Corpus Iuris Civilis -ij

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Već od pamtivijeka, žena u društvu nije izjednačena sa muškarcem, nema jednaka prava i postaje rob obitelji. Tko je tome krivac, nalazimo li odgovore na to pitanje u našoj vjeri, povijesti ili ih nalazimo u svakodnevnom životu? Je li glavni krivac muškarac ili sva krivnja leži na ženi?
Položaj žena u prošlosti i danas bitno se razlikuje. On je u prošlosti bio veoma težak. Većina ljudi je smatralo kako je ženi mjesto kod kuće. One su bile te koje su odgajale djecu. Na žene se svaljivala dvostruka dužnost: morala je odgojiti dijete i kao majka i kao otac. Žene se nisu pojavljivale niti na ulici, niti u društvu, a kamoli u politici. Bez obzira što su tijekom povijesti imale različite ideje o tome kako poboljšati položaj žena u društvu te ideje nisu nailazile na uspjehe. Vrlo je teško kada se pogleda kolika je razlika bila u povijesti između muškaraca i žena. Nevjerojatno je to što je Priroda učinila tako veliku razliku između čovjeka i čovjeka. Dok je jedna strana možda i precijenjena, druga je u potpunosti zanemarena. Moglo bi doći i do pitanja da li su uopće žene u povijesti postojale? Naravno, postojale su, ali su bile nevidljive. Prema njima se ponašalo kao da uopće ne postoje...

ŽIVOT ŽENE UOPŠTE

Žena je bila u specifičnom položaju. Takva situacija i splet okolnosti u kojima se razvijala rimska imperija nam ne daju za pravo da tvrdimo da su žene bile potčinjene muškarcima, ali ni da zatvaramo oči kako ne bi vidjeli jasne dokaze da žena nije ravnopravna sa muškarcem, da nije bila tretirana kao građanin i da je bila lišena određenih sloboda. Sigurno je da ih ne možemo porediti sa grčkim ženama za razliku od kojih su bile u boljem položaju. Opet, ne mogu se ni porediti sa egipatskim ženama koje su bile znatno drugačije u smislu ostvarivanja svojih prava i mogućnosti u samom društvu i pravu.
U svijetu pravnih normi žena je nesumnjivo „građanin drugog reda“. Na osnovu ove tvrdnje Papinijan zaključuje da je po mnogim odredbama prava položaj žena gori od muškaraca, dok Ulpijan smatra da: „muški spol ima više dostojanstva“.
Žena nema politička prava, ni aktivno ni pasivno prava glasa, nije mogla biti svećenik, već samo vestalka. Po starom pravu ne može sastaviti testament, jer nema pristupa kurijatskim komicijama, koje su za to nadležne.
Žena dobija imovinska prava samo onda ako je ispunila ulogu supruge i majke. To je njena legitimacija u društvu. Neudate žene su zavisile od uviđajnosti porodice, po pravilu oca ili brata koji su imali moralnu obavezu da ih izdržavaju. Jedno vrijeme je zabranjeno ostavljanje imovine ženama putem testamenta, osim suprugama i kćerima...