Prije otprilike 10 000 godina čovjek je načinio evolucijski iskorak koji će se pokazati kao ključan u kasnijem razvoju Zemlje. Kultiviranjem zemlje i pripitomljavanjem životinja počeo je prilagođavati okoliš svojim potrebama. Ta činjenica je omogućila brz razvoj civilizacije, te su se stvorili uvjeti za eksponencijalni rast populacije, što je prikazano na slici 1.1.
(Slika 1.1.)
Kako se kroz povijest povećavao broj ljudi, tako je bilo neophodno prilagođavati način privređivanja sve većim materijalnim potrebama ( hrana, odjeća …). U konačnosti, industrijski način proizvodnje je postao neophodan. Dostupnost prirodnih resursa, uz razvoj znanosti i tehnike, postupno je dovela do poboljšanja životnog standarda. Međutim, sve do druge polovice prošlog stoljeća nije se vodilo računa o tome da prirodni sustav nije nepresušan izvor materijala i energije, te da emisije tvari koje su posljedice mnogih ljudskih aktivnost mogu imati negativan utjecaj na okoliš. Može se reći da je do sad napredak bio nekontroliran (ili su se pitanja zagađenja namjerno zanemarivala u korist profita), te da je ostavio trajne posljedice na prirodni sustav. Neke od najznačajnijih posljedica su opisane u poglavlju 1.1.
Štetni utjecaj proizvodnje na okoliš mogao bi se sagledati iz dvije točke gledišta. Ako proizvodnju gledamo kao proces sa jednim ili više ulaza materijala i energije, i jednim ili više izlaza materijala i energije( slika 1.2.), tada kao točke gledišta možemo uzeti ulaz i izlaz. Jedan od primjera kako ulaz materijala u proizvodnju utječe na okoliš je drvna industrija. Naime, zbog pretjerane eksploatacije drva, sve je manje površina prekrivenih šumama, što dovodi do erozije tla, smanjene produkcije kisika itd. Na izlazu iz proizvodnog procesa postoje proizvodi i nusprodukti1. Pri tome možemo pretpostaviti da proizvod ima svoj vijek uporabe, te će se s vremenom pojaviti problem njegovog zbrinjavanja.
SADRŽAJ:
ZADATAK ii
SAŽETAK ..... …...iii
IZJAVA................ .iv
ZAHVALE ........... .v
SADRŽAJ ............ vi
POPIS SLIKA ........…..…..viii
POPIS TABLICA .….….…...x
POPIS OZNAKA I MJERNIH JEDINICA............. xi
POPIS STRANIH POJMOVA……………………………….xii
1. UVOD...... 1
1.1 NEKE OD POSLJEDICA UZROKOVANIH EMISIJOM ŠTETNIH
TVARI U OKOLIŠ [1], [2]………………………………………………………..3
2. RAZVOJ IDEJE O ODRŽIVOM RAZVOJU……………………………………...… 6
2.1. DEFINICIJA [1], [3], [4]……………………………………………………...…..6
2.2. KRITERIJI ODRŽIVOG RAZVOJA [5]………………………………...……….8
3. EKOLOŠKI PRISTUPI PROIZVODNJI..........…… 10
3.1. INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA [6] .........................…… 10
3.2. EKOLOŠKI PRISTUPI PROIZVODNJI [2],[6]........................................……...13
PROŠIRENI PROIZVODI (˝EXTENDED PRODUCTS˝)[8]……………… 15
EKO-KONSTRUIRANJE (˝ECO-DESIGN˝) [1], [11]…………………….… 18
ČISTIJA PROIZVODNJA (˝CLEANER PRODUCTION˝) [2], [12]………...…21
EKO-EFIKASNOST (˝ECO-EFFICIENCY˝) [2]…………………………… 23
4. SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM…………………………………...…………..25
4.1. ISO NORME IZ SERIJE 14000 [14]…………………………………...………..27
4.2. ISO NORME IZ SERIJE 9000 [15]……………………………………...………29
4.3. EMAS [15]………………………………………………………………...……..30
5. PROCJENA ŽIVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA
(˝LIFE CYCLE ASSESSMENT – LCA˝)………………………………………...……..32
POVIJESNI RAZVOJ LCA METODE [17]………………………………...…..35
LCA U OKVIRU SERIJE NORMI ISO 14040 [18]………………………...…..36
5.3. FAZE LCA ANALIZE[16],[17],[18],[19], [20]…………………………...…….38
5.4. OGRANIČENJA LCA METODE [17]……………………………………...…..50
6. RAČUNALNE APLIKACIJE IZ PODRUČJA LCA………………………………….51
6.1. ECO-it [21]……………………………………………………………………..…51
6.2. Sima-Pro [2], [21]………………………………………………………...…...…..53
6.3. GaBi [22]………………………………………………………………...……..….56
6.4. EIO-LCA [23]…………………………………………………………………..….58
6.5. IDEMAT [24]………………………………………………………………..…….60
7. LCA ANALIZA ODABRANOG PRIMJERA PROIZVODA………………………...63
7.1. METODA ˝ECO-INDICATOR 99˝ [21]……………………………………..…...64
7.2. ANALIZA NA PRIMJERU APARATA ZA KAVU [21]………………………...71
8. MOGUĆNOST PRIMJENE LCA ANALIZE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU........ 85
LCA ANALIZA U SKLOPU ZAKONSKOG SUSTAVA RH [25]……….……85
8.2. EU DIREKTIVE [26]………………………………………………………..…..88
8.3. PRAĆENJE I ANALIZA TROŠKOVA PROIZVODNJE [2], [12]………….…92
8.4. EKO-OZNAČAVANJE [25]………………………………………………….…95
9. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………….…97
LITERATURA…………………………………………………………………………...….98
PRILOZI……………………………………………………………………………………101
PRILOG I – POPIS NORMI IZ SERIJA ISO 14000 i ISO 9000 [18]…………………...…102
PRILOG II – BAZA PODATAKA ˝ECO-INDICATOR 99˝ [21]………………………….104
PRILOG III – FORMULAR ZA UNOS PODATAKA U METODI
ECO-INDICATOR 99 [21]………………………………………………………………….110
PRILOG IV – POPIS VAŽNIJIH PROPISA RH U VEZI S OKOLIŠEM [25]……………111
Pretraga
Spisak članova
Kalendar
Pomoć
