| Uputstvo za izradu magistarskog rada |
 |
 |
1. MAGISTARSKI RAD
Magistarski znanstveni rad je izvorno, originalno djelo koje magistrand samostalno izrađuje, u suradnji i pod vodstvom mentora, na kraju poslijediplomskog magistarskog znanstvenog studija, a koje je po metodologiji obrade i doprinosu znanosti prikladno za utvrđivanje magistrandove sposobnosti za aktivno sudjelovanje u znanstvenoistraživačkom radu, u znanstvenom području i polju znanosti za koje se podjeljuje magisterij znanosti.
Istraživanje tematike, koja se tretira u okviru problema i predmeta istraživanja i postavljene hipoteze, mora se provoditi fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima, ali uz primjenu petnaestak i više znanstvenih metoda u odgovarajućim kombinacijama. Rezultatima istraživanja koji se prezentiraju u magistarskom znanstvenom radu, slično doktorskoj disertaciji, moraju se otkriti nove spoznaje, nove znanstvene činjenice, nove zakonitosti, nove teorije (...). To je, u pravilu, izrazito samostalno izrađeno djelo i ono ne može biti rezultat timskog rada. Izradom magistarskog znanstvenog rada magistrand mora dokazati: 1) sposobnost primjene teorijskog i praktičnog znanja u samostalnoj obradi aktualne i do tada neobrađene teme (i tematike) znanstvenih i stručnih djela, 2) sposobnost primjene metodologije i tehnologije znanstvenog istraživanja, 3) sposobnost korištenja relevantnih tuđih spoznaja, stavo va, znanstvenih činjenica, zakonitosti, teorija koje su objavljene u aktualnoj literaturi ili su pohranjene u bankama podataka, 4) sposobnost formuliranja rezultata istraživanja i vlastitih spoznaja do kojih je došao primjenom znanstvenoistraživačkog instrumentarija i tijekom znanstvenoistraživačkog rada, 5) sposobnost pisanja tekstova znanstvenih i stručnih djela i 6) sposobnost da aktivno i učinkovito sudjeluje, individualno ili kolektivno, u znanstvenoistraživačkom radu. Magistarski rad ima određenu i preciznu srtrukturu i međusobnu povezanost svih dijelova. Kao uputstvo za izradu magistarskog rada neophodno je u cijelosti koristiti knjigu prof. dr. Ratko Zelenika „Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela“, izdanje Ekonomski fakultet Rijela, 2000. Godine, a naročito dio knjige koji se odnosi na sticanje magisterija znanosti str. 588 – 624. Procedure prijave, ocjene i odbrane magistarskog rada su precizirane Pravilima studiranja II ciklusa (magistarskog studija). Prijava magistarskog rada (član 25. i 26. navedenih Pravila studiranja) obuhvata: 1. Biografiju kandidata 2. Naziv teme 3. Struktura rada 4. Obrazloženje 4.1. Obrazloženje naziva rada 4.2. Predmet istraživanja 4.3. Svrha i cilj istraživanja 4.4. Metode koje će biti primjenjene 4.5. Sadržaj rada 4.6. Popis osnovne literature Zahtjev za ocjenu magistarskog rada (član 29. navedenih Pravila studiranja) sadrži: 1. Prijavu 2. Pismenu suglasnost mentora da rad ispunjava kriterije navedene u obrazloženju teme. 3. Pet primjeraka rada (neukoričena) i jedan primjerak u elektronskoj formi 4. Izvještaj iz službe evidencije o ispitima i ECTS bodovima kandidata. Ostale procedure i procesi oko magistraskog rada (izbor mentora, izbor komisija, procedura odbrane precizirane su Pravilima studiranja). 2. DOKTORSKA DISERTACIJA
Svaka osoba koja se priprema na dugo, neizvjesno, vrlo zahtjevno i s mnogo zamki putovanje, koje bi trebalo sretno završiti stjecanjem najvišega akademskog stupnja doktorata znanosti, trebala bi prije svoga starta sustavno i detaljno proučiti, upoznati i spoznati sve o postupku stjecanja doktorata znanosti. Sukladno tome može se cjelokupna problematika postupka stjecanja doktorata znanosti sustavno elaborirati u četrnaest tematskih jedinica: 1) opće značajke doktorata znanosti, 2) ustanove za provedbu postupka stjecanja doktorata znanosti, 3) stjecanje doktorata znanosti doktorskim studijem, 4) stjecanje doktorata znanosti bez doktorskog studija, 5) izbor i prijava teme doktorske disertacije, 6) ocjena podobnost) teme disertacije i doktoranda, 7) izrada doktorske disertacije, 8) ocjena doktorske disertacije, 9} obrana doktorske disertacije, 10) akademski stupanj doktora znanosti, 11) dostavljanje disertacije, 12) promocija doktora znanosti, 13) oduzimanje doktorata znanosti i 14) počasni doktorati znanosti.
Bez obzira na način i postupak stjecanja doktorata znanosti, njegove su glavne značajk e ove: - Doktorat znanosti osigurava njegovu imatelju najvišu razinu znanja o tematici određenoga znanstvenog područja (npr. područja društvenih znanosti), znanstvenog polja (npr. ekonomije), grane znanosti (npr. međunarodne ekonomije). - Doktorat znanosti daje njegovu imatelju licencu da je primjereno osposobljen i znanstveno usavršen za znanstvena istraživanja i znanstvenoistraživački rad. - Doktorat znanosti osigurava njegovu imatelju primjeren kvantum teorijskih i praktičnih (tj. aplikativnih) znanja o metodologiji i tehnologiji znanstvenog istraživanja (tj. fundamentalnih i primijenjenih, disciplinarnih i višedisciplinarnih istraživanja), odnosno solidan kvantum znanja o metodologiji i tehnologiji izrade znanstvenih i stručnih djela. - Doktorat znanosti daje njegovu imatelju licencu da je znanstveno osposobljen za samostalni znanstvenoistraživački rad, odnosno samostalno znanstvenoistraživačko stvaralaštvo. - Doktorat znanosti vrlo često osigurava njegovu imatelju primjeren kvantum višediscipliniranih znanja, odnosno interdisciplinarnih, muitidisciplinamih, trandisciplinarnih i pluridisciplinarnih znanja, koja mu omogućuju znanstveno osposobljavanje za voditelja ekspertnih timova. Iako navedene značajke doktorata znanosti, teorijski promatrano, uzdižu doktore znanosti u visoke magične sfere znanja, sposobnosti, znanstvene osposobljenosti (...), realno i praktično promatrano treba shvatiti da je doktorat znanosti samo start, polazište, prva prava licenca, temeljna referencija, ulazna viza u svijet znanosti, svijet beskrajnih mogućnosti, svijet bez granica i ograničenja (...), a nikako i nikada cilj i kruna znanja, sposobnosti (...). Navedenim značajkama doktorata znanosti svakako bi trebalo dodati i još jednu ništa manje važnu značajku, a ta je da bi gornju dobnu granicu stjecanja doktorata znanosti trebalo spustiti "ispod“ tridesete godine života svakog doktoranda, odnosno doktora znanosti. Izrada doktorske disretacije ima svoju jasnu proceduru i tehnologiju. Za izradu dotorske disretacije potrebno je u cijelosti koristiti knjigu prof. dr. Ratka Zelenike „Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela“, izdanje Ekonomski fakultet Rijeka, 2000. Godine, a naročito dio knjige koji se odnosi na stjecanje doktorata znanosti. Na Otvorenom univerzitetu “Apeiron” Travnik postoje dvije mogućnosti izrade i odbrane doktorske disretacije: - Prvi način, mentorska izrada doktorske teze. To je dosadašnji sistem izrade i odbrane doktorske disertacije. Ovaj način namjenjen je studentima koji su ranije završili studij i nakon određene prakse u zvanju magistra, želi da doktorira. - Drugi način, kao Bolonjski proces 3+2+3. To je logični slijed nastavka studija 3+2 po kojem doktorski studij kao III ciklus studija traje 3(tri) godine po posebnom Nastavnom programu. U okviru tri godine uključeno je istraživanje, pisanje i odbrana doktorske teze. Oba načina sticanja titule doktora precizirane su Pravilima studiranja. U njima su predviđene procedure, izbor teme, izbor mentora, način i procedura odbrane doktorske teze i sl.
KONTAKTIRAJTE NAS PREKO OVE FORME: IZRADA MAGISTARSKOG RADA
Izrada : Magistarskog rada, doktorski rad, doktorati , magistarski radovi, magistarski, Besplatno preuzmite seminarski, diplomski, maturski, magistarski iz
razlicitih oblasti., Izrada : Magistarskog rada, doktorski rad,
doktorati , magistarski radovi, magistarski ,maturski radovi, seminarski radovi, maturski, seminarski, maturski rad,
diplomski, maturski rad, seminarski rad, lektire, maturalna radnja,
maturalni radovi, maturski radovi, diplomski radovi, maturalni rad,
magistarski, maturalni, menadzment, maturski, seminarski, Magistarski
rad
Podesi kao favorit
Bookmark
Čitanja: 52103 Komentari (0)
 Napišite komentar
|
RSS link na komentare
