Analiza uzroka financijske krize i politička ekonomija globalizacije - hrvatski

Nova tema  Odgovori 
Podelite temu sa drugarima: ZARADITE PRODAJOM SVOJIH RADOVA
 
Ocena teme:
  • 0 Glasova - 0 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Autor Poruka
VS1 Nije na vezi
Posting Freak
*****

Poruka: 5,345
Pridružen: Aug 2009
Poruka: #1
Analiza uzroka financijske krize i politička ekonomija globalizacije - hrvatski
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.

Važan dio svake ekonomske politike je monetarna politika, koja, putem monetarnih instrumenata ima, za cilj postigne stabilnost cijena, stabilnost tečaja domaće valute, opću gospodarsku stabilnost i regulaciju količine novca u optjecaju. Naravno, uspjeh monetarne politike i postizanje financijske stabilnosti uvelike ovisi od zajedničkog djelovanja monetarne politike s ostalim sektorima ekonomije, posebno s fiskalnim sektorom. Financijska stabilnost danas predstavlja najvažnije područje proučavanja financijskih stručnjaka širom svijeta. Velika financijska kriza, koja pogađa čak i najrazvijenije zemlje, dovela je do krize i velikog broja problema i u financijskim institucijama koje smo donedavno smatrali neranjivim.

Svijet u kome danas mi živimo potrešen je velikom ekonomskom krizom koja se ogleda u svim segmentima današnjeg društva. Svjetska ekonomska kriza koja danas potresa sve zemlje i ekonomije tih zemalja znamo kako, gdje i kada je nastala i zašto, ali ne znamo kad će se ona i sa kakvim posljedicama završiti po naše društvo. Svijet su i ranije potresale ekonomske krize, sjetimo se samo 1929. godine kada je kriza potresla Europu, a zatim se preselila u SAD i izazvala krah berze u SAD-ma.

Globalna ekonomska kriza današnjice započinje s ukidanjem zlatnog važenja dolara (1971), od kada emisija dolara ničim nije ograničena. Uz to dolar je postao svjetska valuta, a Sjedinjene Američke Države stječu status hegemonističke sile koja je usvojila koncept potpunog slobodnog tržišta i neoliberalizma s tezom da će svaki financijski i ekonomski problem, ako se eventualno pojavi, riješiti apsolutno slobodno tržište. Držeći se ovog koncepta u Sjedinjenim Američkim Državama ukinuta je svaka kontrola i nadzor ponašanja na tržištu, što je direktno ili indirektno (preko Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke) protežirano u svim zemljama svijeta. Budući da je osjetno viši profit u financijskom nego u realnom sektoru kapital se seli iz realnog u financijski sektor. Plaće u SAD u razdoblju 2000-2007. godine rasle su po prosječnoj stopi od 0,01% godišnje pa je poticana tražnja preko liberalno odobrenih kredita, posebno fizičkim osobama; potraživanja po tim kreditima transformirana u obveznice, ai po drugim osnovama namnožili su se hartije od vrijednosti i njihovi derivati, koje su uključene na financijsko tržište bez stroge kontrole boniteta eminent.

Kada su krediti, hartije od vrijednosti i njihovi derivati dospjeli, davatelji kredita i kupci vrijednosnica i njihovih derivata naplatu nisu mogli ostvariti, što je izazvalo masovno bankrotstvu banaka, smanjenja gospodarske aktivnosti i porasta broja nezaposlenosti.

Ova svjetska kriza je pokazala da se vladajući model kapitalizma mora mijenjati u model u kome će građani imati ista socijalna i demokratska prava, što je najbliži modelu kapitalizma skandinavskih zemalja. Iako se u akademskim krugovima mogu naći mnoge teorije o uzrocima, posljedicama i načinima predupredjenje kriza, svi se slažu u jednom, a to je da se bez zajedničkog djelovanja svih dijelova financijskog sektora ne može ni postići ni očuvati financijska stabilnost. Ista pravila vrijede i za našu državu, koja je do sada bila pošteđena izravnih efekata svjetskih financijskih kriza. To nije zato što naša država ima sjajan mehanizam za prevenciju kriza, nego zbog sretne okolnosti da komercijalne banke, ili oni koji su osnovali ili privatizovali banke u našoj državi, nisu bili izloženi tržištima na kojima se ta kriza desila. U ovom radu pokušaćemo dati presjek potencijalnih rizika za financijsku stabilnost, te što država može uraditi da se efekti krize ublaže.

Suvremena financijska tržišta

Obilježje suvremenih financijskih tržišta je stalno kreiranje novih financijskih instrumenata i brisanje granica između nacionalnih tržišta. Nastaju novi financijski instrumenti, osobito na tržištu financijskih derivata. Usavršavaju se telekomunikacijski sustavi i informacijska tehnologija, što omogućava elektronski prijenos podataka, koji je pretpostavka za kontinuiranu trgovinu i dematerijalizaciju trgovine, automatizirano saldiranje operacija i sl.. Permanentno se usavršavaju postojeće i stvaraju nove institucije na financijskom tržištu.

Suvremena financijska tržišta karakteriziraju:
• kontinuelnost,
• internacionalizacija i globalizacija,
• financijske inovacije
• deregulacioni tokovi .

Stalni razvoj komunikacija stvara uvjete za kontinuirano funkcioniranje financijskih tržišta, odnosno za neprekidnost u njihovom radu. Tijekom cijelog radnog dana na njima se neprekidno formiraju cijene, a za to vrijeme se izvršavaju nalozi kupaca i prodavača. Uz pomoć suvremene informacijske tehnologije moguće je 24 sata dnevno pratiti transakcije i obavljati trgovinu na skoro svim financijskim tržištima svijeta. Internacionalizacija i globalizacija financijskih tržišta označavaju proces integracije nacionalnih financijskih tržišta u jedno međunarodno (međunarodno) financijsko tržište. Tako se gospodarskim subjektima pruža mogućnost da prikupljaju slobodna financijska sredstva i izvan granica svoje nacionalne privrede. Ovi procesi odvijaju se paralelno s razvojem međunarodnog tržišta ino-obveznica, osobito tržišta euro-obveznica. Inozemne obveznice su vrsta obveznica pomoću kojih emitenti iz jedne zemlje prikupljaju sredstva za svoje financiranje u drugoj zemlji. Euro-obveznice daju mogućnost emitentu da ih emitira u valuti koja se razlikuje od valute zemlje u kojoj se vrši emisija.

Na financijskim tržištima u svijetu posljednjih godina pojavio se veliki broj financijskih inovacija. One dopriose širenju poslova na financijskim tržištima. Financijske inovacije su proširile financijske instrumente. One doprinose procesima internacionalizacije i globalizacije financijskih tržišta. Razlozi koji dovode do uvođenja financijskih inovacija su: nestabilnost i neizvjesnost u gospodarskim sustavima velikog broja zemalja, povećanje sudionika na financijskim tržištima, tehnički i tehnološki razvoj, težnja za poboljšanjem financijske situacije gospodarskih subjekata, težnja ka izbjegavanju propisa iz oblasti financijskog poslovanja i sl.. Veliki je broj financijskih inovacija, a najznačajnije su: fjučers ugovori, opcije, obveznice s promjenjivom kamatnom stopom, svopovi aranžmani, kreditne kartice, elektronički novac, hipotekarne založnica i sl ..

Sadržaj


UVOD 3
1.1 Suvremena financijska tržišta 4
1.1.1 Karakteristike financijskih tržišta i međunarodnih financijskih tržišta 6
1.1.2 Kako se banke suočavaju s rizikom u procjeni likvidnosti 8
1.1.3 Likvidne rezerve 9
1.1.4 Limiti likvidnosti – neophodnost stabilnog tržišta 9
1.1.5 Odredjivanje likvidnosti 10
1.1.6 Postojeći način određivanja likvidnosti 10
1.2 Uloga središnje banke na financijskom tržištu 11
1.2.1 Provedba mjera kreditno - monetarne politike 14
1.2.2 Utjecaj monetarne politike na gospodarstvo 15
1.2.3 Ciljevi monetarne politike 15
1.2.4 Operacije na otvorenom tržištu 16
1.2.5 Politika obveznih rezervi 17
1.2.6 Veza između monetarne i financijske stabilnosti 17
1.3 Ekonomska globalizacija 18
1.3.1 Banke su razvile veću ovisnost od likvidnosti tržišta 23
1.4 Svetske finansijske krize 23
1.4.1 Karakteristike financijske krize 23
1.4.2 Kriza štedionica u SAD (1985 - 1991) 24
1.4.3 Kriza u Japanu (1991 - 1999) 25
1.4.4 Države Skandinavije (1987 - 1994) 26
1.4.5 Pregled nastanka sadašnje financijske krize 26
1.4.6 Velika svjetska ekonomska kriza 1929. 28
1.4.7 Glavni uzroci Velike svjetske ekonomske krize 29
1.4.8 Black Thursday 1929. (Crni četvrtak) 31
1.4.9 Black Mondey 1929. (Crni ponedjeljak) 32
1.4.10 Black Tuesday 1929. (Crni utorak) 32
1.4.11 Posljedice Velike ekonomske krize 33
1.4.12 Postojeća ekonomska kriza 33
1.4.13 Miješanje države u stambeno tržište 33
1.4.14 Politika FED 35
1.4.15 Usporedba krize iz 1929. godine i sadašnje krize 35
ZAKLJUČAK 37
LITERATURA 38





PORUČITE RAD NA OVOM LINKU >>> SEMINARSKI
maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

LAJKUJTE, POZOVITE 5 PRIJATELJA I OSTVARITE POPUST
01-06-2010 04:02 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Nova tema  Odgovori 


Verovatno povezane teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: zadnja poruka
  Analiza osetljivosti projekta derrick 0 1,550 26-02-2014 12:36 AM
zadnja poruka: derrick
  Analiza produktivnosti - esej derrick 0 1,913 26-02-2014 12:34 AM
zadnja poruka: derrick
  Strategijski menadžment u procesima globalizacije derrick 0 867 18-01-2013 02:42 PM
zadnja poruka: derrick
  Analiza efikasnosti menadžmenta nabavke Maja 0 2,772 09-03-2012 03:40 PM
zadnja poruka: Maja
  Preduzetništvo kao faktor ekonomskog razvoja - Ekonomija Dzemala 0 1,204 17-04-2011 04:29 AM
zadnja poruka: Dzemala

Skoči na forum: