Analiza uzroka financijske krize i politička ekonomija globalizacije

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Važan dio svake ekonomske politike je monetarna politika, koja, putem monetarnih instrumenata ima, za cilj postigne stabilnost cijena, stabilnost tečaja domaće valute, opću gospodarsku stabilnost i regulaciju količine novca u optjecaju. Naravno, uspjeh monetarne politike i postizanje financijske stabilnosti uvelike ovisi od zajedničkog djelovanja monetarne politike s ostalim sektorima ekonomije, posebno s fiskalnim sektorom. Financijska stabilnost danas predstavlja najvažnije područje proučavanja financijskih stručnjaka širom svijeta. Velika financijska kriza, koja pogađa čak i najrazvijenije zemlje, dovela je do krize i velikog broja problema i u financijskim institucijama koje smo donedavno smatrali neranjivim.

Svijet u kome danas mi živimo potrešen je velikom ekonomskom krizom koja se ogleda u svim segmentima današnjeg društva. Svjetska ekonomska kriza koja danas potresa sve zemlje i ekonomije tih zemalja znamo kako, gdje i kada je nastala i zašto, ali ne znamo kad će se ona i sa kakvim posljedicama završiti po naše društvo. Svijet su i ranije potresale ekonomske krize, sjetimo se samo 1929. godine kada je kriza potresla Europu, a zatim se preselila u SAD i izazvala krah berze u SAD-ma.

Suvremena financijska tržišta

Obilježje suvremenih financijskih tržišta je stalno kreiranje novih financijskih instrumenata i brisanje granica između nacionalnih tržišta. Nastaju novi financijski instrumenti, osobito na tržištu financijskih derivata. Usavršavaju se telekomunikacijski sustavi i informacijska tehnologija, što omogućava elektronski prijenos podataka, koji je pretpostavka za kontinuiranu trgovinu i dematerijalizaciju trgovine, automatizirano saldiranje operacija i sl.. Permanentno se usavršavaju postojeće i stvaraju nove institucije na financijskom tržištu.

Suvremena financijska tržišta karakteriziraju:
• kontinuelnost,
• internacionalizacija i globalizacija,
• financijske inovacije
• deregulacioni tokovi .

Stalni razvoj komunikacija stvara uvjete za kontinuirano funkcioniranje financijskih tržišta, odnosno za neprekidnost u njihovom radu. Tijekom cijelog radnog dana na njima se neprekidno formiraju cijene, a za to vrijeme se izvršavaju nalozi kupaca i prodavača. Uz pomoć suvremene informacijske tehnologije moguće je 24 sata dnevno pratiti transakcije i obavljati trgovinu na skoro svim financijskim tržištima svijeta. Internacionalizacija i globalizacija financijskih tržišta označavaju proces integracije nacionalnih financijskih tržišta u jedno međunarodno (međunarodno) financijsko tržište. Tako se gospodarskim subjektima pruža mogućnost da prikupljaju slobodna financijska sredstva i izvan granica svoje nacionalne privrede. Ovi procesi odvijaju se paralelno s razvojem međunarodnog tržišta ino-obveznica, osobito tržišta euro-obveznica. Inozemne obveznice su vrsta obveznica pomoću kojih emitenti iz jedne zemlje prikupljaju sredstva za svoje financiranje u drugoj zemlji. Euro-obveznice daju mogućnost emitentu da ih emitira u valuti koja se razlikuje od valute zemlje u kojoj se vrši emisija...

Sadržaj :

UVOD 3
1.1 Suvremena financijska tržišta 4
1.1.1 Karakteristike financijskih tržišta i međunarodnih financijskih tržišta 6
1.1.2 Kako se banke suočavaju s rizikom u procjeni likvidnosti 8
1.1.3 Likvidne rezerve 9
1.1.4 Limiti likvidnosti – neophodnost stabilnog tržišta 9
1.1.5 Odredjivanje likvidnosti 10
1.1.6 Postojeći način određivanja likvidnosti 10
1.2 Uloga središnje banke na financijskom tržištu 11
1.2.1 Provedba mjera kreditno - monetarne politike 14
1.2.2 Utjecaj monetarne politike na gospodarstvo 15
1.2.3 Ciljevi monetarne politike 15
1.2.4 Operacije na otvorenom tržištu 16
1.2.5 Politika obveznih rezervi 17
1.2.6 Veza između monetarne i financijske stabilnosti 17
1.3 Ekonomska globalizacija 18
1.3.1 Banke su razvile veću ovisnost od likvidnosti tržišta 23
1.4 Svetske finansijske krize 23
1.4.1 Karakteristike financijske krize 23
1.4.2 Kriza štedionica u SAD (1985 - 1991) 24
1.4.3 Kriza u Japanu (1991 - 1999) 25
1.4.4 Države Skandinavije (1987 - 1994) 26
1.4.5 Pregled nastanka sadašnje financijske krize 26
1.4.6 Velika svjetska ekonomska kriza 1929. 28
1.4.7 Glavni uzroci Velike svjetske ekonomske krize 29
1.4.8 Black Thursday 1929. (Crni četvrtak) 31
1.4.9 Black Mondey 1929. (Crni ponedjeljak) 32
1.4.10 Black Tuesday 1929. (Crni utorak) 32
1.4.11 Posljedice Velike ekonomske krize 33
1.4.12 Postojeća ekonomska kriza 33
1.4.13 Miješanje države u stambeno tržište 33
1.4.14 Politika FED 35
1.4.15 Usporedba krize iz 1929. godine i sadašnje krize 35
ZAKLJUČAK 37
LITERATURA 38