Biheviorizam u socijalnom radu - hr

Uloga socijalnog rada prikazuje se u literaturi vrlo različito. Tako je Kahnova tu ulogu opisala kao takvu podršku čovjekovoj dobrobiti koju ne pružaju drugi socijalni čimbenici. Definicija je u svojoj biti negativna i zbog toga iznimno široka. Omogućuje zapravo da se u sustav socijalnog rada uključi gotovo sve što je u nekom povijesnom i razvojnom trenutku nužno ili potrebno, a nije iz bilo kojih socijalno-političkih razloga pristupačno. Gotovo je identičan pristup Shalkmana i Rosenfelda. Ova negativna definiranja socijalnog rada svoj su odraz dobila u dva pristupa usmjerena prema nekim oblicima "samoorganiziranja" zajednice na temelju nedostatnih ispunjavanja potreba.

Jedna je Buchananova "club teorija", koja ističe mogućnost da se osobe s istim nezadovoljenim potrebama slože kako bi te potrebe na kolektivan način zadovoljile. Neposredan rezultat takvog načina zadovoljavanja potreba različite su neprofitne organizacije koje bi to trebale omogućiti. Druga teorija koja se oslanja na takvo definiranje socijalnog rada jest teorija "diferenciranih zahtjeva" Estelle James, koja ističe kako vlasti ne mogu diferencirati zahtjeve do razine koja zadovoljava sve preferencije i to daje prostora za nevladine strukture. Ta dva pristupa, derivirana iz negativnih definiranja socijalnog rada, uvode zapravo širenje spektra institucionalnih elemenata u područje zadovoljavanja socijalnih potreba. Moynihan je objasnio potrebu novih institucionalnih elemenata za SAD činjenicom da je vjerojatnost proračunske krize realna sve do kraja milenija i zbog toga je jedini izlaz za profesionalce na području socijalnog rada da maksimalno iskoriste postojeće javne izvore, ali i da pronađu nove privatne izvore ako žele ostvariti adekvatne programe.

UVOD – opći teorijski pristupi socijalnom radu 3
1 Teorijaksa područja socijalnog rada i bihevioralni socijalni radnici 4
2 Bihevioralni socijalni rad u praksi 8
ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 12