HISTORIJSKI RAZVOJ TURIZMA

UVOD

Turizam je najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim mogućnostima za ekonomski razvoj regija.



Današnje vrijeme brzih promjena traži suzdržanost kada se govori o kratkoročnim, a pogotovo dugoročnim predviđanjima jer golem broj faktora utječe na turistička zbivanja, tako da je realan objektivan pogled unaprijed moguć samo za vrlo kratko vremensko razdoblje.



Definicija turizma koju su oblikovali čuveni teoretičari W.Hunziker i K.Krapf, prihvaćena uz male dopune 1954. godine od Međunarodnog udruženja znanstvenih i turističkih stručnjaka AIEST, glasi:“Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.”[1]

Da bi netko postao turistom, mora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko drugo mjesto da bi tamo privremeno boravio. Mjesto privremenog boravka je turističko odredište, odnosno turistička destinacija. To mjesto posjeduje resurse zbog kojih je turist došao, odnosno zbog kojih je posjetitelj odabrao tu turističku destinaciju.

U ovom radu bit će sadržani osnovni pojmovi u turizmu kao što su:

- TURISTA

- TURISTIČKI MOTIV

- HISTORIJA TURIZMA

- DESTINACIJE U TURIZMU

- I dr.





1. POJAM I PODJELA TURIZMA

Pojam

TURIST je lice, koje putuje sa svakim ciljem, osim zbog zarade i promene stalnog mesta boravka, pri trajanju boravka van svog mesta boravka ne manje od 24 časa (manje od 24 časa je izletnik), ali ne više od 6 meseci. Turisti su lica, koja putuju u cilju službenih putovanja, konferencija, kongresa, različitih susreta, odmora, lečenja, učenja, zbog porodičnih, religioznih i sportskih razloga. Ta definicija data je na konferenciji OUN 1954. i potvrđena na Rimskoj konferenciji o turizmu i ekskurzijama 1963, služi kao osnova za sprovođenje međunarodne turističke statistike, turističkog prava, viznih formalnosti. Turistima se smatraju takođe posade aviona ili brodova, ako ostaju duže od 24 časa. Turistima se ne smatraju radnici na privremenom radu ili dnevni migranti, lica bez stalnog mesta boravka, izbeglice, vojni kontingenti u vojnim bazama, privremeni i stalni imigranti, diplomate, predstavnici konzulata, tranzitni putnici.

TURIZAM obuhvata skup poslovnih organizacija, rada i državnih agencija koje vrše kretanje roba i usluga i drže sredstva za transport, programe i resurse za putovanja i odmore. Turistički sektor (privreda) može da se definiše kao skup onih privrednih i trgovinskih delatnosti koje proizvode robe i usluge namenjene za strane i domaće turiste. Prema tome, turistička privreda uključuje: prevoz putnika, putničke agencije, turoperatore, usluge za smeštaj i ishranu, odmor i zabavu, proizvođače suvenira, umetničkih proizvoda, vladine organizacije za regulisanje i nadzor turističke privrede.



Osnovu turizma ko privredne delatnosti sačinjavaju: saobraćaj, ugostiteljstvo, trgovina na malo, putničke (turističke) agencije, zanatstvo i komunalne delatnosti. Turizam ne postoji kao samostalna, nezavisna privredna delatnost već ga čine gore navedene delatnosti.

Osnovne karakteristike turizma su: raznovrsnost (heterogenost), neproizvodan karakter rada, sezonski karakter poslovanja, visok stepen elastičnosti tražnje i neelastičnosti ponude. Postoje Iz raznolikosti pristupa proistekla je i šarolikost grupa u okviru kojih se mogu sistematizovati postojeće definicije turizma, kao što su: Postoje četiri grupe definicija:


Shodno orijentaciji na masovni turizam , a u strukturi turističke ponude prevladava privatni smještaj i kampovi, zatim hoteli srednje kategorije i turistički apartmani ( naselja ). Kako intenzivan turistički razvoj nije istovremeno pratila i izgradnja posebne turističke infrastrukture ( ceste, vodovod, telefonska mreža ) i nadgradnje ( trgovine, sportski tereni, muzeji i sl. ) mnoge destinacije u vršnoj turističkoj sezoni bivaju preopterećene, a to uzrokuje kvalitetne turističke usluge.



4. NAJZNAČAJNIJE DESTINACIJE TURIZMA

Top 20 destinacija



1. Times Square - New York (SAD) 35,2 milijuna
2. National Mall s Washingtonovim spomenikom te Lincolnovim i Jeffersonovim memorijalnim centrom - Washington (SAD), 25 milijuna
3. Disney World's Magic Kingdom - Lake Buena Vista (SAD), 16,6 milijuna
4. Trafalgar Square - London (Engleska), 15 milijuna
5. Disneyland Park - Anaheim (SAD), 14,7 milijuna
6. Niagara Falls - Ontario/New York, (Kanada i SAD), 14 milijuna
7. Fisherman's Wharf/Golden Gate rekreativni park - San Francisco (SAD), 13 milijuna
8. Disneyland i Disney Sea - Tokio (Japan), 12,9 milijuna
9. Katedrala Notre-Dame - Pariz (Francuska), 12 milijuna
10. Disneyland Paris - Marne-La-Vallee (Francuska), 10,6 milijuna
11. Kineski zid - Kina, 10 milijuna
12. Nacionalni park The Great Smoky Mountain - Tennessee/Sj. Karolina (SAD), 9,2 milijuna
13. Universal Studios Japan - Osaka (Japan),8,5 milijuna
14. Bazilika Srca Isusova na Montmartreu - Pariz (Francuska) 8 milijuna
15. Muzej Louvre - Pariz (Francuska), 7,5 milijuna
16. Zabranjeni grad/Trg Nebeskog mira - Peking (Kina) 7 milijuna
17. Eiffelov toranj - Pariz (Francuska), 6,7 milijuna
18. Universal Studios - Orlando (SAD), 6 milijuna
19. SeaWorld Florida - Orlando (SAD), 5,7 milijuna
20. Pleasure Beach - Blackpool (Engleska), 5,7 milijuna



Tabela br.1. Top 20 destinacija na svijetu u 2007. Godini (2)





Pojam turističke destinacije



Pojam destinacija potječe od latinske riječi „destination“, što u izvornom obliku znači odredište, pa i cilj (odredište i odmor, cilj

boravka i odmaranja u nekom prostoru).

Postoji dosta razlika u definiranju turističke destinacije. Neke od definicija koje najbliže objašnjavaju pojam turističke

destinacije su:

Prema Medlikovom riječniku turističkih pojmova, turistička destinacija je zemlja, regija, grad i drugo područje koje posjećuju turisti. Važnost određene zemljopisne cjeline, kao turističke destinacije, definirana je: atraktivnošću/privlačnošću određenog prostora prirodnošću/ pogodnošću - ugodnom klimom dostupnošću/ pristupačnošću – razvijenom prometnom infrastrukturom.WTO-Svjetska turistička organizacija definira destinaciju kao mjesto posjećeno tijekom putovanja i razvrstava ih u sljedeće grupe:

- udaljene destinacije

- glavne destinacije (one na kojima turista provodi najviše vremena tijekom putovanja)

- motivirajuće destinacije (one koje su glavni razlog posjete određenom prostoru).Promatrano iz globalnog okvira, cijela BiH izgleda kao jedna turistička destinacija – raznolika, posebna, privlačna, još uvijek nedovoljno otkrivena – pa samim tim i tajanstvena. Razvoj tehnologije i komunikacije omogućio je današnjim suvremenim turistima lako, brzo i udobno putovanje i

boravak u destinacijama, gdje zemljopisne granice postaju sve više virtualne, a virtualne destinacije po web stranicama – postaju sve više stvarne, jer su lako i brzo dostupne.







Slika br.5. Šetalište Times Square

Time Square - Svjetski poznato javno okupljalište, Times Square u ulici Broadway koja se proteže kroz njujorški Manhattan, planira se zbog smanjivanja prometnih gužvi u gradskom kazališnom okrugu, pretvoriti u pješačku zonu.

Diznilend (engl. Disneyland) je zabavni park Volta Diznija. Ovakav park postoji na pet mesta: u Anahajmu (u blizini Los Anđelesa, Kalifornija, SAD), Orlandu (Florida, SAD), Tokiju (Japan), Parizu (Francuska) i Hong Kongu.





Slika br.6. Diznilend



Pariški Diznilend (fr. Disneyland Resort Paris) se nalazi u predgrađu Pariza, na 35 minuta vožnje od centra grada, i do njega se može stići posebnom linijom metroa. Sastoji se od dva zasebna djela Diznilend parka (engl. Disneyland park) i Diznijevog studija (engl. Walt Disney studios). Na samom ulazu u Diznilend park nalazi se Diznilend hotel. U istoj ulici (Main Street U.S.A.) su smještene prodavnice, poslastičarnice, restorani i kafei. Ostatak parka je podeljeno na četiri zone- Adventureland, Frontierland, Fantasyland i Discoveryland. U okviru parka nalaze se vozići, začarana Snežanina šuma, zamak iz bajke, kuća straha, brod za krstarenje, letjelice i svemirski brodovi, gusarske pećine, itd. Diznijev studio je manji i u njemu su sve vožnje vezane za igrane filmove. Takođe, u njemu se nalazi i bioskop, kao i brojni restorani i prodavnice. U oba parka se igraju ulične predstave, a uveče glavnom ulicom prolazi i povorka sa Diznijevim junacima. Postoji i Dizni selo (Disney vilage) u koji je ulaz besplatan.



Egipatske piramide - Na nekropoli kod Gize stoje, jedna do druge, tri najvece piramide vladara IV dinastije: Keopsova, Kefrenova i Mikerinova. Najveca od njih, Keopsova, je visoka 145 metara. To je ujedno i najvisa piramida u cijelom Egiptu. Svaka strana njene osnove je duga 233 metra, a kosa ivica koja spaja vrh piramide i vrh osnove je duga 220 metara. U svome prvobitnom stanju ona je bila oblozena pravilno obradjenim blokovima od bijelog krecnjaka.



Slika br.7. Egipatske piramide u Gizi

Kasnije je ta obloga poskidana i sada postoje samo stepenasto poredani blokovi osnovne konstrukcije, visoki po jedan metar, a sam vrh danas predstavlja dosta prostranu platformu. Kefrenova piramida visoka je 135 metara, a Mikerinova 66 metara. Sve tri, u danasnjem stanju, ostavljaju svojom jednostavnom formom veoma snazan utisak mirnoce i uzvisene velicine. Osim njih, na lijevoj obali Nila nalazi se jos 192 piramide, vecih ili manjih dimenzija, koje vremenski dosezu i u Srednje carstvo. Poslije XII dinastije piramide se rijetko pojavljuju.



Kineski zid je najveća građevina na svijetu - jedina građevina na Zemlji, za koju se tvrdi da se vidi sa Mjeseca. Proteže se od stepa srednje Azije do Žutog mora, dužinom od 2.450 kilometara, visinom od 10 do 16 metara, širinom od 8 metara, predstavlja ubjedljivo najduži zid na svijetu, i najveći odbrambeni objekat.



Slika br.7. Kineski zid



Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni[1] toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inžinjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija



Slika br.8. Eiffelov toranj



Zaključak

Poslije detaljnog opisa turizma i svih njegovih vrlina i mana, može se zaključiti da je turizam zaista jedna prelijepa grana privrede koja ne samo da poboljšava budžete privlačnim destinacijama na svijetu nego stvara jednu novu dimenziju u društvu, jer samim upoznavanjem tuđih kultura i prirodnih bogatstava čovjek kao individua postaje cjelovitija, i bolja ličnost.

Svakako da je turizam jedna od najvažnijih privrednih grana, jer jedino turizam je grana privrede koja ima neiscrpan aspekt. Dakle, bez obzira na starost svjetskih destinacija one uz svoje ime dobijaju prefiks popularnih i po nekim osobinama , bilo to društvenim ili prirodnim , one će privlačiti velike mase ljudi .

Turizam je zaista jedna od najljepših atrakcija koje je izmislio čovjek, i volio bih jednog dana da postanem dio ove zajednice i obiđem što više zemalja jer smatram da se čovjek mnogobrojnim putovanjima po svijetu upotpunjuje i postaje bolja ličnost.