Društvena i politička angažiranost umjetnosti u savremenim tendencijama

Nikada, kao od sredine 19. stoljeća pa do danas, društvena stvarnost nije prolazila kroz takove dinamične i burne promjene. Spoj kapitala i znanosti, izazvao je vrtoglavi znanstveni i tehnološki napredak koji se odrazio na pojavu tehnoloških dostignuća i izuma. "Industrijska revolucija" radikalno je izmijenila sustav vrijednosti, te je izazvala ekonomske, demografske, društveno-političke i kulturne promjene. Ubrzo će, na iskustvu svjetskih ratova, postati bjelodano da je neodrživa ideja o povijesti koja donosi mukotrpan, ali stalan napredak čovječanstva. Sve je to imalo utjecaj na promjenu statusa estetske autonomije umjetnosti i nastanak brojnih pojava koje su težile njenom kritičkom promišljanju.

Umjetnost 20. stoljeća nejedinstvena je ako ju promatramo u kategoriji velikih stilskih epoha. Brze izmjene pokreta, izričaja, tehnika, oblikovnih postupaka, medija, kao i individualnih pojava i poetika, otimaju se sustavu kategorizacije i sistematizacije. Uobičajeno je cjelokupnost izama i umjetničkih pojava svesti pod pojam moderne umjetnosti koja se razvija od kraja 19. stoljeća do kraja 60-ih godina 20. stoljeća (ovo vremensko određenje treba shvatiti uvjetno, ovisno o sredini i uvjetima u kojima je nastajala umjetnička produkcija). Nakon toga, pojave koje slijede uobičajeno je nazvati postmodernim izrazom.

Demokratizacija umjetnosti, otkrićem litografije, a potom i fotografije, omogućila je pomak u smislu kvantitete proizvedenih djela, pa tako i njihovu dostupnost širokom broju korisnika. To će utjecati na postepeno gubljenje privida autonomije umjetničkog djela, a time i njene funkcije, što će imati brojne implikacije na modernu i postmodernu umjetničku praksu. Te pojave izazvale su i suprotne reakcije: "Kad, naime, s pojavom prvog uistinu revolucionarnog reprodukcijskog sredstva, fotografije, (istodobno s nagovještajem socijalizma), umjetnost počinje osjećati blizinu krize koju je nakon daljnjih stotinu godina nemoguće zanijekati, ona reagira učenjem larpurlartizma, koje je teologija umjetnosti. Iz njega potom proizlazi upravo negativna teologija u obliku ideje o 'čistoj umjetnosti', koja odbacuje ne samo svaku društvenu funkciju, već i svako određenje predmetnošću."

UVOD
1 Umjetnički kontekst Zapadne i Istočne Evrope 4
2 Umjetnost i politika 8
2.1 Odnos sa moćnicima 11
2.2 Politički angažirana umjetnost u Rusiji 12
3 Primjeri angažirane umjetnosti na području bivše Jugoslavije 16
3.1 „Magnet u Srbiji“ 16
3.2 Balkanski voz sudbine 19
3.3 Umjetnička scena u Hrvatskoj 20
4 Međunarodne izložbe 25
4.1 Bijenale u Veneciji i kaselska Dokumenta 26
ZAKLJUČAK 31
LITERATURA 32