunarodnog udruženja za energiju pokazala je, da će u razvoj elektrocentrala u svijetu u narednih 30 godina trebati investirati 10 biliona američkih dolara, od čega samo u Kini 2 biliona američkih dolara. Norveška i Paragvaj električnom energijom iz hidroelektrana zadovoljavaju 95 % svojih potreba za energijom. Električna struja hidroelektrana u svijetu pokriva 17 % energetskih potreba. Očekuje se da će se do 2010 godine proizvodnja električne energije iz hidroenergije povećati za 135 GW, od čega će 57 GW biti proizvedeno u malim hidroelektranama. Inače, vek rada hidroelektrana je 60-90 godina, a stepen iskoristivosti hidroenergije je 95 %.
U 2003 godine U BiH je proizvedeno11.257 GWh, a potrošeno 10.407 GWh električne energije. U EU je 1 avgusta 2004 godine stupio na snagu Akt o obnovljivim izvorima energije, kojim se stimuliše gradnja postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljih izvora energije, s ciljem da se udio te energije u ukupnim oblicima energije do 2020 godine poveća za 20 %. Aktom je naročito stimulisana gradnja malih hidroelektrana. Nismo još članica EU, a već radimo u skladu tim aktom. Energetski objekti u RS su 4 hidroelektrane, 2 termoelektrane i 6 malih industrijskih termoelektrana s ukupnom instalisanom snagom od oko 1340 MW. U prošloj godini Elektroprivreda RS ostvarila je dobit od 5 miliona KM. U posljednje 3 godine proizvodnja električne energije u RS povećana je za 30 %. Nažalost, nemam uvid u energetski plan Republike Srpske. Pored hidroenergije geotermalna energija je najznačaji obnovljivi izvor energije.

POREKLO

Reč geotermalno ima poreklo u dvema grčkim rečima geo (zemlja) i therme (toplina) i znači toplina zemlje, pa se prema tome toplinska energija Zemlje naziva još i geotermalna energija. Toplina u unutrašnjosti Zemlje rezultat je formiranja planete iz prašine i plinova prije više od četiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stenama kontinuirano regeneriše tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutrašnjosti na površinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kiša probija duboko po raspuklinama i tamo se onda zagrijava i cirkulira natrag prema površini, gdje se pojavljuje u obliku gejzira i vrućih izvora.
Spoljna kruta kora Zemlje duboka je od pet do 50 kilometara i sastavljana je od stena. Tvari iz unutarnjeg sloja neprestano izlaze na površinu kroz vulkanske otvore i pukotine na dnu oceana. Ispod kore nalazi se omotač i on se proteže do dubine od 2900 kilometara, a sačinjen je od spojeva bogatih železom i magnezijem. Ispod svega toga nalaze se dva sloja jezgre – tekući sloj i kruti sloj u samoj jezgri planeta.

Zemlja ima nekoliko slojeva. Osnovni slojevi su vanjska kruta kora (Crust), tekući omotač – plašt (Mantle), spoljna tekuća jezgra (Outer Core) i unutrašnja kruta jezgra (Inner Core).
Poluprečnik Zemlje je otprilike 6378 kilometara, i nitko zapravo ne zna što se točno nalazi u unutrašnjosti, sve navedeno su zapravo naučne pretpostavke izgleda unutrašnjosti planeta. Te pretpostavke temelje se na eksperimentima u uslovima visokog pritiska i velikih temperatura.
Spuštanjem kroz spoljni sloj Zemlje, tj. koru temperatura raste otprilike 17 °C do 30 °C po kilometru dubine (50 – 87 °F po milji dubine). Ispod kore nalazi se omotač koji je sastavljen od delomično rastopljenih stena i temperatura tog omotača je između 650 i 1250 °C (1200 – 2280 °F). U samoj jezgru Zemlje temperature bi po nekim procenama mogle biti između 4000 i 7000 °C (7200 – 12600 °F). Budući da toplina uvijek prelazi sa toplijih delova na hladnije, toplina iz unutrašnjosti Zemlje prenosi se prema površini i taj prijenos topline glavni je pokretač tektonskih ploča. Na mjestima gdje se spajaju tektonske ploče može doći do propuštanja magme u gornje slojeve i ta magma se tada hladi i stvara novi sloj zemljine kore. Kad magma dođe do površine može stvoriti vulkane, ali većinom ostaje ispod površine te stvara ogromne bazene i tu se počinje hladiti, a taj proces traje od 5000 godina do milion godina. Područja ispod kojih se nalaze ovakvi bazeni magme imaju visok temperaturni gradijent, tj. temperatura raste vrlo brzo povećanjem dubine i takva područja izuzetno su pogodna za iskorištavanje geotermalne energije.
Potencijal geotermalne energije je ogroman, ima je 50000 puta više od sve energije koja se može dobiti iz nafte i plina širom svijeta. Geotermalni resursi nalaze se u širokom spektru dubina, od plitkih površinskih do više kilometara dubokih rezervoara vruće vode i pare koja se može dovesti na površinu i iskoristiti. U prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u formi vulkana, izvora vruće vode i gejzira. U nekim zemljama se geotermalna energija koristi već vekovima u obliku toplica odnosno rekreacijsko-lekovitog kupanja. Ali razvoj nauke nije se ograničio samo na područje lekovitog iskorištavanja geotermalne energije već je iskorištavanje geotermalne energije usmerio i prema procesu dobivanja električne energije te grejanju domaćinstava i industrijskih postrojenja. Grejanje zgrada i iskorištavanje geotermalne energije u procesu dobivanja struje, glavni su ali ne i jedini načini iskorištavanja te energije. Geotermalna energija također se može iskoristiti i u druge svrhe kao što je na primer proizvodnja papira, pasterizacija mlijeka, plivačkim bazenima, u procesu sušenja drveta i vune, planskom stočarstvu, te za mnoge druge svrhe.
Glavni nedostatak prilikom iskorištavanja geotermalne energije je da nema puno mesta na svijetu koja su izuzetno pogodna za eksploataciju. Najpogodnija su područja na rubovima tektonskih ploča, tj. područja velike vulkanske i tektonske aktivnosti. Sljedeća slika prikazuje tektonsku kartu svijeta i područja pogodna za iskorištavanje geotermalne energije.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
04:57 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Sunceva energija - menadzment prirodnim resursima Dzemala 0 1,201 10-09-2010 12:25 AM
zadnja poruka: Dzemala
  Sunceva energija Vesnica 0 930 30-05-2010 10:24 PM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: