Maturski, seminarski i diplomski radovi iz istorije.
SADRŽAJ
I PRVE SRPSKE DRŽAVE
II POREKLO DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA
III SRBIJA POSLE KOSOVSKE BITKE
IV SRBIJA POSTAJE DESPOTOVINA
V UNUTRAŠNJA I SPOLJNA POLITIKA DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA
VI DRŽAVA I DRUŠTVO ZA VREME DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA,
RESAVSKA ŠKOLA I KTITORSKA DELATNOST
VII KRAJ VLADAVINE DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA
LITERATURA
,,Iskoni stvori Bog nebo i zemlju i ljude na njoj, i blagoslovi ih i dade im vlast nad svim stvorenjem svojim. I jedne postavi careve, druge knezove, treće gospodare, i svakome dade pasti stado svoje i čuvati ga od svakoga zla koje nailazi na nj. Zato, braćo, Bog premilostivi utvrdi Grke carevima, a Ugre kraljevima, i svaki narod razdeli, i zakon dade i naravi ustanovi, i gospodare nad njima, po običaju i po zakonu rasporedivši svojom premudrošću. Stoga po mnogoj svojoj i neizmernoj milosti i čovekoljublju darova našim pradedovima i našim dedovima da vladaju ovom zemljom srpskom, i Bog svakojako upravljaše na bolje ljudima, ne hoteći čovečije pogibli, i postavi me velikoga župana, narečenoga u svetom krštenju Stefana Nemanju.“
Povelja Stefana Nemanje Hilandaru
Prve srpske države
Tek od sredine VI veka slovenska plemena počinju trajno da se naseljavaju na Balkansko poluostrvo. Prema podacima, Srbi su na balkansko poluostrvo došli iz svoje postojbine Bojke, u vreme kada je Vizantijskim carstvom vladao car Iraklije(610-641). Upravo je Iraklije Srbima dao oblast od reke Bojane, na istoku, do reke Cetine, na zapadu, i između reka Ibra, Zapadne Morave, Pive, Tare, gornjeg toka reke Bosne i oblasti Soli(današnja Tuzla) gde su se naselili. Prva faza u istoriji Srba je period postojanja plemenske vlasti, rezjedinjenosti i podela tako da nije bilo moguće stvoriti jaku državu. Srpskom narodu je trebalo skoro 500 godina pa da pod Nemanjom stvori jaču nezavisnu državu, koja je trajala preko 300 godina. Najznačajnija država toga perioda je bila Raška a kasnije su stvorene Duklja, Travunija, Zahumlje i Paganija.
Sve vreme razvoja tih prvih država u politiku Srbije su se mešale Mađarska i Turska (u srednjem veku), a kasnije i Austrija i Rusija. Velike probleme je Srbiji pravio geostrateški položaj jer se nalazila na raskršću puteva ka Bliskom istoku. Sudbina srpskog naroda u tim burnim vremenima je zavisila od autoriteta, snage i moći njihovih vladara.
Naša država pod Nemanjićima bila je kao i svaka druga država onog vremena, savez više ili manje nezavisnih državica, na čelu kojih je stajala velika vlastela. Ona se pokoravala kralju ili caru ako je bio snažne ruke a ako je bio slabe, velikaši su se odmetali i postajali samostalni gospodari. Iako je u Srbiji važio princip o pravu nasleđivanja, on nije uvek dosledno poštovan. Mnogi vladari su došli nasilno do vlasti ili su putem prevrata ostali bez vladarskog položaja.
Sa smrću cara Dušana raspalo se, za manje od 10 godina, prostorno srpsko carstvo na mnoge manje države. Dušanov sin Uroš ,,Nejaki“ je dozvolio oblasnim gospodarima da rasparčaju carstvo. Od država koje su postale na razvalinama Dušanove carevine, najveći stupanj razvića je postigla država kneza Lazara pod njegovim sinom Stefanom. Stefan je kao najobrazovaniji vladar naše prošlosti postigao da njegova država bude na najvišem stupnju kulturnog razvića.
Poreklo despota Stefana Lazarevića.
Kosovska bitka
Krajem 1371. godine umro je car Uroš, čime se ugasila glavna grana loze Nemanjića, koja je vladala Srbijom dva veka. Novom preraspodelom snaga među srpskom vlastelom najbolje je prošao knez Lazar Hrebeljanović, bivši dvoranin cara Uroša. On je stvorio jaku državu pod nazivom Moravska Srbija sa prestonicom u Kruševcu . Knez Lazar je bio sin Pribca Hrebeljanovića, velikaša u doba cara Dušana. Lazar je rođen oko 1329.godine u gradiću Prilepcu kod Novog Brda. Izmiro je Srpsku i Carigradsku crkvu čime je širio svoju vlast i uticaj. Sagradio