BILANCA U HRVATSKIM STANDARDIMA IZVJEŠTAVANJA

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,345
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
BILANCA U HRVATSKIM STANDARDIMA IZVJEŠTAVANJA
UVOD 3
1 POJAM BILANCE 4
2 OBLIK BILANCE 4
3 OBAVEZA SASTAVLJANJA BILANCE 4
4 VRSTE BILANCE 5
5 SADRŽAJ BILANCE 7
6 KRITERI UNOŠENJA POZICIJA U BILANCU 9
ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 11


UVOD

Temeljna financijska izvješća, sukladno čl.14. Zakona o računovodstvu Hrvatske, jesu:

1. Bilanca
2. Račun dobitka i gubitka,
3. Izvješće o novčanom tijeku,
4. Izvještaj o promjenama glavnice, i
5. Bilješke uz financijska izvješća.

Temeljna financijska izvješća sastavljaju se za poslovnu godinu, koja je jedaka kalendarskoj godini. Iznimno, poduzetnici koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera mogu financijska izvješća sastaviti za poslovnu godinu koja je kraća od kalendarske. Rješenje o tome izdaje ministar financija na zahtjev poduzetnika.

Poduzetnik kod kojeg nastanu statusne promjene (spajanje, pripajanje) sastavlja financijska izvješća s datumom nastanka dotične promjene.Temeljna financijska izvješća sastavljaju se i prilikom stečajnog postupka i likvidacije trgovačkog društva.

Temeljna financijska izvješća trebaju pružiti istinit, fer, pouzdan pregled imovine, obveza, kapitala, promjene financijskog položaja i dobitka i gubitka. Potpisuje ih zakonski predstavnik poduzetnika, a čuvaju se trajno u izvorniku.

Zakonski predstavnici poduzetnika obavezni su temeljna financijska izvješća predočiti vlasnicima, i to:
- srednji i mali poduzetnici u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine,
- poduzetnici koji provode konsolidaciju u roku od devet mjeseci nakon isteka poslovne godine.

Financijska izvješća u skraćenom obliku, koji vrijedi za male poduzetnike, svi su poduzetnici obvezni predati u sudski registar najkasnije u roku od devet mjeseci nakon isteka poslovne godine.
Svi veliki i srednje veliki poduzetnici ako su organizirani kao dioničarska društva obvezni su jednom godišnje javno objaviti bilancu i račun dobitka i gubitka prema shemi koja vrijedi za male poduzetnike.

U ovom radu bavićemo se bilancom poduzeća.





1 POJAM BILANCE

Bilanca (engl. balance sheet, njem. Bilanz) je bilanca stanja, dvostrani računovodstveni iskaz koji ima uravnoteženu desnu i lijevu stranu (lijeva strana u kojoj se iskazuje aktiva mora biti uvijek jednaka desnoj strani u kojoj se iskazuje pasiva).

Ona je trenutačni iskaz stanja (na određeni dan) sredstava i izvora sredstava iskazanih u novčanom izrazu. U bilanci stanja iskazuje se vrijednost imovine poduzeća, i to jedanput po pojavnom obliku i funkciji (aktiva) i drugi put po vlasnosti i ročnosti (pasiva). U aktivi bilance (lijeva strana) bilježi se imovina koja se najčešće raščlanjuje na tekuću imovinu, dugoročna financijska ulaganja i fiksnu imovinu. U pasivi (desna strana) bilježe se kratkoročne i dugoročne obveze, te vlastiti kapital (vlasnička glavnica).

Ako poduzeće posluje pozitivno, bilanca ja aktivna, a ostvareni se dobitak bilježi kao saldo izravnanja u pasivi (čini izvor za povećanje imovine iskazane u pasivi). Obrnuto, kada poduzeće posluje negativno, bilanca je pasivna, a ostvareni se gubitak bilježi kao saldo izravnanja u aktivi (tumači se kao smanjenje imovine).

Bilanca pruža korisnicima informacije o tome što poduzeće ima na određeni dan (aktiva), što poduzeće duguje i što mu ostaje kad se od imovine oduzmu obveze (pasiva). Bilanca se obično sastavlja u jednom od dva oblika, i to:

1. dvostrani pregled (po foliju) u kojem se lijeva strana naziva aktivna, a desna pasivna, te
2. jednostrani pregled (po pagini) gdje je prvi (gornji) dio aktivan, a drugi (ispod aktive) dio pasivan. Bilanca je podloga za financijsku analizu, analizu likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i profitabilnosti. Kao najvažniji financijski izvještaj predmet je revizije.

Treba dodati da bilanca sadrži i izvanbilančnu aktivu i izvanbilančnu pasivu.Izvanbilančna aktiva iskazuje vrijednost tuđe imovine koja se nalazi na privremenoj uporabi kod poduzetnika, a izvanbilančna pasiva iskazuje podrijetlo (izvore) tuđe imovine koja je iskazana u izvanbilančnoj aktivi.

2 OBLIK BILANCE

Bilanca hrvatske računovodstvene prakse prilagođena je IV. smjernici Europske unije, koju slijede i ostale zemlje.

Sastavlja se na propisanom obrascu (shemi) u obliku jednostranog pregleda (oblik pagine) u kojem aktiva prethodi pasivi. Može imati i dvostrani pregled (oblik folija) u kojemu lijeva strana iskazuje aktivu, a desna pasivu.

Šema bilance ima minimalne pozicije kao i redoslijed unošenja knjigovodstvenih podataka po skupinama imovine, odnosno kapitala i obveza. Sukladno čl.17 Zakona o računovodstvu svaka se skupina raščlanjuje na bilančne pozicije pa je svaki red u bilanci bilančna pozicija.

3 OBAVEZA SASTAVLJANJA BILANCE

Prema odredbi Zakona o računovodstvu bilancu kao temeljno financijsko izvješće sastavljaju sve pravne osobe (trgovačka društva) bez obzira na veličinu i vrstu djelatnosti, ako su fizičke i pravne osobe koje samostalno vode gospodarsku djelatnost, plaćaju kao porez na dobitak koji se utvrđuje prema poslovnim knjigama koje se vode sukladno Zakonu o računovodstvu.
Bilanca kao temeljno financijsko izvješće obavezno se stavlja pri osnivanju trgovačkog društva i na kraju obračunskog razdoblja, tj. na dan 31.12.

Mali poduzetnici sastavljaju bilancu po skraćenoj shemi, a mogu je sastavljati prema potpunoj shemi ako tako odluči uprava društva.

Velika i srednje velika trgovačka društva obvezna su najmanje jednom godišnje objaviti rezultate financijskog poslovanja.U tom slučaju bilanca se, bez obzira na veličinu društva, sastavlja u skraćenom obliku te objavljuje u dnevnom tisku, strukovnim časopisima ili nekom drugom sredsvu javnog informiranja.

4 VRSTE BILANCE

Prema vremenu i potrebi sastavljanja razlikujemo: početnu bilancu, konačnu bilancu, bilancu ozdravljenja ili sanacijsku bilancu, integracijsku bilancu, bilancu spajanja, diobenu bilancu ili bilancu dezintegracije, te zbrojnu i konsolidiranu bilancu.

Početna bilanca sastavlja se prilikom osnivanja trgovačkog društva - početkom njegova poslovanja. Ova bilanca sadrži podatke o temeljnom kapitalu iz rješenja Trgovačkog suda.

Konačna bilanca sastavlja se na kraju obračunskog razdoblja temeljem podataka iz poslovnih knjiga. Svaka bilančna pozicija treba iskazati istinitu vrijednost. Zbog toga bilanciranjem svake pojedine bilančne pozicije treba ispitati jesu li učinjene sve radnje koje su potrebne da bilančna pozicija iskazuje točnu, istinitu vrijednost.

Tako npr. kod bilanciranja novčanih sredstava treba provjeriti jesu li u poslovnim knjigama provedene sve isprave koje se odnose na novčano poslovanje, je li usklađeno stanje na novčanim računima sa posljednjim izvatkom iz banke i Zavoda za platni promet, jesu li obračunane tečajne razlike na deviznim računima, provjereno stanje novca u blagajni, zapisnički utvrđen nastali manjak i sl. Temeljem prethodno objavljenih radnji utvrđuje se stanje novčanih sredstava i unosi u poziciju aktive bilance C-IV.

Analogno se postupa sa svakom bilančnom pozicijom kako bi se postigli točni i istiniti podaci svake bilančne pozicije, a time točan i istinit imovisnki i financijski položaj trgovačkog društva. U neprekinutom poslovanju konačna bilanca proteklog razdoblja jest početna bilanca sljedećeg obračunskog razdoblja.

Bilanca ozdravljenja. Zbog prezaduženosti i insolventnosti kao posljedice neuspješnog poslovanja sastavlja se bilnca ozdravljenja kojom se utvrđuju potrebna financijska sredstva da poslovanje ozdravi i nastavi nesmetani tijek.
Prezaduženost znači gomilanje obveza, pa one postaju veće od imovine, insolvenstost se javlja kao nesposobnost tvrtke da podmiri dospjele obveze. Ona se ne raspoznaje u bilanci nego u nedostatku likvidnih novčanih sredstava.

Sanacija se postiže:
 nagodbom vjerovnika (otpisom obveza),
 dodjelom nenamjenskog kredita,
 produženjem rokova dospijeća obveza (reprogramiranjem dugova).

Bilanca spajanja ili inegracije sastavlja se s danom spajanja dva ili više trgovačkih društava u novo integrirano trgovačko društvo koje s danom integracije započinje svoju gospodarsku djelatnost. Prije integracije svaki partnet koji stupa u integraciju sastavlja rezultat poslovanja svoga društva. Nakon toga sastavlja se integracijska bilanca koja je temelj poslovanja novog integriranog društva.

Diobena bilanca sastavlja se u slučaju razdvajanja gospodarskog subjekta, ili pak u slučaju odvajanja jednoga njegovoga dijela. Prethodno se sastavlja bilanca stanja gospodarskog subjekta koji se dijeli. Zatim se po utvrđenim kriterijima sastavlja bilanca stanja za svaki razduženi dio. Ukupan zbroj aktiva i pasiva podijeljenih gospodarskih subjekata jednak je akivi i pasivi podijeljenog društva. Radi pravedne i objektivne podijele potrebno je prije same podijele utvrditi pravedna mjerila na koji će se način dijeliti svaka imovna čest, obveza i prema tome i kapital. Dioba će biti pravednija ako se prije same podijele provede stručna procjena vrijednosti imovine, vodeći računa o tehničkoj i gospodarskoj sposobnosti (zastarjelost, gubici na zalihama, zastara opreme, demodiranje materijala i proizvoda, nenaplativnost financijske imovine i potraživanja, dospjelost (rok trajanja dulji od 1 godine), zatim kratkotrajna imovina koja se troši odjednom ili u nekoliko uzastopnih trošenja, ali uvijek manje od 1 godine, što je u biti načelo rastuće unovčenosti (likvidnost).

Pri osnivanju diončkog društva (društva kapitala) ugovorom je utvrđena vrijednost osnivačkog kapitala, izraženog u broju dionica i njihovoj pojedinačnoj nominalnoj vrijednosti. Upisom kapitala u dioničko društvo dioničar postaje glavničar, ali sav upisani kapital ne mora platiti odjednom, već uplaćuje dio, a ostatak upisanog kapitala koji još nije uplaćen uplatit će prema ugovorenom roku. Od dijela upisanog a neuplaćenog kapitala dioničar ne može odustati, već ga mora nakon dospijeća (iz ugovora) uplatiti. Taj dio upisanoga a još neuplaćenoga kapitala poduzetnik iskazuje kao dugotrajnu imovinu (sredstvo) u obliku potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital.
Tijekom obavljanja poslovnih aktivnosti nastaju izdaci koji u trenutku isplate nemaju značaj troškova jer se odnose na buduće razdoblje, pa ih je potrebno vremenski razgraničiti i svako razdoblje teretiti svotom troškova koja se odnosi na to razdoblje.

Primjer:
1.studenog je unaprijed plaćeno 1.200,00 kn za cjelogodišnje (12 mjeseci) osiguranje, što na mjesec iznosi 100,00 kn. Za mjesec studeni i prosinac terećeni su troškovi tekuće financijske godine svotom 200,00 kn, a ostatak od 1.000,00 kn odnosi se na sljedeću financijsku godinu za razdoblje od 1. do 10. mjeseca. Budući da se bilanca sastavlja na dan 31.12. tekuće financijske godine, iskazat će se 1.000,00 kn kao plaćeni troškovi budućeg razdoblja.

Poduzetnik također tijekom poslovne godine osvaruje prihode koji nisu još naplaćeni. Na primjer, poljoprivredno poduzeće je isporukom pšenice za otkup ostvarilo pravo na razliku između otkupne i tržišne cijene, takozvani regres. Taj prihod koji je udruga ostvarila a nije naplatila iskazat će u bilanci kao nedospjelu naplatu prihoda, koja je u biti imovina poduzetnika, tj.aktiva.

Konsolidirana bilanca sastavlja se kao prikaz vrijednosti aktive i pasive samostalnih društava međusobno povezanih zajedničkim interesom. Temelj za sastavljanje konsolidirane bilance čine pojedinačne bilance samostalnih društava kao članica zajedničkog interesa.
U konsolidiranoj bilanci svi interni odnosi (interne isporuke među članicama, dugovanja i potraživanja, prihodi i rashodi nastali u međusobnim odnosima) prebijaju se tako da konsolidarna bilanca sadrži pozicije koje su rezultat eksternog poslovanja. Predmet konsolidiranja čine: kapital, potraživanja, obveze i financijski rezultat.

Likvidacijska bilanca sastavlja se kao prikaz vrijednosti aktive i pasive u trenutku prestanka rada poduzetnika. Na taj se način utvrđuje kojom se imovinom raspolaže, kolike su obveze i prema kome i kojim će se redom one likvidirati iz likvidacijske mase.
U poslovanju trgovačkih društava koriste se pomoćne bilance, s ciljem da se utvrdi točnost unosa podataka odnosno provedenih knjiženja u poslovnim knjigama. Takova je probna ili bruto bilanca koja se sastoji od prometne i saldo bilance.

Svojim internim aktom uprava trgovačkog društva određuje u kojim će razmacima sastavljati bilancu u tijeku poslovne godine. Te bilance (tzv. međuobračuni) imaju kumulativno obilježje, što znači da za iskazivanje stanja u bilo kojem razdoblju tijekom godine obuhvaćaju kumulativne podatke kao rezultat nastalih poslovnih transakcija od 1. siječnja u poslovnoj godini.






PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
17-04-2010 04:23 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Orijentacija prema potrošačima u Hrvatskim preduzećima profesorXXX 0 815 25-05-2011 04:22 PM
zadnja poruka: profesorXXX

Skoči na forum: