Maturski, seminarski i diplomski radovi iz likovne kulture.
Ergonomija je nauka koja se bavi dizajnom proizvoda tako da oni najbolje budu prilagođeni ljudskom telu.
Ergonomija se uglavnom shvata kako je to definisano u prethodnoj definiciji. Ipak, ona, u suštini, ali i sadržajno jeste multi i interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom čovek-mašina kako bi se mašina prilagodila čovekovim bio-psiho-socijalnim ograničenjima i zahtevima kako bi upotreba mašine bila efikasnija, bezbednija i pouzdanija. Pod pojmom mašina podrazumeva se svaki materijalni predmet sa kojim čovek dolazi u dodir prilikom obavljanja nekog posla, tako da je mašina tastaura računara, obična olovka, ali i lokomitiva, automobil, avion itd. Na početku nastanka ove nauke, neposredno posle Drugog svetskog rata, akcenat je bio na prilagođavanje mašine (shvaćene na prethodan način) ljudskom telu i njegovim ograničenjima. Ipak, danas se ne može zanemariti da čovekova psihička i socijalna ograničenja, potrebe, zahtevi mogu biti takođe limit u korišćenju nekog sredstva i da i njih treba učitavati prilikom projektovanja tehničkog sredstva ili tehničkog sistema.
Nastanak ergonomije se vezuje za brzi razvoj tehnike i tehničkih sredstava koja su bila sve savršenija i efikasnija, ali se onda javio čovek kao onaj koji svojim ograničenjima postaje limitirajući faktor njegovog razvoja. Na primer, tehnički uzevši neko najsavršenije sredstvo nije "ergonomsko" ako ga čovek sa svojim bio-psiho-socijalnim karakteristikama ne može da efikasno koristi i to je danas limitirajući faktor tehničkog i tehnološkog razvoja.
Ergonomijom se danas bave biolozi, antropolozi, psiholozi, sociolozi..., ali sva znanja koja nosi svaka od nabrojanih i ne nabrojanih struka ne znači ništa ako se ne integrišu u skup jedinstvenih i usklađenih zahteva kooji se moraju postaviti pred projektanta ili dizajnera tehničkog sredstva da bi ono zadovoljilo sve potrebe i zahteve čoveka.
U Srbiji ergonomija se izučava na Fakultetu zaštite na radu u Nišu.
Ergonomija kompjuterskog miša
Dugotrajan rad za računarom ubraja se u ozbiljne faktore rizika za nastanak i razvoj raznovrsnih patoloških stanja i oboljenja, čija težina varira od relativno bezopasnih do krajnje ozbiljnih, pa i potencijalno smrtonosnih. Štetnom dejstvu komponenti računarske opreme izloženi su gotovo svi organski sistemi, a budući da profesionalni rad za računarom ima karakter pasivnog posla, najčešće se javljaju poremećaji u funkcionisanju lokomotornog sistema. Oni nastaju kao posledica dugotrajnog statičkog opterećenja kičmenog stuba, nefiziološkog položaja i ponavljanih neprirodnih pokreta ekstremiteta.
U grupu povreda uzrokovanih radom na računarima (Computer Related Injuries) svrstavaju se tri kategorije patoloških procesa: povrede usled ponavljanog naprezanja (Repetitive Strain Injury, RSI), poremećaji funkcije gornjih ekstremiteta (Work Related Upper Limb Disorder, WRULD) i problemi s kičmenim stubom.
Povrede lokomotornog aparata uzrokovane naprezanjem (opisao ih je 1713. godine italijanski lekar Bernardo Ramacini) najučestalija su grupa poremećaja uzrokovanih dugotrajnim radom na računaru – prema nekim analizama, svake godine od ove „industrijske kuge 21. veka” oboli više od 100.000 kompjuterskih operatera. Njome su obuhvaćena raznovrsna patološka stanja vezana za povrede tetiva i mišićnih pripoja, koja nastaju kao posledica ponavljanog izvođenja pokreta koji nisu u skladu s fiziološkim okvirima, tokom dužeg vremenskog perioda. Takve radnje su, na primer, kucanje teksta na tastaturi, kada šake zauzimaju neodgovarajući položaj preterane adukcije u ručnom zglobu, pomeranje miša po podlozi bez oslonca, kada koren dlana „lebdi” i opterećuje mišiće ramenog pojasa i podlaktice, pritiskanje „tvrdih” tastera, čime se naročito opterećuje osetljiv ligamentarni aparat prstiju šake... Ove povrede su naročito česte kod dece koja se više sati tokom dana zabavljaju kompjuterskim igrama, značajno opterećujući mišićno-koštani aparat gornjih udova. Dva najčešća poremećaja iz ove grupe jesu sindrom karpalnog tunela i povrede tetiva.
Sindrom karpalnog tunela (Carpal Tunnel Syndrome) uzrokovan je kompresijom medijalnog nerva u tesnom kanalu ručja, koja nastaje kao posledica ponavljanog pregibanja šake i otoka okolnog tkiva. Vremenom, taj pritisak može dovesti do prodora vezivnog tkiva i trajnog neurološkog oštećenja koje dovodi do većeg ili manjeg invaliditeta. Manifestuje se trnjenjem i žarećim bolom u šaci koji bolesnika budi noću.
Povrede tetivnog aparata šake uglavnom se viđaju u obliku zapaljenja (tendinitis) kod kojeg dolazi do razdvajanja i pucanja vlakana tetiva, što za posledicu ima pojačano trenje, razvitak velikih otoka i bol koji može potpuno imobilisati zahvaćeni deo ekstremiteta. Češće se viđa subakutni tendinitis koji se karakteriše umerenim, ali upornim bolom u predelu tetive aktivnog mišića, koji se vremenom pogoršava. Nešto ređi oblik oštećenja tetiva jeste zapaljenje tetivnih ovojnica (tenosinovitis) koje, kao i prethodni poremećaj, dovodi do pojave bola pri pokretima prstiju. Kao ređa posledica rada na računaru mogu se javiti i druga oboljenja mišićno-koštanog sistema, kao što su DeQuervainovo oboljenje (tenosinovitis ligamentarnog aparata palca šake koji se obično viđa kod daktilografa i pasioniranih igrača), teniski i golferski lakat (lateralni, odnosno medijalni epikondilitis, ne naročito čest kod kompjuteraša), „trigger finger” (bolno pucketanje u zglobovima prstiju) itd.
Velika raznovrsnost postoji i na tržištu ergonomskih miševa. Najviše pažnje privlači tzv. Renaissance Mouse koji svojim oblikom podseća na džojstike kakvi se koriste u kompjuterskim igrama; prednosti u odnosu na klasične kompjuterske miševe ogledaju se u naročitim odmorištima za dlanove i prirodnom položaju ruke u toku rada. Ručni zglob u neutralnom položaju drži i Whale Mouse koji takođe ima dobro oblikovano postolje za dlan. U izboru miša treba voditi i računa o njegovoj veličini (Perfit Mice miševi, na primer, izrađuju se u desetak veličina). Neobično dizajnirani ergonomski miševi nisu retkost, tako da se u prodaji mogu naći miševi koji se nose na glavi (Smart-Nav AT), kao i bežični „3D miševi” sa žiroskopom (RocketMouse). U ergonomski ispravne kontrolne uređaje svrstavaju se i nekada popularni trekbol uređaji, tj. „obrnuti miševi”.