Demokracija

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,344
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
Demokracija
UVOD

Čovjek je samo jedno živo biće koje se razlikuje od ostalih bića po sposobnosti da razmišlja i bira između različitih mogućnosti. Kao takav, čovjek bira ono što je dobro za njega sada, ali i u budućnosti i time svakodnevno prkosi sudbini. Pod sudbinom ovdje podrazumijevam ono što pojedincu nameću drugi ljudi, a on pasivno prihvaća njihove odluke. Kroz povijest je bilo mnogo razdoblja kada su ljudima bila oduzeta njihova prava i prilike da sami biraju život kojim će živjeti. Od prestanka ropstva i potlačivanja crnačkog stanovništva, mnogobrojnih narodnih vođa koji su širili svoju samovolju kao npr. Hitler pa i dobivanja općeg prava glasa za žene i danas još uvijek postoje određene države, tj. državnici koji svojom samovoljom ugrožavaju život drugim ljudima. Smatram da nitko nema pravo drugome oduzeti njegovo pravo glasa i umjesto njega odlučivati o njegovoj sudbini. Svi ljudi su jednaki. Nema onih manje ili više vrijednih. Upravo na tome se temelji glavni sukob među ljudima koji je bio, ali i ostao razlog mnogim svjetskim katastrofama, kao što su npr. ratovi, teroristički napadi... Mnogi političari dolaskom na vlast pridaju si prevelika prava i manipuliraju životima nekoliko tisuća, pa i milijuna ljudi. Mislim da svatko odlučuje što je bitno za njega, za njegov život i budućnost. Upravo zbog toga smatram da je demokratizacija politike bila neophodna za normalno funkcioniranje društva. Svi imaju pravo odlučivati o budućnosti države u kojoj žive, a time i o budućnosti svojih potomaka.

Ovu temu sam izabrala zbog osobnog afiniteta prema realizaciji ravnopravnih odnosa u društvu. Mislim da je to glavni problem hrvatske politike i sve dok neće doći do potpune demokracije u hrvatskom narodu, hrvatska politika neće normalno funkcionirati.


POJAM DEMOKRACIJA

Demokracija potječe od demokratia, riječi kojoj su korijenska značenja demos (narod) i kratos (vladavina). Demokracija znači oblik vladavine, u kojem za razliku od monarhije i aristokracije, vlada narod. Demokracija podrazumijeva državu u kojoj postoji neki oblik političke jednakosti među ljudima.

„Demokracija je vladavina naroda, od naroda i za narod.“
(Abraham Lincoln)

„ Demokracija je jedini mirni način promjene vlasti koju je pronašao čovjek.“
(Friedrich August Hayek: Struktura slobode)

„Demokracija je najbolji oblik vladanja jer se temelji na poštovanju čovjeka kao
razumnog bića.“
(John F. Kennedy)

„Politička sloboda jest sudjelovanje ljudi u biranju njihove vlade, u stvaranju
zakonodavstva i u kontroli izvršavanja vlasti.“
(F. A. Hayek)

„Demokracija nije nikad posljednje postignuće. Ona je poziv na neprekidni napor, na
vječne žrtve i na spremnost da se za njezinu obranu i umre.“
(John F. Kennedy)



GRČKA DEMOKRACIJA

Prva demokratska zajednica pojavila se sredinom šestog stoljeća prije Krista u Kiosu, ali je svoj puni procvat doživjela u petom stoljeću prije Krista u Ateni. Politički ideali nastali tamo, jednakost građana, sloboda, poštivanje zakona i pravosuđa, oblikovali su političku misao Zapada tijekom narednih stoljeća. Ideali i ciljevi atenske demokracije opširno su navedeni u nadgrobnom govoru koji se pripisuje Periklu, atenskom državniku i vojskovođi.

„Mi imamo ustav, koji se ne ugleda u zakone susjeda, nego smo mi sami štoviše uzorom nekome, a ne da bismo se ugledali u druge. I nazvan je imenom pučka vlada, jer se ne oslanja na malo njih, nego na mnoštvo, a svi imaju jednakost pred zakonom u privatnim razmiricama. Što se pak tiče javnoga života, svatko se poštuje kako je u čemu na dobru glasu, ne po pripadnosti jačoj državnoj stranci, nego po vrsnoći; nitko opet nije zbog siromaštva spriječen neznatnim ugledom ako samo može učiniti državi što dobro. (...) Isti ljudi brinu se jednako za domaće poslove kao i za državne, a i oni, koji se posvetiše drugom poslovima, nisu nevješti državnoj upravi. Mi jedini držimo onoga, koji ne učestvuje u državnim poslovima, ne dokolnim, nego beskorisnim članom.“
(Tukudid, Peloponeski rat, MH, Zagreb, 1957. prev. S. Telar.)

Periklo ovdje opisuje zajednicu u kojoj svi građani mogu i moraju sudjelovati u stvaranju i održavanju zajedničkog života. To načelo odanosti polisu i podređenost privatnog života javnim poslovima i zajedničkom dobru, temeljna je oznaka antičke demokracije.
U institucionalnom pogledu antička demokracija se zasnivala na građanstvu koje su činili svi atenski muškarci stariji od dvadeset godina koji su činili Skupštinu (žene i robovi bili su isključeni!!!).
Sva glavna pitanja zajednice kao npr. očuvanje javnog reda, financije, oporezivanje, vanjski poslovi, vojna pitanja, ostracizam i slična pitanja davana su na raspravu i odlučivanje skupštini.

Osnovno polazište atenske demokracije bila je ideja aktivnog sudjelovanja građanina u politici. Prema njoj građani su bili sudionici političkog djelovanja, a ne puki podložnici vladaru.

Najpoznatiji atenski teoretičar jest Aristotel. Taj veliki filozof, čija je Politika bila riznica državnoslovnoga znanja za nebrojena pokoljenja, razlikuje tri tradicionalna oblika države prema broju onih što vladaju, tj. prema tome, da li vrhovna vlast pripada jednome, manjini ili množini. Monarhija je vladanje jedne osobe, oligarhija vladanje manjega dijela državljana, a demokracija vladanje većine odraslih muških državljana.

Aristotel demokracijom označuje:
1. državu u kojoj vrhovna vlast pripada demosu, tj. organiziranom skupu svih građana;
2. državu u kojoj siromašni ljudi gospodare nad bogatima (obrnuto je oligarhija);
3. državu u kojoj vlada siromašna većina;
Demokratska jednakost, po Aristotelu, stoji u jednakosti po broju: jedan je građanin jednak drugome bez obzira na imutak, obrazovanost, podrijetlo.
Prema Aristotelu demokracija je onaj oblik države, gdje vrhovna vlast pripada skupu sviju punopravnih građana pod ova tri uvjeta: ako siromašnih građana ima više nego bogatih, zatim ako punopravni građani sačinjavaju većinu prema ukupnom broju odraslih muških državljana, napokon ako su ustav i zakoni sazdani na principu aritmetičke jednakosti.
Već otuda može svatko vidjeti da se grčka demokracija uvelike razlikuje od moderne. Osnovna misao moderne demokracije jest politička, a grčka demokracija zapravo je izričaj socijalne zavisti proletaraca spram imućnika. Teorijsko ishodište moderne demokracije jest individuum, a grčke demokracije socijalna klasa; modernoj demokratskoj organizaciji je svrha sloboda pojedinačna, dok se u grčkoj demokraciji i ne govori o individuumu, već samo o pojedinom članu države.
Ideje grčke demokracije nisu vršile osobiti utjecaj na razvijanje moderne demokracije, tako da se moderna demokracija može razumjeti i bez poznavanje antikne.


MODERNA DEMOKRACIJA

Kasniji razvoj ideje demokracije povezan je s imenima talijanskog mislioca i političara Niccola Machiavellija (1469.-1527.), te engleskih filozofa Thomasa Hobbesa (1588.-1679.) i Johna Lockea (1632.-1704.).
Oni su označili novi način razmišljanja o demokraciji i potaknuli pitanja koja su aktualna i danas, a tiču se ponajprije sloboda i prava pojedinca, te ograničenja državne vlasti i zaštite građanina od njezine samovolje. Francuski filozof Jean Jacques Rousseau (1712.-1788.) i engleski teoretičar John Stuart Mill (1806.-1873.) naglasili su potrebu političke i ekonomske jednakosti građana i sudjelovanje u moralnom i socijalnom razvitku zajednice. Te ideje obično se nazivaju liberalizmom (od lat. libertas=sloboda).
Liberalizam je, povijesno gledano, nastojanje da se, nasuprot tiraniji i apsolutističkom sistemu, podrže vrijednosti slobode, izbora, razuma i tolerancije. Osnovna ideja na kojoj počiva liberalizam jest shvaćanje pojedinaca kao slobodnih i jednakih, s prirodnim pravima, to jest s neotuđivim pravima stečenim rođenjem. Jedna od osnovnih misli moderne demokracije jest misao o narodnoj suverenosti.
Što je narodna suverenost, to je jasno rečeno u dvjema člancima francuske Konstituante:

„Le, principe de toute souveraineté réside essentiellement dans la nation. Nul corps, nul individu ne peut exercer d'autorité qui n'en émane expressément.“
(Deklaracija prava čovjeka i građanina od 16.08.1789., čl. 3. „Princip svake suverenosti stoji bitno u narodu. Nijedno tijelo, nijedan pojedinac ne može vršiti vlasti, koja ne bi izrijekom potjecala iz naroda“)

„La souveraineté est une, indvisible, inaliénable et imprescriptibile. Elle appartieut la nation; aucune section du peuple ni aucun individu ne peut s'en attribuer l'exercice“
(Ustav, čl. 1., tit. III. pr.: Suverenost je jedinstvena, nedjeljiva, neodvojiva i nezastarljiva. Ona pripada narodu; nijedna čest puka, nijedan pojedinac ne može pripisivati sebi
vršenje njeno“).

Narodna suverenost ne proteže se samo na postojanju države, već i na vršenje vlast u sazdanoj državi. Narod odlučuje u državi ili sam ili po svojim delegatima, pa nitko u državi ne može vršiti vlasti, ako nije neposredno dobio mandat od naroda. Prema tome sabor vrši zakonodavnu vlast, jer je izborima primio za to mandat, glava eksekutive vrši izvršnu vlast, jer ga je izabrao ili narod ili izabranici naroda, a tako je i sa sucima i sa sudskom vlašću.


TEMELJNE VRIJEDNOSTI MODERNE DEMOKRACIJE

Temeljne vrijednosti demokracije su dostojanstvo, sloboda i jednakost.
Jednaka sloboda svih građana obvezni je i nužan zahtjev koji se postavlja demokraciji. Ljudi trebaju biti slobodni, to jest trebaju moći stvarati i razvijati svoju osobnost prema vlastitoj odluci. U današnje doba to znači da svaki čovjek ima svoje dostojanstvo po kojem je on osoba i po čemu se razlikuje od životinje. To uključuje i čovjekovu sposobnost da snagom svoga duha postane svjestan samoga sebe i da u vlastitoj odgovornosti oblikuje sebe i svoju okolicu. Uvažavanje dostojanstva svakog čovjeka znači da politička zajednica treba svakom svom članu jamčiti život dostojan čovjeka. Prema tome državna moć treba svim svojim članovima zajednice osigurati i povećati mogućnost za slobodan život dostojan čovjeka. Sloboda pri tom nije nešto apstraktno. Konkretno ona znači slobodu oblikovanja vlastitog života, sloboda vjere i savjesti, sloboda pri izboru zanimanja, mogućnost slobodnog raspolaganja osobnim vlasništvom, slobodu i nepovredivost stana, pisama i telefona. Nadalje, sloboda znači i sigurnost od samovoljnog uhićenja i jamstvo pravičnog postupka pred sudom, te slobodu od straha i nevolje. Jednakost je najuže povezana sa slobodom.Vrijednost jednakosti ozbiljuje se u demokratskom društvima kao pravna i politička jednakost svih građana, te kao jednakost šansi u ostvarivanju ciljeva i ambicija svakog pojedinca.
Prema tome demokracija nije zbir formalnih pravila o proceduri donošenja odluka, već je određena s ciljem da se u društvu ostvari što je moguće veća mjera slobode, osobne odgovornosti i socijalne pravednosti.



TIPOVI DEMOKRACIJE

Razlikujemo tri tipa demokracije: neposredna demokracija, čista reprezentativna demokracija, reprezentativna demokracija s institucijama neposredne demokracije.


NEPOSREDNA DEMOKRACIJA (ponekad se naziva i participatorna demokracija) oblik je demokracije u kojem odluke donose svi oni koji su za njih izravno zainteresirani. To znači, kao što smo vidjeli na primjeru Atene, da svaki građanin ima pravo sudjelovati u odlučivanju o stvarima koje ga se tiču.
Narod sam, a ne po svojim predstavnicima, direktno u skupštini odlučuje o vrhovnim državnim poslovima.
Neposredna demokracija moguća je u malenoj i homogenoj državi gdje se svi međusobno poznaju i mogu se okupiti na jednom mjestu da raspravljaju i odlučuju. Grčki filozof Aristotel odredio je kao idealnu veličinu države ono područje koje se može dosegnuti glasom. Takvo uređenje demokracije nalazimo u švicarskim kantonima.
Važno je napomenuti da današnje neposredne demokracije ipak ne daju narodnoj skupštini onoliku kompetenciju, koliku su imale grčke skupštine, pa se one odvajaju od grčkih demokracija po tome, što se danas narodna skupština ne smatra samom državom, već tek njenim organom.
U suvremenim, složenim društvima takvo bi odlučivanje bilo nefunkcionalno, jer je previše odluka koje se moraju brzo donijeti, odlučivanje pretpostavlja složena tehnička znanja, a građana je mnogo. Ipak, u većini suvremenih država za odluku o bitnim ili prijepornim pitanjima predviđen je referendum kao oblik političkog izjašnjavanja građana.

ČISTA REPREZENTATIVNA DEMOKRACIJA predstavlja oblik demokracije u kojem odluke donose predstavnici neke zajednice koji su u tu svrhu izabrani.
Takav sustav odlučivanja postoji u mnogim društvima.
Kongres, parlament, skupština, sabor... samo su neka od imena tijela u kojima odluke donose izabrani predstavnici državljana neke zemlje.
Čista reprezentativna (predstavnička) demokracija odlikuje se po tome, što suvereni narod vrši čitavu državnu vlast po svojim predstavnicima. Tako na primjer u Francuskoj narod sam vrši zakonodavnu vlast preko parlamenta, izvršnu preko predsjednika republike, a sudsku preko nezavisnih sudova.
Višestranački politički sustavi, u kojima punoljetni stanovnici imaju pravo glasa, danas se uglavnom nazivaju liberalnim demokracijama.
Moderna demokracija, prema tome, danas se može ostvariti samo kao vladanje narodnih zastupnika izabranih na općim, slobodnim i tajnim izborima. Održavanje izbora u redovitim razmacima jamči da će zastupnici obavljati svoj posao odgovorno i u skladu s voljom većine građana neke države.


LIBERALNA DEMOKRACIJA
Kako se obično koristi, riječ demokracija često znači isto što i liberalna demokracija. Dok je sama demokracija sustav vladavine koji definiraju i legitimiraju izbori, liberalna demokracija može uključivati ustavni liberalizam, gdje se određena kulturno subjektivna prava pojedinaca štite od pukog glasa većine; s druge strane, u neliberalnim demokracijama takva ograničenja ne postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokracija:
• Ustav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga građanska prava
• Opće pravo glasa, koje svim građanima jamči pravo glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanje
• Sloboda govora
• Sloboda tiska i pristup nedržavnim izvorima informacija
• Sloboda okupljanja
• Više stranaka
• Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu
• Pravo na privatno vlasništvo i privatnost
• Obrazovanje koje građane upućuje u njihova prava i građanske obveze
• Široko i duboko utemeljeno građansko društvo
• Neovisno sudstvo
• Sustav međusobnog nadzora među granama vlasti
Ova definicija obično ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele sudjelovati glasovanjem. Osim toga, pravo glasa obično nemaju svi građani. Većina demokratskih zemalja daje pravo glasa onima koji su stariji od određene dobi, obično iznad 18. godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasovati (npr. zatvorenici ili bivši zatvorenici).



DEMOKRACIJA KAO DRUŠTVENA POJAVA

Demokraciju kao društvenu pojavu možemo opisati pomoću nekoliko ključnih značajki.
Donositelji odluka biraju se na formaliziran način (izborima). Vlast je u društvu pod neprestanim pritiskom jer stranke i interesne skupine stalno nastoje utjecati na politiku, u dobroj mjeri ovisna o narodnom pristanku koji se ostvaruje periodičnim izborima, obnaša se unutar institucionalnih ograničenja (ustav, vladavina prava) koja imaju za cilj zaštitu pojedinačnih, manjinskih i privatnih prava, te je podijeljena na zakonodavnu (parlament, skupština, sabor), izvršnu (vlada, predsjednik) i sudbenu.
Da bi demokratski sustav bio stabilan, potrebno je zadovoljiti svih pet uvjeta. Ukoliko se prekrši neki od njih, dolazi do sloma demokracije, tj. do stanja kada se zaobilaze ili raspuštaju zakonodavna tijela, pojedinci uhićuju i zatvaraju bez sudskog procesa, kada se mediji cenzuriraju i tako dalje. Osim ovih pretpostavki koje se odnose na politički sustav, razina ekonomskog razvitka bitan je preduvjet razvoja demokracije. Razvijeno gospodarstvo najčešće znači i razvijenu demokraciju. Ekonomski uspjeh neke zemlje povezan je i s visokom stopom urbanizacije, visokom stopom pismenosti i brojnom srednjom klasom koja podržava političku stabilnost. Pretpostavke demokracije nalaze se i u kulturi neke zemlje. Opće prihvaćanje općih „pravila igre“ i suglasje oko temeljnih društvenih vrijednosti, osnovica su demokratskog života. U Hrvatskoj, primjerice, postoji opća suglasnost oko činjenice da je Republika Hrvatska neovisna, suverena i međunarodno priznata država. Ne postoji politička organizacija koja bi dovodila u pitanje tu činjenicu. Jedna od pretpostavki demokracije je i mogućnost neslaganja i kritike poteza onih koji su na vlasti. To je zadaća političke oporbe ili opozicije. Neke od funkcija političke oporbe su i nadzor vlade, kritika vladine politike i isticanje alternativa, izrada i oblikovanje alternativnih političkih programa, pripremanje alternativnih ljudi za članstvo u vladi, stvaranje uvjeta za preuzimanje vlasti, uključivanje manjinskih grupa u politički proces te pokretanje javnosti kao političkog čimbenika. Demokracija pretpostavlja da su sva politička uvjerenja legitimna. Politički protivnici ne smiju se smatrati neprijateljima, izdajicama i protudržavnim elementima. U javnom i političkom životu potrebno je njegovati kulturu tolerancije i dijaloga.

Demokracija svoju dinamiku stječe kroz političke i socijalne sukobe, pa tek u trajnoj borbi mišljenja pokazuje se punina političkih stajališta. Parlamentarna oporba izuzetno je važno sredstvo kontrole i ograničavanja državne moći. Makar ulogu kontrole i kritike vlasti nema samo parlamentarna oporba, nego i cjelokupna javnost, u kojoj se oblikuje javno mnijenje.

[Slika: demokf.jpg]


KRIZA HRVATSKE POLITIKE

Hrvatska politika dosegnula je svoje dno i potrebne su hitne promjene za njezin spas. Izgubljena je glavna svrha političkog djelovanja, a to je borba za poboljšanje života građana naše države. Takva politika u konačnici vodi u materijalno pa i fizičko uništavanje onih ljudi koji imaju hrabrosti zastupati borbu za pravedno, slobodno i demokratsko društvo, društvo u kojem bi se čuvalo izvornu slobodu svakog pojedinca. Izvorna prirodna sloboda u svojoj biti pretvara se u političku i društvenu slobodu i u njoj je slobodan svatko tko se pokorava općeprihvaćenim demokratskim pravima i obvezama.
Nalazimo se u jednoj, za današnje prilike bezizlaznoj situaciji. Hrvatskoj politici je potrebna temeljita promjena koju će biti vrlo teško realizirati sa sadašnjim političarima. Potreban nam je jedan novi lider koji će preokrenuti i pokrenuti političku situaciju. Mislim da svaki političar na putu do uspjeha mora imati razrađene planove i ciljeve kojima će pokrenuti napredak zemlje. Ti ciljevi nikako se ne bi smjeli svoditi na isticanje nedostataka svoje konkurentne stranke, već iznošenjem svojih planova prikazivanje pozitivnih strana svoje politike koja će primamiti glasače. Svatko ima pravo iznijeti svoj program, a glasači su ti koji će odlučiti. Ako neka stranka gubi, ne bi smjela otići tako nisko da traži načina da i protivna stranka izgubi glasače. Svatko bi se trebao boriti za svoje ciljeve neovisno o drugima jer predizborna kampanja služi za isticanje svojih kvaliteta, a ne nedostataka konkurentne stranke. A što se tiče iznošenja kvaliteta stranke tu se gotovo uvijek iznose činjenice za koje su i sami političari svjesni da ih je nemoguće ostvariti. No, kada će takvoj politici doći kraj??


12. PROCES DEMOKRATIZACIJE JOŠ NIJE
ZAVRŠEN


Hrvatska je tek na polovici puta do uspostave potpune, liberalne demokracije.
Imamo vrlo dobre temelje, ali još moramo mnogo poraditi da dođemo do njenog vrhunca. Tek kada riješimo neke od već navedenih problema koji koče proces demokratizacije, tek tada ćemo moći nastaviti s razvojem i napretkom hrvatskog društva, a time i s napretkom gospodarstva. Mislim da glavni problem leži u načinu na koji se političari odnose prema politici. Hrvatsku politiku zahvatio je, nažalost, proces privatizacije. Upravo zbog toga politiku u Hrvatskoj danas vode razni poduzetnici, pjevači i sportaši i upravo su oni ti koji odlučuju o budućnosti naše države. Hrvatsku trebaju voditi mnogo kvalitetniji političari koji znaju za što se zalažu i zašto su na vlasti i biti odgovorni svojim biračima. U demokratskoj zemlji ne bi smjela dolaziti do izražaja podjela na bogate i siromašne, muškarce i žene i slične podjele društva kao na primjer dobro nam poznata podjela, to jest zakinutost hrvatskog naroda na osnovi predrasuda, kao na primjer Zagoraca. Sve zemlje su uglavnom riješile pitanje potlačenosti žena. Što je tiče Hrvatske mislim da to pitanje nije potpuno riješeno. Nerijetko se događa da žene bivaju zakinute kod prijema u radni odnos i to upravo zbog toga jer one najčešće planiraju imati djecu, a samim time ići i na porodni dopust i zbog toga poslodavac ne želi imati dodatne troškove, već radije prima u radni odnos muškarca. Postavljam si pitanje kakvu li to pronatalitetnu politiku podržava Hrvatska??
Mislim da je to samo jedan od mnogih promašaja naše politike. Isto tako smatram da političari nisu postupili demokratski što se tiče raspisivanja referenduma za ulazak u NATO. Svaki građanin ove zemlje može birati i izjasniti se da li želi da država u kojoj živi uđe u NATO savez ili ne. Ne znam zašto bi netko odlučivao umjesto nas i oduzimao nam našu slobodu i naše pravo.
Pred Hrvatskom je još dalek put do uspostave demokracije. Tek kada neće biti razlika među ljudima i kada ćemo svi biti izjednačeni u svojim pravima, ali i obvezama, tek tada možemo reći da je Hrvatska zemlja demokracije.



13. ZAKLJUČAK

S obzirom na činjenice proizašle iz same razrade ove teme, dolazim do zaključka da je demokracija u Hrvatskoj na samo jednoj od mnogo stepenica demokratskog razvoja i prethodi joj još mnogo do potpune realizacije. Moramo još mnogo poraditi na demokratizaciji hrvatske politike i razvoju hrvatske političke svijesti jer paralelno s razvojem društva, doći će i do gospodarskog razvoja zemlje. Potrebne su hitne političke reforme jer je trenutno stanje hrvatske politike poražavajuće i potreban joj je globalni preokret.


PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
12:37 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Skoči na forum: