Rashladni kompresori i elektromotori

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.

Kompresori su radni strojevi ili uređaji koji komprimiraju neki plin ili paru na višši tlak, odnosno plinovima ili parama povisuju energetsku razinu.

U tehnici hlađenja komprimiranje para radnih tvari rashladnim kompresorima omogućuje provedbu lijevih kružnih procesa i ostvarivanje hlađenja ispod okolišne temperature, sve do ekstremno niskih temperatura. Lijevi kružni procesi u području temperatura iznad okolišne - ogrjevni procesi ili procesi dizalice topline omogućuju da se raspoloživa toplinska energija iz okoline komprimiranjem pare radne tvari procesa diže na višu energetsku razinu, na višu temperaturu, i tako služi za grijanje uz razmjerno vrlo mali utroššak energije.

U procesnoj tehnici komprimiranje različitih plinova i para koristi se kod punjenja i transporta komprimiranih plinova u čeličnim bocama i spremnicima, komprimiranja plinova pri transportu plinskim dalekovodima, ukapljivanja i razdvajanja plinskih smjesa, sinteze metanola (CO + 2H2 = CH3OH) pod tlakom npr. od 850 bara uz primjenu katalizatora, sinteza amonijaka (N2 + 6H2 = 2NH3) pod tlakom oko 1000 bara uz primjenu katalizatora, proizvodnja etilena, te klora i vinil-klorida u proizvodnji modernih plastičnih masa, katalitičko hidriranje ugljene prašine i masti pri tlakovima 200 - 700 bara i temperaturama 400 -450 °C, npr. pri proizvodnji sintetičnog benzina, komprimiranje ugljikovodika u naftnoj proizvodnji, krekiranje u rafinaciji nafte, komprimiranje radnih tvari u sustavima rashladnih uređaja, komprimiranje CO2 u prehrambenoj industriji, pivarstvu i proizvodnji gaziranih napitaka, te proizvodnji krutog CO2 (suhog leda) itd.

Tehnika hlađenja ima šširoku primjenu u raznim granama ljudske djelatnosti:
• u prehrambenoj industriji: Pored konzerviranja hrane djelovanjem topline, suššenjem ili fizikalno-kemijskom modifikacijom, hlađenje je još jedan, često korišten način konzerviranja.
• Konzerviranje hlađenjem dijelimo na hlađenje (do oko 0 C) i smrzavanje (ispod 0 C). Dok hlađenje ne utječe na promjenu okusa ili kvalitete namirnica, pri smrzavanju i ponovnom otapanju se oni mijenjaju. Brzina smrzavanja utječe na kvalitetu robe organskog porijekla. Brzim smrzavanjem u robi se stvara veći broj manjih kristala, pa se stijenke stanica pri smrzavanju manje oštećuju. Polaganim hlađenjem na temperaturama
• do –15 C u robi se stvara manji broj velikih kristala koji uzrokuju trganje staničnih stijenki, što nepovoljno utječe na kvalitetu robe. Osim veličine kristala na kvalitetu namirnica nakon odleđivanja utječe dehidracija proteina prilikom smrzavanja. Promjena kvalitete proteina uslijed dehidracije ovisi također o brzini smrzavanja i manja je kod brzog smrzavanja.
• Hlađenje i smrzavanje se koriste u mnogim fazama pripreme, prerade i distribucije životnih namirnica. Mesna industrija, mliječna industrija, proizvodnja i distribucija voća i povrća, proizvodnja piva i vina, brodovi – tvornice za preradu ribe...
• Primjeri: U voćarstvu je potrebno u najkraćem mogućem vremenu ohladiti voće nakon berbe. Cilj je sačuvati kvalitetu, izbjeći gubitak uslijed kvarenja, produžiti vijek trajanja. U proizvodnji vina moššt se hladi radi postizanja što bolje kvalitete vina. Na brodovima –i u tvornicama za preradu ribe, kao i u mesnoj industriji cilj je u skladu s tehnološškim zahtjevima ohladiti i smrznuti proizvod.

1.1 Kompresorski uređaj za hlađenje

Osnovni elementi kompresorskih rashladnih uređaja su: kompresor, kondenzator, isparivač i uređaj za snižavanje tlaka - ekspanzione ventil.

Dovođenjem vanjskog rada kompresoru vrši se sabijanje plina pri čemu se povećava tlak. Sabijeni plin višak tlaka odlazi u kondenzator gdje se hladi nekim sekundarnim tijelom, voda ili zrak. Hlađenjem plin se kondenzira na račun odvedene topline sekundarnim medijumom. Poslije kondenzacije tekućina odlazi do uređaja za snižavanje tlaka. Kao što smo spomenuli, na nižim pritiscima, a uz izbor pogodnog rashladnog medija, možemo dovesti tekućina u takvo fizičko stanje da ona počinje isparavati. Odvođenjem topline potrebne isparivaču za isparavanje tekućine odvodi se toplina okoliša, iz čega rezultira snižavanje temperature okoliša. Tekućina u isparivaču će isparava sve do onog momenta dok se temperatura okoline ne snizi do temperature ispravanje, zatim će doći do prestanka ispra-vanja pošto nije moguće dovoditi toplinu potrebnu za isparavanje, jer ne postoji razlika temperatura isparivača i okoliša, neophodna za razmjenu topline.

U kompresorskim rashladnom sustavu srećemo sljedeće fizičke veličine: toplina isparavanja, temperatura isparavanja, tlak isparavanja, toplina kondenzacije, temperatura kondenzacije, tlak kondenzacije. Da bi se proces hlađenja ponovio s istom materijom, potrebno ju je dovesti u prvobitno stanje (prije procesa hlađenja) i time formirati kružni proces. Kod takvih procesa je neminovno osigurati da materija koja je oduzela toplinu, tu istu količinu topline preda nekom trećem tijelu. Prirodni zakon je da toplina prelazi samo s višeg na niži temperaturni nivo. Moguće je provođenje topline iz sredine niže u sredinu više temperature, ali uz utrošak rada.

1.2 Vrsta, konstrukcija, princip rada

Za pouzdan rad svakog rashladnog uređaja od primarne je važnosti solidnost izrade i dimenzionisanje samog kompresora. To je najskuplji i najsloženiji dio rashladne instalacije. Kompresori su rave koje mehaničkim radom sabija plinove iz prostora nižeg u prostor višeg tlaka.

Princip rada kompresorske stroja je isti kao i rad motora s unutarnjim izgaranjem. Razlika je u tome što motor daje mehanički rad na račun topline, koja se dovodi izgaranjem benzina u cilindru motora, dok Kompresorska rashlađivanje strojeva troši mehanički rad da bi se sabio plin. Tipovi i konstrukcije klipnih kompresora mogu se kategorizirati: Prema rashladnom fluidu: kompresori za amonijak, ugljendioksid, metilhlorid, sumpordioksid, freon i dr..
Po položaju radnih zapremina: kompresori jednostrukog dejstva (rashla-dni fluid se sabija samo jednom stranom klipa) i kompresori dvostrukog dejstva (rashladni fluid se sabija naizmjenično s obje strane klipa).

1 UVOD 3
1.1 Kompresorski uređaj za hlađenje 4
1.2 Vrsta, konstrukcija, princip rada 4
1.2.1 Montaža kompresora 6
1.2.2 Podmazivanje kompresora 7
1.2.3 Neke vrste kompresora 8
2 ZAKLJUČAK 14
3 LITERATURA 15