Diabetes

ŠEĆERNA BOLEST

Diabetes mellitus

Uvod

Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj i sigurno je jedna od najčešćih endokrinoloških bolesti savremenog načina življenja .Osnovna karakteristika dijabetesa je nereguliran šećer u krvi. Bolest je hroničnog toka .Šećerna bolest je neizlječiva i traje do kraja života svakog oboljelog .

U svom toku ima progredijentan karakter , praćen stvaranjem nepovratnih promjena na organima ili organskim sistemima bolesnika .Najčešće je zahvaćen vaskularni i nervni sistem , periferni organi, zatim bubrezi i retina (mrežnjača oka).

Diabetes mellitus je problem svakog društva .U njegovom rješavanju pored bolesnika i zdravstvenih radnika , mora učestvovati i cijela društvena zajednica .Liječenje je skupo i doživotno .Zbog dugotrajnosti liječenja i mnoštva komplikacija , kod oboljelih je smanjena životna i radna sposobnost .

Historijat

Prvi pisani dokument o ovoj bolesti potjeće iz Egipta (Ebersov papirus,oko 1550 godine p.n.e.).U historiji se šećerna bolest spominje na više načina i to kao :

Bolest gdje bubrezi izlučuju mnogo mokraće (Aretej).Bolest žeđi (Indijski liječnik Čang-Čong King)Bolest gdje oboljeli imaju učestale gnojne infekcije kože (Indijski liječnik Sušruta).U XI vijeku Ibn Sina je prvi opisao dijabetičnu gangrenu .

M.Dobson 1776. godine otkriva da je slatka tvar u mokraći dijabetičara šećer. Claude Bernard u XIX vijeku dokazuje da je kod dijabetičara povečana koncentracija glukoze u krvi zbog čega se pojavljuje i u mokraći . 1850.god. Fehling otkriva kvantitativnu metodu određivanja šećera u krvi . Prout opisuje prvu dijabetičku komu a Kussmaul 1874.god. opisuje poseban tip disanja u dijabetičnoj komi .
Krajem XIX vijeka Minkowski i von Mering opisuju značaj gušterače kod dijabetičara . Oni su izvadili gušteraču i prvi dobili klasični dijabetes eksperimentalno . Langerhans 1867. prvi opisuje otočiće u gušterači čiju endokrinu funkciju opisuje Laguesse 1893 . Sharpey-Schafer 1916. Izražavaju uvjerenje da Langerhansovi otočići izlučuju neku materiju koja regulira metabolizam ugljenih hidrata .Taj hipotetički hormon je nazvan Insulinom . Lane opisuje dvije vrste čelija u Langerhansovim otočićima i to , alfa i beta čelije. Banting i Best su u Torontu 1921. otkrili da se hormon stvara u beta čelijama Langerhansovih otočića . Collip usavršava prečiščavanje i koncentraciju insulina 1922. te insulin se prvi put daje oboljelim od šećerne bolesti što dovodi do izrazitog kliničkog poboljšanja. Janbon sa saradnicima 1942.godine otkriva hipoglikemijski učinak sulfonamida(spojevi iz reda sulfanil uree).

1957. Pomeranze i Krall uvode u terapiju dijabetesa bigvanide .
1955. Sanger objašnjava sastav insulina .
1957. Otkriven drugi hormon gušterače - glukagon .
1963. Uspijeva prva sinteza insulina .


Ciljevi dijete za pacijente sa dijabetesom (šećerna bolest) su:

Energetski unos i održavanje razumne tjelesne težine. Ugljikohidrati: 55 – 60 % ukupnog energetskog unosa. Nerafinirane složene ugljikohidrate sa mnogo vlakana dati umjesto visoko rafiniranih ugljikohidrata. Prihvatljive su manje količine sukroze i drugih rafiniranih šećera što zavisi o metaboličkoj kontroli.

Bjelančevine – ne manje od 0,9 g/kg tjelesne težine, ili približno do 20 % ukupnog energtskog unosa, ali može biti potrebna dalja modifikacija i individualizacija unosa bjelančevina u trudnoći , pri dojenju, u starosti, ili kod postojanja i bubrežnih bolesti.

Ukupno unošenje masti manje od 30 % unesenih kalorija, ne više od 10 % zasičenih, a ostatak od jednostruko nezasičenih masti.
Tipični obrazac dijete može biti sastavljen od 20 % kalorija za doručak, 35 % za ručak, 30 % za večeru i 15 % za većernji obrok (obrok u 21 sat kod inzulin ovisnog dijabetesa).

Primjer dijete :

Dijeta za šećernu bolest -DIABETES MELLITUS

Doručak:

Hljeb-kruh 50g(1 jed. 25g. Sadrži 15g ugljenih hidrata,2 g bjelančevina)-ZAMJENE -Pšenični hljeb bijeli 25g, ili kokuruzni 35g,kuhano tijesto -valjušci , makaroni ,pirinač I sl. 100g. ili od povrća : krompir kuhani ,pečeni 100g,grah sušeni , kuhani 100g,kukuruz kuhani 80g )
Nemasno meso ili zamjene 1 jed. Npr. 30g šunke, ili 45 g posnog kravljeg sira ili 1 jaje ili 45 g salame ili 1/4 standardne kutije sardine,Buter 1 čajna kašika ili 5g.Mlijeko 240g ili jogurt 200g ili kiselo mlijeko 200g

Užina:

Hljeb -kruh 25g (1 jed. Sadrži 15g ugljenih hidrata,2 g bjelančevina)-ZAMJENE -Pšenični hljeb bijeli 25g, ili kokuruzni 35g,kuhano tijesto -valjušci , makaroni ,pirinač I sl. 100g. ili od povrća : krompir kuhani ,pečeni 100g,grah sušeni , kuhani 100g,kukuruz kuhani 80g )
Meso ili zamjene 1 jed. Npr. 30g šunke, ili 45 g posnog kravljeg sira ili 1 jaje ili 45 g salame ili 1/4 standardne kutije sardine,posne ribe 30g

Ručak:

Supa od povrća bez rezanaca po želji .Hljeb-kruh 50g.
Povrće A 200g ev. I više IZBOR (Špargla,keleraba,slatki I kiseli kupus ,krastavci.zelena salata ,gljive,peršun,zelena paprika,cvekla ,karfiol,boranija,paradajz,blitva ,kelj,spanać )

Povrće B do 100g(1jed. Sadrži 7g ugljenih hidrata,2g bjelančevina,I neznatne količine masti):šargarepa,crni luk,grašak zeleni).

Meso mršavo 90 g(1 jed. Npr. 30g šunke, ili 45 g posnog kravljeg sira ili 1 jaje ili 45 g salame ili 1/4 standardne kutije sardine,posne ribe 30g

Ulje za pripremu jela ,2 čajne kašike ili 10g.
Voće 1 jed npr. Manja jabuka ili dvije narandže.(IZBOR)Nprl 1 jed. Jabuke 80g, ili jabuke pire 100g,ili kajisije svježe 100g,breskve 100g,kruške 75g,šljive 100g,trešnje 75g,grožđe 75g,lubenice 175 g,kupine 150g,maline 150g,jagode 150g,borovnica 150g,narandže 150g,mandarine 150g,sok od narandže 100ml,banane 50g,dinje 200g,ananas 80 g,kivi 80g)

Užina

Voće 2 jedinice (Npr. 1 jed. Jabuke 80g, ili jabuke pire 100g,ili kajisije svježe 100g,breskve 100g,kruške 75g,šljive 100g,trešnje 75g,grožđe 75g,lubenice 175 g,kupine 150g,maline 150g,jagode 150g,borovnica 150g,narandže 150g,mandarine 150g,sok od narandže 100ml,banane 50g,dinje 200g,ananas 80 g,kivi 80g)

Večera

Hljeb.kruh 25g (1 jed. Sadrži 15g ugljenih hidrata,2 g bjelančevina)-ZAMJENE -Pšenični hljeb bijeli 25g, ili kokuruzni 35g,kuhano tijesto -valjušci , makaroni ,pirinač I sl. 100g. ili od povrća : krompir kuhani ,pečeni 100g,grah sušeni - kuhani 100g,kukuruz kuhani 80g )
Povrće "A" 200g (Povrće A 200g ev. I više IZBOR (Špargla,keleraba,slatki I kiseli kupus ,krastavci.zelena salata ,gljive,peršun,zelena paprika,cvekla ,karfiol,boranija,paradajz,blitva ,kelj,spanać)

Meso mršavo 60g ili 2 jajeta ili 90 g posnog sira.(1 jed. Npr. 30g šunke, ili 45 g posnog kravljeg sira ili 1 jaje ili 45 g salame ili 1/4 standardne kutije sardine,posne ribe 30g
Ulje za pripremu jela 2 čajne kašike ili 10g.
Voće 1 jedinica npr 1 manja jabuka.,narandža Ili slično.
Obrok prije spavanja
Mlijeko 240g ili jogurt 200g ili kiselo mlijeko 200g.
Zabrane: šećer,kolač,med,čokolada,bombone,slatkiš ,gazirani sokovi ,mutni sok i sl.
Koristiti natren
Dozvoljeno po želji : čaj,čista supa,kafa,limun,senf,biber,sirće)

Liječenje šećerne bolesti tipa 1 i trudničke šećerne bolesti
1.Liječenje inzulinom pod nadzorom liječnika .
2.Pravilna ishrana za dijabetičare
3.Fizička aktivnost .

Liječenje šećerne bolesti tipa 2
1.Dijabetična dijeta.
2.Fizička aktivnost
3.Lijekovi u tabletama.
4.Liječenje inzulinom u slučaju neadekvatne regulacije šećera sa tabletama i dijetom .
Važno je bolesniku objasniti vrijeme djelovanja inzulina te shodno tome , prilagoditi raspored obroka. Upozoriti bolesnike na mogućnost pojave hipoglikemije nakon davanja inzulina ukuliko bolesnik ne uzima hranu .

Zaključak:

Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj u organizmu čovjeka .Osnovna karekteristika šećerne bolesti je poremećena regulacija glukoze u krvi ( povišena vrijednost glukoze u krvi).Bolest je neizlječiva , hroničnog toka i traje do kraja života . U nastanku šećerne bolesti učestvuju mnogoborojni faktori npr. nasljeđe,genetska predispozicija, autoimune bolesti kao i mnogobrojni vanjski faktori .Bolest u svom toku prolazi kroz brojne faze počevši od predijabetesa , latentnog dijabetesa, asimptomatrskog dijabetesa pa sve do razvijene faze bolesti . Prema međunarodnoj klasifikaciji postoji četiri oblika dijabetesa . tip-1.(ranije tip I ili IDDM ili juvenilni dijabetes ,tip-2 (ranije tip II ili NIDDM,tip II ili dijabetes sa početkom kod odraslih osoba).,“drugi specifični tipovi “ i na kraju gestacijski dijabetes .Svaki čovjek u svom životu može oboljeti od šećerne bolesti uslijed djelovanja različitih faktora .Međutim postoje određene skupine ljudi koje češće obolijevaju od dijabetesa melitusa .To su prije svega :
a.Osobe koje imaju pozitivnu porodićnu anamnezu (u porodici ima oboljelih od dijabetesa).
b.Gojazne osobe
c.Osobe preko 65 godina života .
d.Osobe sa visokim krvnim tlakom
e.Osobe sa povišenim masnoćama u krvi .
f.Žene koje su rađale djecu sa tjelesnom težinom većom od 4500g.
Bolesnici kod kojih je postavljena dijagnoza bolesti , moraju odmah od liječnika dobiti sva neophodna saznanja o bolesti , njenom nastanku , njenim kliničkim oblicima , mogućim komplikacijama , načinu liječenja i prognozi .Dobro obavješten bolesnik je spreman za saradnju ćime se stvaraju pretpostavke za kvalitetnije liječenje i bolje vođenje dijabetes melitusa .

Jedno od najvažnih mjesta u zdravstvenoj zaštiti oboljelih od dijabetesa zauzima preventivna djelatnost .

S obzirom na veliki porast oboljevanja od šećerne bolesti od neobične važnosti je preduzimanje mjera primarne ,sekundarne i tercijarne prevencije dijabetesa .

Upotrebom mjera prevencije u tretmanu šećerne bolesti , biti ćemo u prilici otkriti stanje predijabetesa , latentnog dijabetesa te odložiti na što duže vrijeme , nastanak manifestne šećerne bolesti , smanjiti brojne komplikacije , produžiti životni i radni vijek oboljelih od dijabetes melitusa .

Pored zdravstvenih radnika i udruženja građana oboljelih od dijabetesa , u rješavanju ovog problema moraju se uključiti prvenstveno članovi porodice , uži članovi kolektiva ,škola i organizacija u kojima oboljeli provodi duži vremenski period svog života .

Zdravstvena zaštita mora biti multidisciplinarna sa aspekta subspecijalnosti , pružanja medicinske usluge , dijagnostike i terapeutskog vođenja Značajno mjesto zauzima zdravstvenio prosvjećivanje , edukacija putem predavanja ,medijske prezentacije u kontakt programima .

Važnu ulogu ima porodični liječnik i patronažna sestra .Iako je šećerna bolest neizlječiva edukacijom oboljelih , pravilnim liječenjem i prehranom bolesnici mogu proživjeti cijeli radni i životni vijek bez komplikacija što je i cilj bolesnika , zdravstvenih radnika ali i društvene zajednice .

Autor Dr Gazić Nijaz

LITERATURA

Heljić.B. i suradnici Diabetes mellitus –klinički aspekti, Jež Sarajevo 2002.
Kovač T.Lepšanović L.Vodić kroz šečernu bolest ,Savremena administracija,Novi Sad,1976.
Stefanović S. i saradnici ,Klinička fiziologija.Medicinska knjiga Beograd-Zagreb,1978
Metelko Ž, Pavlić-Renar I, Ročić B, Prašek M, Rogić M, Profozić V, Roglić G. Dijagnostika i liječenje inzulin neovisnog oblika šećerne bolesti. Medicus 1997; 6:157-75
Metelko Ž, Profozić V. Suvremena terapija šećerne bolesti, u: Topić E, Budak A (ur). Suvremeni pristup dijagnostici i terapiji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti priručnik. Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i
Metelko Ž, Pavlić-Renar I, Car N. Racionalni pristup u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti. u Čabrijan T, Misjak M, Zjačić-Rotkvić V (ur.). Racionalna dijagnostika i liječenje u endokrinologiji. Zagreb, Akademija medicinskih znanosti i Zavod za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KB Sestre Milosrdnice, 2000; 55-60.
Dr.Prnjavorac.B.DrBedak H.Udruženje dijabetičara općine Tešanj .

KOMLETAN RAD JE U ATACHEMNTU.