Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U radu se analiziraju film i roman „Ime ruže“, s obzirom na suodnos određenih kategorija u jednom i drugom mediju. Uzimajući u obzir razlike koje sa sobom nose ova dva medija, može se govoriti o različitoj koncepciji vremena i prostora, opisa, dijaloga, likova, fabule, sižea i ostalih segmenata koji grade strukturu pretežno svakog filmskog ili književnog ostvarenja.
Budući da je film „Ime ruže“ svojevrsni oblik intersemiotičkog prevođenja istoimenog romana, značajno je obratiti pažnju upravo na promjene do kojih je došlo prilikom njegove ekranizacije. Roman „Ime ruže“ autora Umberta Eca jeste filozofsko-kriminalistički roman sa uokvirenom fabulom i njenom prstenastom strukturom, u kojem se problematizira pitanje istine, a potom i pitanje tijela, uma i religije, i to kroz prizmu pogodnih višeznačnih elemenata: biblioteke, lavirinta i ogledala. Historiografska metafikcija, intertekstualnost, metatekstualnost eksplicitno ukazuju na narativni kod ovog postmodernističkog romana, u kojem je ključni proces propitivanje filozofije, nauke i ideologije...
ODNOS FILMA I ROMANA “IME RUŽE“
Ecov roman „Ime ruže“ podijeljen je na dane i ima uokvirenu priču. Nasuprot tome, u istoimenom filmu smjenjivanje dana prikazano je bojom neba iznad samostana, a priča je prilično isprekidana, jer su određeni fragmenti romana izostavljeni. Autor romana je pisac XX stoljeća, bibliofil i pronalazač dokumenta na temelju prijevoda opata Villeta iz 19. stoljeća, kojem je zapis dao Mabillon iz 17. stoljeća, koji ga je prepisao od benediktinskog redovnika Adsona iz Melka iz 14. stoljeća. Dakle, mi čitamo rukopis koji dolazi iz četvrte ruke, pri čemu možemo sumnjati u istinitost podataka pohranjenih u njemu. Sa tim u vezi dolazi i cjelokupno problematiziranje pojma istine u romanu, koje je u filmu u velikoj mjeri zanemareno. Naime, u filmu je akcenat stavljen na kriminalističku okosnicu priče, te filozofsko stjecište ostaje u drugom planu. Međutim, scenografija i kinematografija filma je uspjela dočarati atmosferu samostanskog mračnog prostora, u kojem se nižu nerazjašnjena ubistva. Detektivska okosnica romana tako se otkriva u traganju za zabranjenom istinom, istinom koja se ne predstavlja kao doslovna, već metaforička i posredovana. Ova istina je realizirana u drugoj knjizi Aristotelove „Poetice“, knjizi “O smijehu“, kojoj pripada jedino prazno mjesto u biblioteci-lavirintu. Slijepi bibliotekar Jorge sebičan je i pohlepan u svom posjedovanju znanja i moći...
SADRŽAJ
1 UVOD 2
2 ODNOS FILMA I ROMANA “IME RUŽE“ 3
3 ZAKLJUČAK 13
4 BIBLIOGRAFIJA: 14