Analiza konsolidovanog bilansa poslovnih banaka - monetarna analiza

Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Osnovne karakteristike bilansa banaka

Bilans Banke se sastoji iz dva dijela: aktive ili plasmana banaka i pasive ili sredstava banaka. Često se skraćeno prikazuje kao aktiva i pasiva bilansa banke.

U osnovi se radi o dva bilansa:

1)Bilans stanja (svih pozicija banke);
2)Bilans uspjeha.

Postoji uska povezanost bilansa stanja i uspijeha Banke. Ovo iz razloga što je bilans uspjeha rezultat politike i efekata iz bilansa stanja, dok se konačan rezultat bilansa uspijeha unosi u bilans stanja. Na stranu pasive bilansa banke unosi se neraspoređena dobit, a na stranu aktive nepokriveni gubitak. Iz navedenog razloga sredstva se ne mogu identifikovati sa aktivom, jer se aktiva mora umanjiti za nepokriveni gubitak. Postoje različiti oblici bilansa banke, u zavisnosti od kriterija izrade bilansa. Tako se razlikuje interni i eksterni bilans. Prema dužini vremena za koje se izrađuje postoje: početni, međubilans i godišnji bilans. Prema tehnici izrade postoji bruto i neto bilans banke. Prema obuhvatu postoji pojedinačni, zbirni i konsolidovani bilans banke. Prema efektima i svrsi prikazivanja stanja banke efekata njene poslovne politike najčešće u upotrebi su bilans stanja, bilans uspijeha i operativni(tekući, bilans kretanja).

Sa aspekta banaka uključenih u bilans razlikujemo:

1.) BILANS JEDNE BANKE - izražava cijelokupnu imovinu (aktivu) i obaveze banke (pasivu) i tada govorimo o bruto principu bilansiranja. Za analizu je znatno pogodniji neto bilnas koji pokazuje samo kreditne i ostale funkcionalne plasmane na strani aktive i izvore sredstava kojima se pokrivaju navedeni plasmani.

2.) AGREGATNI BILANS SVIH BANAKA – predstavlja prosti zbir svih aktivnih i pasivnih pozicija iz individualnih bilansa banaka, i u njemu se, bez ikakvih korigovanja, međubankarski odnosi u cijelini pokazuju bruto sistemom. Ova kategorija bilansa je također najpogodniji i najpouzdaniji izvor podataka za analizuposlovne politike banaka.

3.) KONSOLIDOVANI BILANS SVIH BANAKA – zbir bilansa u kome su kompenzirani međusobni bankarski odnosi između poslovnih banaka a zadržani bruto principom odnosi poslovnih banaka sa centralnom bankom. Ova kategorija bilansa ima manji značaj u analizi sredstava banke, jer ne pruža podatke o međubankarskim odnosima koji su veoma značajni i u bilansu predstavljaju krupnu poziciju koja se ne može zanemariti.

4.) KONSOLIDOVANI BILANS UKUPNOG BANKARSKOG SISTEMA – u njega su osim poslovnih banaka uključeni i bilansi centralne banke. On predstavlja zbir bilansa svih banaka poslije prethodnog prebijanja međubankarskih odnosa. Ovaj bilans predstavlja najznačajniju kategoriju u sklopu monetarne analize.

Funkcionalno presijecanje bilans na pojedine podbilanse koji održavaju grupe poslova neophodno je ukoliko želimo da izvršimo kompleksnu i cijelovitu analizu bilansa. Na osnovu bankarskog bilansa dobijamo veoma korisne informacije i možemo konstruisati različite finansijske i kontrolne parametre. Za formulisanje poslovne politike banke najvažniji su slijedeći koeficijenti: stopa gotovine, stopa likvidnosti, stopa solventnosti, stopa rezervi likvidnosti, stopa kreditiranja i stopa kapitala. Svi navedeni koeficijenti i stope imaju značaj u procijenjivanju depozitne, likvidne, kreditne, ukupne performansne pozicije banke. Isto tako, interna i eksterna kontrolna funkcija koriste navedene koeficijente za obavljanje monitorstva i supervizorstva nad poslovanjem banke. Preko ovih koeficijenata može se izvršiti komparativna analiza banke u okviru bankarskog sistema i ocijenjivati stepen ostvarivanja različitih bankarskih rizika.

SADRŽAJ:

Osnovne karakteristike bilansa banaka 3
Bilans stanja poslovne banke 4
Bilans uspjeha poslovne banke 6
Bilans poslovne banke-primjer 7
Uvod u bilans banaka BiH 9
Analiza konsolidovanog bilansa BiH 10
Zaključak 12
Literatura 13