Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
1.1. Osnovni koncepti
Razumevanje koncepata baza podataka i informacionih sistema je preduslov za ulazak u informatičko društvo. Bez obzira na vrstu posla koji ćete obavljati, verovatno ćete se, pre ili kasnije, susresti sa bazama podataka i informacionim sistemima. U baze podataka u elektronskoj formi, smeštamo telefonske imenike, liste radnika, proizvode, časopise, rezervacije avionskih karata itd. Različitim manipulacijama nad podacima koji su smešteni u bazi dobijamo dragocene informacije.
Smeštanje podataka u elektronske baze podataka pruža jeftiniji način organizacije, jednostavniju distribuciju, a informacije mogu da se preuzimaju na razne načine. Prava snaga baze podataka ne leži u mogućnosti pohranjivanja informacija, već u sposobnosti pronalaženja i preuzimanja tačno onih informacija koje želimo. Baza podataka predstavlja organizovan skup logički povezanih podataka koji su smešteni u jednoj ili više datoteka, tako da se mogu pretraživati, sortirati, ažurirati, grupisati i štampati. U ovom poglavlju je dat kratak pregled osnovnih koncepata baza podataka, vezanih za projektovanje i implementaciju. Temeljno upoznavanje sa bazama podataka studenti će steći na odgovarajućem predmetu na starijim godinama studija.
1.2 Informacija i podatak
Termini informacija i podatak se u većini slučajeva poistovećuju, međutim postoji znatna razlika. Pod informacijom se podrazumeva svaki smisaoni iskaz koji primaocu donosi neku novost. Svaka nova informacija uvećava znanje primaoca o ljudima, stvarima ili događajima, i u isto vreme smanjuje neizvesnost o nekom pojmu.
Evo nekih primera informacija:
- IVAN JE VISOK190 CM.
- JOVANA ANDRIĆ JE STUDENT IV GOD.
- TEHNIČKOG FAKULTETA U ČAČKU.
- MARKOV AUTOMOBIL JE CRVENE BOJE.
Ovakve, semantički bogate informacije, nisu pogodne za obradu na računaru. Da bi se informacije obradile u nekom procesu, potrebno ih je najpre predstaviti u formalizovnom obliku preko podataka, koji su pogodni za obradu na računaru. Podatak predstavlja formalizovani zapis informacije. Podaci su zapisi činjenica, vrednosti, ideja ili događaja. Oni mogu biti predstavljeni u obliku neorganizovanog teksta, grafike, zvuka, ili video zapisa. Recimo, podatak BOJA = CRVENA govori o svojstvu nekog objekta i može se interpretirati na različite načine. Jedna interpretacija se može odnositi na informaciju o boji automobila Marka Jovića iz Čačka. U drugom kontekstu podatak može predstavljati znanje o boji bicikle koja pripada učeniku Janku Martiću iz Užica, i slično.
Razlika između pojmova informacija i podatak se vidi u definicijama Međunarodnog ISO/IEC standarda:
Informacija (information), sa stanovišta obrade informacija, je znanje koje se odnosi na objekte kao što su činjenice, događaji, procesi ili ideje, uključujući i koncepte, koje u određenom kontekstu ima posebno značenje. Podatak (data) je formalizovana reprezentacija informacije koja se može reinterpretirati i koja je pogodna za komunikaciju, interpretiranje ili obradu.
1.3 Strukture podataka
Struktura podataka definiše veze među podacima. Postoje dve različite strukture podataka: logička i fizička struktura. Logička struktura podataka prikazuje logičke veze među podacima, onako kako su definisane i u realnom svetu, bez obzira na način smeštanja podataka na fizičke medijume. Fizička struktura podataka predstavlja način smeštanja podataka na fizičke medijume, što je uslovljeno logičkom strukturom podataka i fizičkim karakteristikama medija na koji se podaci zapisuju. U logičkoj strukturi podataka, najmanja jedinica je elementarni podatak (data) i smatra se nedeljivom. Elementarni podatak može biti predstavljen različitim tipovima podataka. Najčečći tipovi podataka su tekstualni, numerički (sa različitim formatima zapisa), datumski, logički i drugi.
Odgovarajuća jedinica podataka u fizičkoj strukturi je polje (field). Polje je posebno područje na fizičkom medijumu koje se koristi za smeštaj jednog tipa podataka. Za polje se definiše veličina polja. Na primer, polje u kome će biti smeštena oznaka raznih država može biti veličine tri karaktera. Slog (record) je skup povezanih elementarnih podataka koji čine celinu, pa se može govoriti npr. o slogu podataka o jednom studentu. Razlikujemo logički i fizički slog. Logički slog je skup logički povezanih podataka, recimo slog podataka o jednom studentu. Fizički slog je slog posmatran sa stanovišta njegove fizičke pozicije na medijumu.
Fizički slogovi se mogu grupisati u veću celinu koja se naziva blok (block). Blok je niz elemenata koji se zapisuju ili prenose kao celina.
Datoteka (file) je skup slogova koji se momorišu ili obrađuju kao celina. Sa stanovišta logičke strukture podataka datoteku posmatramo kao logičku celinu koju čini skup logičkih slogova. U smislu fizičke strukture podataka, datoteka je prostor na fizičkom medijumu u kojem su zapisani ili se mogu zapisati odgovarajući slogovi podataka. Baza podataka (database) se sastoji od jedne ili više povezanih datoteka. Baza podataka predstavlja skup povezanih podataka pogodnih za dodavanje, skladištenje i izdavanje podataka za više nezavisnih korisnika. Recimo, može se govoriti o bazi podataka jedne škole, preduzeća, organizacije i drugo. Baza podataka podrazumeva i fizičku i logičku strukturu podataka.
Šema baze podataka je opis strukture baze podataka na različitim nivoima posmatranja, kao što su korisnički (eksterna šema), implementacioni (fizička šema) i konceptualni (logička šema).
U jednoj bazi podataka postoji više međusobno povezanih celina podataka namenjenih određenoj vrsti korisnika. Iz tog razloga, korisnici nemaju potrebu da sagledavaju celokupnu bazu podataka, već samo onaj deo baze podataka koji je neophodan aplikaciji određenog korisnika. Korisnik vrlo često nema uvid u celu bazu podataka jer ima tačno definisan pristup jednom delu baze podataka koji je definisan podšemom baze podataka.
Podšema baze podataka je deo šeme baze podataka i predstavlja pogled na bazu podataka iz ugla jedne aplikacije, odnosno, jednog korisnika.