Vjera za vrijeme bana Kulina

Maturski, seminarski i diplomski radovi iz istorije.

U ovom radu govorit ćemo o vjeri za vrijeme Kulina bana, i njenom uticaju na državno-pravni razvitak bosnske države. Tema će biti objašnjena na osnovu istraživnja brojnih historičara i pisaca, kao što su Nada Klaić, Mustafa Imamović, Salih Jalimam, Sima Ćirković i drugi.
U vrijeme Kulina bana jedne od najznačajnijih ličnosti srednjovjekovne Bosanske države, Bosna se među balkanskim zemljama javlja kao već izgrađena i stabilna država.
Za vladavinu Kulina bana, pored političke stabilnosti i državno-pravnog razvitka bosnske države, vezuje se i heretičko učenje u Bosni. Mnogo je specifičnosti vezano za vladavinu bana Kulina, tako je i vjera odnosno pojava heretičkog učenja i Crkve bosanske ostavila neizbrisiv trag na bana Kulina i srednjovjekovnu bosansku državu.

BOSNA ZA VRIJEME KULINA BANA

Prvi po imenu poznati bosanski ban je ban Borić, a spominje se u vremenu od 1154 do 1163godine. Sljedeći vladar Bosne nakon bana Borića jeste ban Kulin, koji je poznat kao veliki bosanski ban. Pretpostavlja se da je Kulin možda došao na vlast još prije smrti cara Manojla 1180godine, kao bizantijski vazal. Međutim ono što je bitno je činjenica da se nakon 1180godine, Bosna zahvaljujući Kulinu banu javlja kao izgrađena i stabilna država. Bosanska država se u doba bana Kulina prostirala od Drine do Grmeča, sa oblastima Bosnom, Usorom, Soli i Donjim Krajima oko Sane. Važnost bana Kulina ogleda se u mnogim stvarima, možemo reći da je ban Kulin jedini vladar po kojem se mjeri vrijeme: “Od Kulina bana i dobrijih dana”. S ovom narodnom izrekom vjerovatno smo se svi više puta susreli, a da nikada nismo obratili pažnju na njeno značenje iako je upravo u tom narodnom pamćenju sadržano značenje Kulinovog vremena kao međaša bosanske državnosti. Najznačajniji dokument za vrijeme vladavine bana Kulina je njegova povelja Dubrovčanima iz augusta 1189godine. Povelja bana Kulina je najstariji pisani dokument pisan ćirilicom na govornom narodnom jeziku. Kulinova povelja je jasan dokaz samostalnog političkog položaja. Kao samostalan vladar u unutrašnjosti Kulin dopušta Dubrovčanima trgovanje po svojoj zemlji tek pošto plate “poklon” stvarno porez.
S pojavom Kulina bana ne započinje samo politički i ekonomski razvoj srednjovjekovne Bosne, već dolazi i duhovnog razvoja i velikog preokreta. Naime za vrijeme Kulina bana javljaju se prve vijesti o postojanju i širenju heretičkog učenja, koje je prihvatio i sam ban Kulin, s porodicom, rodbinom i narodom. Smatra se da je ban Kulin preveo u herezu više od deset hiljada kršćana. O pojavi heretičkog učenja u Bosni prvi je papu Innocenta III 1199godine izvijestio zetski knez Vukan, stariji sin raškog župana Stefana Nemanje. Papa se odmah obratio ugarsko-hrvatskom kralju Emeriku tražeći njegovu intervenciju kako bi se hereza u Bosni sasjekla u korjenu. Pred tom prijetnjom ban Kulin još jednom pokazuje svoje vladateljske i diplomatske sposobnosti.