Carine i carinski sistem BIH

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,345
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
Carine i carinski sistem BIH
S A D R Ž A J





UVOD ………………………………………………………………………………… 2

CARINE ................................................................……………………………………. 2

Vrste carina ........................................... ………………………………………………. 3

Efekti carina ..........................................…………………………..………….……….. 3

Postupak izvoza robe …................……………………………………………………. 4
Jedinstvena carinska deklaracija ………………………………………….....…. 4
Postupak uvoza robe ………...................………………………………………...…… 4
Postupak pri odredišnoj carinarnici ………………..........................………….. 5
Prihvatanje i provjera dekleracije ………...................................................…… 5
Plaćanje carinskog duga ……………...............................................………….. 5
Postupak provoza robe ….......................………………………………………......… 5
Poseban nadzor robe pri uvozu i izvozu ….............................…………………….… 6
Dokumenti koji prate robu pri uvozu i izvozu …………….............………………… 6
Dokumenti propisani konvencijom TIR i ATA ………………………….…….. 7
Jedinstvena carinska isprava-JCI ……................……………………….....….. 7
Dekleracija za carinsku vrijednost-DCV …………….......…………………….. 7
Metode rada u carinskoj upravi ……………………..………………………………… 7
Opći podatci o carinskom sistemu BiH …......………......……………………………. 8
Organizacija UIO …………….............................……………………………… 8
Djelatnost carinske uprave …....……………..........………………………………….. 9
Zakon o carinskoj politici BiH …....……...………..........………………………..…... 10
Oslobađanje od plaćanja carine ………...............…………………………….… 10
Zakon o carinskoj tarifi BiH ……….....................……………………….......……… 11

ZAKLJUČAK ……………............................………………………………………… 13
Literatura …………………...........................................…………………… 13


Uvod


Ne može se sa sigurnošću tvrditi kada je u povijesti čovječanstva započelo ubiranje carine. Pretpostavka je da carina postoji otkad i trgovina. Tako se ubirala u Starom Kraljevstvu Egipta još u vremenu od 2700. do 2200. godine prije Krista, mada ona nije bila nužan dio administracije. Naime kako je skoro sva trgovina bila u rukama države, nije bilo potrebe da se organizira sustav radi ubiranja neznatnih prihoda. U doba Hamubarija i Salamona, radi korištenja cesta, mostova, luka i drugih javnih objekata, carine se naplaćivalo od građana kao javni prihod. Carine je ubirala država ali počesto puta i gradovi. U Kini se u vremenu od 11. do 7. stoljeća prije Krista carina ubirala kao jedan od ukupno devet raznih poreza, pristojba i drugih davanja u državni proračun. Poreze i carine u antičkoj Grčkoj u malim gradovima-državama ubirali su utjerivači koje je država unajmljivala. Stopa carine bila je relativno niska, svega 2 % vrijednosti uvoznika i to najčešće stranaca. Sustav je bio blag i od strane uvoznika nije bilo razloga za zlouporabu. U kasnijem razdoblju, u doba kraljeva, ovom se izvoru prihoda pridavao veći značaj te se i sustav u tom pravcu promijenio, tako da su unajmitelji prava na ubiranje nametanja imali jako velike ovlasti, koristeći fizičku prisilu čak povrjeđujući privatnost domova. Brojni oblici posebnih poreza na trgovinu ubirali su se i tijekom cijele rimske povijesti, a najranije su bile carinske naknade na uvoz i izvoz. Osvajanjem novih kolonija Rimljani nisu mijenjali zatečeni porezni i carinski sustav, tako da su u raznim dijelovima Rimskog carstva carinske stope bile različite.Rimljani su carine rezervirali na državne, provincijske ili gradske. Jedno su vrijeme u rimskim provincijama carinarnici bili privatne osobe-publicani, kojima je Rim unajmio pravo na naplatu carine za robu što je unošena i iznošena iz grada, a kroz povijest se sustav mijenjao i prilagođavao političkim odnosima i stupnju razvoja države.
U srednjem su vijeku carine bile sastavni dio financijske politike komuna. Među njima je prednjačila Venecija kao najstarija srednjovjekovna komuna i najjača trgovačka sila na Jadranu a u nekim vremenskim periodima i na cijelom Sredozemlju. Venecija je prva, već u 6. stoljeću uredila i uvela carinski sustav.


Carine

Carine su vrsta posrednog poreza koji se naplaćuje kad roba prelazi carinsku liniju.Osim zabrana izvoza , uvoza i premija ,carine su najstariji oblik ograničena svjetske trgovine. U svom ekonomskom-povjesnom razvitku prešle su one iz jedne mjere,koja je imala ponajviše fiskalni karakter i služila povećanju državnih prihoda,u zaštitnu mjeru koja je trebala da zaštiti domaću industriju od konkurencije izvana.
Svrha carina je:
 Provedba određene politike za zaštitu domaće proizvodnje(zaštitne carine);
 Sprečavanje uvoza uopće(prohibitivne carine);
 Povećanje fiskalni prihoda(fiskalne carine)
 Ranije su se primjenjivale carine i pri izvozu roba(izvozne carine);
 Danas se uglavnom primjenjuju carine na uvoz roba(uvozne carine);
 Carine kao instrument zaštite i mjera trgovinske politike.


Vrste carina

Carine dijelimo na:
 Specifične carine-osnovica za odmjeravanje carinske stope je količina robe.
 Carine ad valorem- osnovica za odmjeravanje robe je vrijednost robe.
 Kombinirane carine-elementi specifičnih i ad valorem carina. Posebna vrsta kombiniranih carina su alternativne carine,kod kojih se primjenjuje ona vrsta carina koja daje veće fiskalne efekte.
 Mješvite carine-kod koji se primjenjuje jedan i drugi vid carina.
 Periodične carine-u različitim periodima primjenjuju se razlićite carine.
 Autonomne i konvencionalne carine -državni sporazumi i ugovori sa jenom ili više zemalja .
 Konsolidirane carine-GATT posebno ističe one vrste carina koje se utvrđuju u toku multilateralnih carinskih konferencija.
 Klauzula najvećeg povlaštenja-je sastavni dio međunarodnog ugovora kojom se jedna ugovorna strana obavezuje da neće postupati lošije nego što bih postupila prema trećoj zemlji(negativna klauzula najvećeg povlaštenja) ili da će joj pružiti sve povlastice koje priznaje(pozitivna klauzula najvećeg povlaštenja).
 Carine su preferncijalne, ako se na jednu robu plaća manja carina nego na robu iste vrste i kvalitete porjeklom iz drugih država.
 Carine su diferencijalne, ako se plaća veća carina nego na robu iste vrste i kvalitete porijeklom iz drugih država.

Efekti carina

Carina djeluje kao instrument trgovinske politike neposredno na cijene a putem njih i na druge privredne pojave i procese kod visoko elastičnog uvoza(prema cijenama) carina ne djeluje na ove cijene(neefektivna carina). Uvjeti trgovanja(terms of trade) zemlje uvoznice se u slučaju neelastične ponude zemlje izvoznice poboljšava za cijelu visinu carine. Kod manje elastičnog uvoza(efektivna carina) uvjeti trgovanja zemlje uvoznice poboljšava se u manjoj mjeri a kod visoko elastičnog uvoza ostaje nepromjenjen.
Neefektivna carina ne izaziva direktne efekte u zemlji uvoznici,indirektni efekti mogu se osjetiti kao smanjenje kupovne moći stanovništva.
Efektivna carina u zemlji uvoznici izaziva u većoj ili manjoj mjeri smanjenje uvoza(restriktivni efekt carina),smanjenje potrošnje i povećanje proizvodnje(zaštitini efekti carine)
Uvođenje carina stimulira prelijevanje proizvodnih faktora u zaštićeni privredni sektor iz drugi privrednih grana,a obrnut slučaj je pri ukidanju ili smanjenju carina.
Uvođenje carina ili njihovo povećanje izaziva apsorbiranje dijela platno sposobne tražnje putem naplate carina u korist državnih fondova.
Zaštitne carine na gotove industriske proizvode izazivaju povećanje uvoza reprodukcionog materijala.
Široka primjena visokih zaštitnih carina može imati indirektnih negativnih posljedica i na uvoz.:
o Poskupljenje uvozni sirovina zbog propisivanja visokih carina na njihov uvoz može znatno povećati troškove u onim industriskim granama koje se pretežno koriste uvoznim sirovinama.
o Poskupljenje ove proizvodnje ovih grana može izazvati lančanu reakciju u obliku općeg povišenja cijena u zemlji pa i cijena proizvoda izvoznih industrija.
o Obratno,sniženje cijena može služiti kao stimulans izvoza. Sniženje carina na pojedinim sektorima možepojačavati restriktivne efekte u nekim zastićenim granama.



Postupak izvoza robe


Jedinstvena carinska isprava

Temeljni carinski dokument je jedinstvena carinska isprava-JCI.
Uz ovaj dokument navodimo sljedeće pojmove:
• deklarant – primatelj robe, špediter
• carinski dužnik
• podnošenje robe
• podnošenje carinske deklaracije

U JCI podnositelj isprave upisuje podatke o carinskom obvezniku, o količini, podrijetlu, kvaliteti i vrijednosti robe, na osnovi kojih se može utvrditi carinska osnovica i roba razvrstati u određeni tarifni broj carinske tarife i drugim tarifama koje služe kao osnova za izračunavanje carinskih olakšica ili za naplatu carine i ostalih uvoznih pristojbi i poreza na promet pri uvozu robe. Uz carinsku deklaraciju podnose se isprave kojima se dokazuju činjenice bitne za carinjenje robe, a deklaraciju potpisuje podnositelj. JCI se koristi pri uvozu, izvozu, kod konsignacijske prodaje strane robe.

Postupkom izvoza dopušta se da bh. roba napusti carinsko područje BiH. Izvoz uključuje primjenu izvoznih radnji i postupaka uključujući i mjere trgovinske politike, a gdje je potrebno, i naplatu izvoznih dažbina.
S izuzetkom robe stavljene u postupak vanjske obrade, sva bh. roba namijenjena za izvoz stavlja se u postupak izvoza.
Izvozna prijava mora se podnijeti carinskom uredu koji je nadležan za nadzor nad mjestom u kojem je izvoznik registriran ili u kojem se roba pakuje i tovari za izvoznu otpremu. Odstupanja od ovoga utvrđuju se u provedbenim propisima ovog zakona.
Slučajevi kada i uslovi pod kojima roba koja napušta carinsko područje BiH ne podliježe izvoznom prijavljivanju, određuju se u provedbenim propisima ovog zakona.( Član 157. Zakona o carinskoj politici)

Puštanje robe za izvoz odobrava se pod uslovom da predmetna roba napušta carinsko područje BiH u istom stanju u kojem je bila prilikom prihvatanja izvozne prijave. .( Član 158. Zakona o carinskoj politici)
Carinska uprava može odobriti izvoz robe na temelju trgovačke ili druge isprave, knjigovodstvenog zapisa ili kombinacija ovih postupaka.
.

Postupak uvoza robe

Osoba koja je unijela robu u carinsko područje BiH obvezna ju je, bez odgode, podnijeti carinarnici.
Robu se carinarnici podnosi skraćenom deklaracijom, osim ako se ne zahtijeva carinski dopušteno postupanje ili uporabu do isteka sljedećega radnoga dana, s tim da se podnese deklaraciju za provozni postupak.

Pisanu carinsku deklaraciju kojoj su priložene sve potrebne isprave carinski službenik će prihvatiti i upisati u kontrolnik početnih provoznih postupaka što ga se vodi u otpremnoj carinarnici. Jednako će se postupiti i sa skraćenom deklaracijom koju se upisuje u kontrolnik skraćenih deklaracija.

Pri provjeri deklaracije, carinski djelatnik provjerava odgovaraju li stanje, vrsta i količina robe prijavljenim podatcima, te je li položeno odgovarajuće osiguranje. Ako je carinskom deklaracijom podnesena roba što podliježe naplati posebnih poreza, postupit će se sukladno propisanom uredbom. Kad se ustanovi da su ispunjeni svi uvjeti , carinik pušta robu glavnom obvezniku. Glavni obveznik mora predati netaknutu robu u roku naznačenom u carinskoj deklaraciji i to carinarnici navedenoj u carinskoj deklaraciji kao odredišnoj.
Prijevoz robe moraju pratiti primjerci deklaracije za postupak provoza što ih otpremna carinarnica predaje glavnom obvezniku ili njegovu opunomoćeniku.

1. Postupak pri odredišnoj carinarnici

Robu se podnosi odredišnoj carinarnici gdje se predaje primjerke deklaracije za postupak provoza.
Pri odredišnoj carinarnici podnosi se carinska deklaracija za određeni postupak ili skraćenu deklaraciju kojom se robu upućuje u privremeni smještaj. Na osnovi primjeraka deklaracije za provozni postupak kojim je roba stavljena u privremeni smještaj završava se provozni postupak i razdužuje jamstvo glavnog obveznika u provoznom postupku.

2. Prihvaćanje i provjera deklaracije

Za svu robu što se stavlja u carinski postupak podnosi se pisana carinska deklaracija.
Carinska deklaracija se može podnijeti tek kada je podnesena roba.

Pravilno popunjenu deklaraciju kojoj su priložene sve isprave potrebne za primjenu carinskih propisa u vezi sa zahtijevanim carinskim postupkom, carinarnica je dužna odmah prihvatiti, pod uvjetom da je roba na koju se deklaracija odnosi već podnesena carinarnici.

3. Plaćanje carinskog duga

Ako je svota davanja što ju je deklarant obračunao u carinskoj deklaraciji upravo svota duga što ga treba platiti, puštanjem robe deklarantu počinje teći rok za plaćanje duga.



PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
17-04-2010 05:32 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Da sam direktor šta bih trebao da uradim da bih bio strateški efikasan - esej Dzemala 0 1,644 14-08-2011 01:48 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Radna sredina kao sistem Dzemala 0 2,556 12-04-2011 11:21 PM
zadnja poruka: Dzemala
  OECD Principi korporativnog upravljanja u BIH Dzemala 0 1,921 12-04-2011 10:47 PM
zadnja poruka: Dzemala
  Zadatak iz menadžmenta poslovne logistike - BiH Dzemala 0 1,884 21-02-2011 01:44 AM
zadnja poruka: Dzemala
  Finansijski sistem, finasijska tržišta, bankarstvo i berze Dzemala 0 2,388 20-02-2011 04:48 PM
zadnja poruka: Dzemala

Skoči na forum: