Benchmarking

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadzmenta proizvodnje.

Benchmarking je sistematsko poređenje organizacionih procesa i čin kreiranja novih standarda ili poboljšanja procesa. Benchmarking modeli su korišćeni u određivanju koliko dobro poslovna jedinica, divizija, organizacija ili korporacija funkcionišu u poređenju sa drugim sličnim organizacijama. Benčmark je često korišćen za poboljšanje komunikacije, profesionalizovanja organizacije/procesa ili iz budžetskih razloga. Tradicionalno, mjere performansi su upoređene sa prethodnim mjerama iz iste organizacije u različitim vremenima. Iako ovo može biti dobra indikacija stope poboljšanja unutar organizacije, čak iako se organizacija napredovala, konkurencija se može poboljšavati brže.

Četiri su vrste benchmarking metoda:
1. interni (benchmarking unutar korporacije, npr. između poslovnih jedinica)
2. konkurentni (benčmark performansa ili procesi sa konkurentima)
3. funkcionalni (benčmark sličnih procesa u okviru industrije)
4. generički (upoređuje postupak između nepovezanih industrija)

Tipično, modeli benchmarkinga uključuju sledeće korake:
- definiciju obima
- odabir benchmarking partnera
- određivanje mjernih metoda, jedinica, indikatora i metoda sakupljanja podataka
- sakupljanje podataka
- analizu različitosti
- prezentovanje rezultata i diskusija implikacije/ oblast usavršavanja i ciljeva
- kreiranje planova usavršavanja ili novih procedura
- monitoring progresa i planiranje benčmarka koji se odvija

Benchmarking je čvrst proces kome je potrebno dosta privrženosti da bi uspio. Više nego jednom benchmarking projekti završe sa sindromom ''oni su drugačiji od nas'' ili konkurentna osjetljivost spriječi slobodan protok informacija koje su potrebne. Međutim, uporedne performanse i procesi sa ''najboljim u klasi'' su značajni i bili bi idealno odrađeni u kontinuitetu (konkurencija poboljšava te procese takođe...). Istorisjki, benchmarking je baziran na Kaizena i razmišljanju konkurentne prednosti.

Drugi menadžment metodi

Proces benchmarking-a
• Faze, nivoi i koraci
• Projektne aktivnosti
• Klopke za izbjeći
• Faktori uspjeha
• Kreiranje najviše od benchmarkinga

Faze, nivoi i koraci

Oni koji se tek sada susrijeću sa konceptom benchmarkinga mogu biti zbunjeni očiglednim nedostatkom standardizacije što se tiče broja sastavnih faza ili nivoa i koraka. Na primjer, neki modeli su zasnovani na:

• W.E. Demingovom prilazu kontrole kvaliteta i sastoji se od četiri nivoa - 'plan, mjere, analiza, i implementacija; i
• Modelu Roberta Campa (menadžera za kvalitet konkurencije benchmarkinga i satisfakcije potrošača u Xeroxu) koji ima 5 faza koje su podijeljene u 12 koraka.

Praktično, individualne organizacije prilagođavaju prihvaćene modele kao što su ovi da bi se uklopili sa njihovim sveobuhvatnim prilazom stalnog usavršavanja i kulture u drugom planu.

Projektne aktivnosti

Nezavisno od modela koji je korišćen i od vrste benchmarkinga, napredak aktivnosti koja se generalno odvija u pravcu formalnih benchmarking projekata i akcije koje će vjerovatno biti potrebne su sažete u Uputstvu benchmarking procesa koji je dat u nastavku.

Teme u ovom uvodu procesa uključuju:
• Planiranje
• Sakupljanje podataka i informacija
• Analiziranje zaključaka
• Preporuke – kreiranje i rad
• Monitoring i pregled

Zamke koje je potrebno izbjeći

Kada se ovom procesu pristupa po prvi put, korisno je osloniti se na znanja drugih koji imaju iskustva u primjenjivanju benchmarking-a na jedan komparativan način.

U principu, važno je izbjeći sljedeće:
• Benchmarking radi samog procesa;
• Fokusiranje samo na poređenja učinka, a ne na procese i aktivnosti koji su doveli do postizanja dobrih praksi;
• Očekivanje da će proces benchmarking-a biti brz i lak;
• Preopširnost u jednom dijelu procesa na štetu ostalih ključnih djelova, naročito u pogledu dobijanja podrške za vaše preporuke;
• Očekivanje da ćete pronaći benchmarking partnere koji su uporedivi u svakom pogledu sa vašom organizacijom; i
• Traženje informacija i podataka bez spremnosti da se oni podijele sa ostalima. Nasuprot tome, očekivanje od organizacija da podijele informacije koje su osjetljive sa komercijalnog aspekta. Postupanje u skladu sa odobrenim kodeksom benchmarking-a može pomoći da se izbjegnu problemi u vezi sa povjerljivošću informacija. Primjerak Evropskog kodeksa ponašanja može se download-ovati ovdje. (DOC format, 36KB).

Za dodatne informacije o efikasnom određivanju referentnih tački, o savjetima i sugestijama u svakoj fazi ovog procesa kao i za preporuke koga da pozovete za iskustvene savjete, molimo da kontaktirate PSBS Help Desk.

PSBS pozdravlja sve inpute u pogledu naučenih lekcija od onih koji su nedavno imali iskustvo u projektima benchmarking-a, stoga vas molimo da nas kontaktirate.

Faktori uspjeha

Bez obzira na vrstu i obim benchmarking-a, važno je obezbijediti sljedeće:
• Da viši menadžeri podržavaju benchmarking i da su posvećeni kontinuiranom napredovanju;
• Da su ciljevi jasno postavljeni na početku;
• Da obim posla odgovara postavljenim ciljevima, resursima, vremenskom roku i iskustvu onih koji su uključeni u ovaj proces;
• Da su na raspolaganju adekvatna sredstva za završetak projekta u datom vremenskom roku;
• Da benchmarking timovi imaju jasnu sliku učinka svoje organizacije prije nego što počnu sa njenim poređenjem sa ostalima;
• Da benchmarking timovi imaju prava znanja i vještine i da imaju pristup obuci, savjetima i instrukcijama tokom trajanja projekta;
• Da su ključni akteri, naročito osoblje i njihovi predstavnici obaviješteni o razlozima za benchmarking i napretku tokom projekta. Tamo gdje je to izvodljivo, osoblje treba da se uključi u benchmarking radi korišćenja prilike za učenje od drugih; i
• Da su preporuke sastavni dio procesa i da su predložena rješenja za poboljšanje realna u kontekstu lokalnih prilika i drugih inicijativa.