Etika i lobiranje

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 1 Glasova - 3 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
tibhar Nije na vezi
Junior Member
**

Poruka: 1
Pridružen: Nov 2009
Poruka: #1
Etika i lobiranje
Sadrzaj:

1.Uvod……………………………………………………………………...2

2.Etika……………………………………………………………………...3

2.1.Podjela etike……………………………………………………...........4
2.2.Etika u Odnosima s javnoscu……………………………………….....5
2.3.Lideri i etika...........................................................................................6

3.Lobiranje....................................................................................................8

3.1.Definicija lobiranja.................................................................................8
3.2.Istorijski osvrt.........................................................................................9
3.3.Praksa lobiranja.....................................................................................10

4.Nepravilna tumacenja djelatnosti odnosa s javnoscu.................................11

4.1.Odnosi s javnoscu i lobiranje................................................................11

5.Lobiranje i farmaceutske kompanije (Merck i vakcine)............................12

6.Zakljucak..................................................................................................13

7.Literatura..................................................................................................14















1. Uvod


U demokratskim sistemima profesionalno lobiranje je legitimna i uobičajena djelatnost koja se prvenstveno sastoji od zastupanja interesa. Sve češće lobiranje postaje i zakonski regulisano različitim pravnim aktima, a lobisti se moraju registrovati i poštovati poslovnike i kodekse ponašanja.

Lobističko djelovanje očekuje se od predstavnika firmi i poslovnog sektora, nacionalnih vlada i regija, te gradova, kao i drugih ciljnih grupa i civilnog društva.

Iako vecina nas slijedi vrijednosti koje smo naucili u djetinjstvu, ne provodimo mnogo vremena analizirajuci znacaj tih moralnih pravila I razmisljajuci kako nas ona mogu voditi ka moralno bogatijem zivotu, kao na primjer: zabrane laganja, kradje i varanja ili stvari koje postujemo, ali ih se ne pridrzavamo bas uvijek.

Nase eticko ponasanje je cesto “situacionisticko” posto nemamo sveobuhvatni moralni okvir koji ce nas voditi prilikom donosenja sudova.

Etika bi se mogla definisati na više načina, međutim u ovom seminarskom radu navešću kako ja vidim etiku.

Za etiku bi se moglo reći da se vremenom stiče i razvija.Osnovna definicija etike bi bila da se bavi izučavanjem morala i pojmova dobrog i ispravnog.Svaka etička teorija sadrži bar dvije komponente, to je teorija koja određuje šta je dobro ili vrijedno i druga teorija koja određuje šta je ispravno.

Etika u Odnosima s javnoscu


Uspjesno rjesenje etickih dilema jedan je od kljuceva kvalitetnih odnosa s javnoscu. Medijski profesionalci gotovo se svakodnevno susrecu sa stanjem sukoba njihovih drustvenih odgovornosti sa jedne, te lojalnost firme i klijenata sa druge strane. Cvrst most izmedju te dvije dimenzije bitan je za dobre odnose s javnoscu.

Eticki balans izmedju odgovorne savjesti i poslovne odgovornosti – kljucna je razlika odnosa s javnoscu i drugih medijskih profesija, kao sto je novinarstvo. U idealnoj situaciji, novinari i urednici bi eticki trebali odgovarati jedino svojoj savjesti. Prilikom obrade tema na umu bi im trbalo biti jedino javno dobro. Odnosi s javnoscu odgovaraju i savjesti i poslovanju. Teme kojima se bave prije svega na umu imaju poslovno, a tek onda javno dobro. Jer, poslovanje je ono sto pokrece odnose s javnoscu, i zbog toga je ovakav raspored prioriteta razumljiv. Dakle, ono sto je eticki standard drugim javnim grupama, nije obavezno eticki standard odnosa s javnoscu.

Eticki standardi najvise dolaze do izrazaja u kriznim situacijama. Da li je eticki kriti kljucne podatke o klijentu, ako ih javnost izricito trazi? Da li su interesi dionicara vazniji od interesa zaposlenika? Krizne situacije zahtijevaju brze odgovore, u kojima eticke dileme moraju biti uspjesno razrijesene.


Lideri i etika


Stilovi upravljanja evoluirali su poslednjih decenija u pravcu koji odgovara savremenim uslovima poslovanja, a usmjereni znacajnijom ulogom zaposlenih i humanijim pristupom onih koji rukovode. Nove paradigme upravljanja uspostavljaju drugacije kvantitativne i kvalitativne ciljeve, gdje su zaposleni ukljuceni u sve segmente procesa rada, a posebno u procese odlucivanja. I sam pojam liderstva se u neekonomskim drustvenim teorijama pojavio sa anacenjem usmjerenim na socijalno vodstvo i sa tumacenjem da je lider osoba koja svojim rijecima, ili licnim primjerom, utice na ponasanje, razmisljanje i emocije pojedinca ili grupe. Danas se u svijetu biznisa liderima smatraju nosioci pozitivnih promjena. Posto se promjene u organizacijama odnose na sve zaposlene, sasvim je logicno da svi i ucestvuju u tim promjenama i da se osjecaju odgovornim za ono sto su uradili.

Eticka pitanja u savremenom pristupu liderstvu mahom su retoricka pitanja. Posto lider ne postoji bez sljedbenika – saradnika, eticka pitanja nisu samo koliko neko ima dobru namjeru (pa nije vazno kojim sredstvima se dostize). Ne radi se ni samo o potrebama i njihovom nacinu zadovoljenja, vec i o mogucnostima usaglasavnja potreba svih zaposlenih u jednoj organizaciji. Ne radi se samo o ponasanju onog segmenta koji se moze kvantitativno izraziti, vec, u velikoj mjeri, o emocijama i motivima koji su sa njima povezani. Ponasanje lidera je usmjereno ka ostvarenu cilja koji ima najbolje efekte na poslovanje, sto je vec eticko pitanje. U uslovima kada prvi covjek organizacije promislja korake u pravcu najboljeg poteza za sve zaposlene i cijelu organizaciju, i kada i ostali zaposleni prepoznaju takvo ponasanje, stvoreni su preduslovi za kulturu visokih moralnih standarda. Takodje, preuzimanje odgovornosti za komunikaciju u kojoj ne postoje zakulisne igre, od kojih svi zaposleni strahuju i osjecaju se nesigurno, cini osnovu za uspostavljanje povjerenja i pozitivnih emocija koje posredno uticu na motivaciju zaposlenih. U motivacionom korpusu zaposlenih sustinski se odrazavaju vrijednosti koje se njeguju u organizaciji. U onim organizacijama u kojima su radne vrijednosti jasno definisane, ne dolazi do etickih problema u izvrsenju zadataka, ili su oni svedeni na minimum. Povezanost nagradjivanja sa pozitivnim performansama, a ne sa drugim subjektivnim faktorima, osnova je za pozitivnu radnu motivaciju. Podrska zaposlenima u samostalnom rjesavanju problema i iniciranju novih poslovnih poteza povezana je sa potrebom za uvazavanjem i postovanjem, sto takodje zalazi u eticke okvire.

Moralno liderstvo podrazumijeva razdvajanje ispravnog od pogresnog, kao i usvajanje pravednog, istinitog i dobrog ponasanja u praksi.

Prilikom izucavanja etickog liderstva, doslo se do dva osnovna pristupa:

1. Eticki determinizam: jasna distinkcija izmedju neetickog i etickog liderstva. Potencira se mogucnost evaluiranja eticnosti liderstva na osnovu tri kriterijuma: motiva lidera, taktika uticaja koje koristi, kao i nacina formiranja karaktera lidera.

2. Eticki relativizam: smatra da ni jedan oblik liderstva nije moguce okarakterisati kao neeticki. Rijec je o blazoj formi klasifikovanja moralnog liderstva I to na: amoralno, vrijednosno bazirano i eticko liderstvo.

-Amoralno liderstvo: proces u kome se primat daje sto visem nivou efektivnosti. Vrijednosti, stavovi ili misljenja sljedbenika u potpunosti su irelevantni, s obzirom na to da lider dominira u potpunosti.
- Eticko liderstvo: bazira se na zajednicki formulisanim vrijednostima, koje su podlozne permanentnoj promjeni. Zaposleni skoro u potpunosti mogu samostalno vrsiti razlicite uloge.

Aristotel je smatrao da je lider osoba sposobna da kreira sredinu u kojoj svi clanovi imaju mogucnost za potpunu realizaciju sopstvenog potencijala.

Platon je jos prije mnogo godina napisao da se treba cuvati onih koji ocajnicki zele da budu lideri. Danas se terminom lider manipulise i on se upotrebljava za raznorazna nedefinisana ponasanja. Najmanje se pod liderstvom podrazumijevaju eticki principi. Medjutim, u sferi biznisa nema govor o liderstvu koje u sebi ne podrazumijeva moralne komponente vezane za sve zaposlene i njihove zajednicke ciljeve.

Zakljucak


Posljedica zloupotrebe termina lobiranje je dovela do toga da ovaj proces još uvijek ima negativnu konotaciju. Ipak, proces lobiranja predstavlja jedan od najvažnijih pojava demokratizacije.
Lobiranje ne predstavlja korupcijski uticaj na ciljne javnosti, već predstavlja iznošenje svih činjenica povodom nekog slučaja. Lobiranje je danas pravo, ali i obaveza svakog člana demokrtske zajednice, da utiče na donošenje zakonodavnih odluka koje će obuhvatiti sve interese građana.
Da li će lobirati jedna osoba ili grupa zavisi od pitanja koje se riješava i od okolnosti. Važno je istaći da svaka država mora zakonski regulisati lobiranje i da mora uvijek kontrolisati sve činioce u procesu lobiranja.
Lobisti ne treba da se posmatraju kao osobe koje rade na ivici zakona, oni bi trebli da se posmatraju kao punopravni učesnici zakonodavnog procesa u jednom demokratskom društvu, gdje svi ucesnici igraju podjednako važnu ulogu.
Prilikom lobranja neophodno je izbjeci neprovjerene i nesigurne podatke, prečesto ponavljanje interesa, principa i argumenata. Argumentacija mora da pokaže značaj nastupajuceg lobija.

lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad
12:20 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Vaterpolo - Projektni rad iz NT210 – Poslovna etika i komunikacija derrick 0 1,417 03-06-2013 03:23 PM
zadnja poruka: derrick
  Lobiranje (2) Vesnica 0 1,444 12-05-2010 08:55 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Javno zalaganje i lobiranje Vesnica 0 1,539 11-05-2010 12:32 AM
zadnja poruka: Vesnica
  Kadrovska politika i sluzbenicka etika Vesnica 0 1,233 10-05-2010 05:11 PM
zadnja poruka: Vesnica
  Funkcije menadžmenta i poslovna etika u preduzetničkom biznisu Vesnica 0 2,119 10-05-2010 12:44 AM
zadnja poruka: Vesnica

Skoči na forum: