Vaznost i uticaj klasterizacije u Hrvatskoj

SADRŽAJ
1 UVOD 3
1.1 Opća struktura klastera 4
1.2 Klasterizacija gospodarstva kao globalizacijski trend 4
1.3 Formiranje novih oblika biznisa u zoni presijecanja klastera 6
1.4 Informacione tehnologije kao Formiranje novih oblika biznisa u zoni presijecanja klastera 7
2 MREŽNO POVEZIVANJE KAO PREDPOSTAVKA KLASTERIZACIJE 9
2.1 Primjeri uspješnih klastera u gospodarstvu Hrvatske 11
2.2 Virtualizacija i klasterizacija 13
2.3 Globalizacija i klasterizacija 13
3 POKRETANJE KLASTERIZACIJE U HRVATSKOJ 17
3.1 Postojeći projekti klastera - inicijativa za formiranje "od vrha prema dnu" 18
3.2 Klastera Ministarstva gospodarstva R. Hrvatske 19
3.3 Hrvatski klastera brodogradnje 20
3.4 Hrvatski automobilski Klaster 21
3.5 Klasteri - udruživanjem do uspjeha u Hrvatskoj 23
3.6 Potpisivanje sporazuma klasterizacije 25
3.7 Potrebe za razvoj industrije 25
3.8 Klasterizacija drva u Hrvatskoj 27
3.9 Prerada drveta 28
3.10 Konkurentnost industrije i prodaja 31
4 ZAKLJUČAK 33
5 POPIS SLIKA I TABLICA 34
6 LITERATURA 34


UVOD

U desetljeću prije smjene tisućljeća došlo je do značajne dinamizacije procesa globalizacije. Mnogi autori smatraju da je nagli razvoj i komercijalizovanje mrežnih poslovnih struktura omogućen elektronskom trgovinom i bumom komunikacijskih tehnologija, koje predstavljaju podlogu mrežne logistike, poslovne standardizacije (kvalitete, znanja, ponašanja, načina konkurisanja i sl..) I institucionalizacije suvremenog biznisa.

Ne otvarajući priču o raznim razinama, oblastima, domenama i protivurječnostima globalizacije, čini se da je klasterizacija bizni sa jedna od njenih dominantnih i suštinskih ekonomskih odrednica. Formiranje gospodarskih blokova (klastera) sastavljenih od firmi i organizacija koje ujedinjuju ljudski kapital i drugi izvori (tehnološki, znanstveni, inovacioni i drugi potencijali) ima za cilj stvaranje, održavanje i povećavanje vlastite konkurentske sposobnosti (prednosti).

Evolucija suvremenih globalnih tržišta počiva na potpuno novim pravilima ponašanja (visok stupanj uslovljenosti i međusobne ovisnosti) i konkurisanja, kao i na novoj paradigme povezanosti, koja se praktično manifestiraju preko umreženosti i klasterizacije. Slijedeći logiku stalnih i gotovo eksponencijalnih promjena, tehnološke, organizacijske i druge inovacije se javljaju kao neminovnosti i uvjet uspjeha na umrežena tržištima (networked markets). Mrežno poslovno povezivanje je suvremena strategijske potreba, novi model poduzetničkog ponašanja i globalni Megatrend, koji se upravo temelji na traženju ključne kompetentnosti tvrtke i efikasnosti organizaciono-procesne mreže, a sastoji se u stvaranju prilagodljive, sinergističke i konkurentne organizacijske strukture U navedenom obliku savremenog poslovnog povezivanja klasterizacija ima sve veći značaj i ulogu u zemlji Hrvatskoj.

1.1 Opća struktura klastera


Slika 1. Opća struktura klastera

1.2 Klasterizacija gospodarstva kao globalizacijski trend

Razvoj klasterizacije iniciran je radovima M. Porter o programima formiranja klastera u Arizoni. Klaster je mreža nezavisnih proizvodnih i / ili služnih firmi, koja obuhvaća isporučioce, autore tehnologija i know-how (univerziteti, znanstveno-istraživački instituti, inženjering centri i dr..), Povezujući tržišne institute (brokeri, konsultanti, logistički posrednici i sl..) i potrošače. Svi navedeni subjekti su povezani povezati jednog jedinstvenog lanca stvaranja vrijednosti. Kao baza funkcioniranja klasterske strukture preuzet je "dijamantnog" model Porterovog nacionalnog romba, kojim se predstavlja pojam konkurentske prednosti zemlje, koju determinišu četiri faktora:

• uvjeti faktora i nacionalna pozicija u faktorima proizvodnje (kao što su kvalificirana
• radna snaga ili neophodna
• infrastruktura da se natječe u konkretnoj gospodarskoj grani),
• uvjeti tražnje, odnosno karakter domaće
• tražnje za proizvodima ili uslugama
• konkretne privredne grane,
• povezane ili podržavajući grane, odnosno
• prisutnost ili odsutnost grana koje su
• dobavljači i drugih grana koje su međunarodno konkurentne i
• strategija, struktura i rivalstvo firmi,
• odnosno način na koji se tvrtke stvaraju, organiziraju i kako se njima upravlja (M. Porter 1990, p. 77).

M. Porter je na primjeru raznih zemalja dokazao izravnu ovisnost inovacija i stvaranja konkurentske prednosti (Ibid., p. 630), a samim tim i poboljšanja ukupne pozicije međunarodne firme. Povezane i pomoćne grane omogućuju uvođenje inovacije na liniji rezervnih djelova i tehnike.

--------------------------------------------------------------
1 www. iver-group. com
2 Michael Porter (1998): Clusters and the New Economics of Competition, Harvard Business Review, november-december 1998