Blagdani u judaizmu - sociologija

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.


O pojmu “Blagdan“

Blagdan je jedna od glavnih saastavnica svake religije, koja u sebi uključuje tri obilježja: počinak, svečano slavlje i zajedništvo. Njime religijska zajednica slavi spomen na neki mitski ili povijesni događaj. U arhaičnim religijama blagdani su slavlja vezana uz godišnja doba, kozmičke pojave, te uz događaje ljudskog života. U bliskoistočnim politeističkim religijama blagdani su obilježavali ritam godišnjih doba kao spomen smrti i uskrsnuća božanstva. U starogrčkoj religiji blagdani su bili posvećeni zaštitnicima gradova i božanstvima plodnosti. U starorimskoj religiji blagdani su se slavili u čast kućnih zaštitnika, a javni u čast bogova i diviniziranih careva. U starohebrejskoj religiji tjedni blagdan je subota, spomen na stvaranje svijeta i dan počinka. Pasha je bila spomen na izlazak iz egipatskog ropstva i ulazak u obećanu zemlju. U Židovstvu je zadržana subota i tri glavna starohebrejska hodočasnička blagdana, vezana uz ratarsku djelatnost i hebrejsku povijest. Osim toga slave se i dva svečana dana ( Roš hašana i Jom kipur ), te blagdani Hanuka i Purim. U Kršćanstvu je glavni blagdan nedelja, dan počinka i svečanog bogoslužja u spomen Kristova uskrsnuća. U Islamu, petak je kultni dan, ali ne i dan počinka. Glavni su islamski blagdani: Ramazanski bajram, Kurban-bajram i Prorokov rođendan...