<![CDATA[Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski - Poreski sistem i politika]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/ Sat, 13 Jun 2026 18:19:50 +0000 MyBB <![CDATA[Priručnik - Decentralizacija Srbije kao polazište daljnjeg razvoja Srbije]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-priru%C4%8Dnik-decentralizacija-srbije-kao-polazi%C5%A1te-daljnjeg-razvoja-srbije Wed, 25 May 2011 23:12:19 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-priru%C4%8Dnik-decentralizacija-srbije-kao-polazi%C5%A1te-daljnjeg-razvoja-srbije Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Kompletan rad možete videti i/ili preuzeti iz Priloga(a)
Rad je poslat od strane autora koji je hteo da ostane anoniman i sa ciljem da olakša život drugim studentima i srednjoškolcima.
Vaš MaturskiRadovi.Net
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Kompletan rad možete videti i/ili preuzeti iz Priloga(a)
Rad je poslat od strane autora koji je hteo da ostane anoniman i sa ciljem da olakša život drugim studentima i srednjoškolcima.
Vaš MaturskiRadovi.Net
]]> <![CDATA[Seminarski rad - Političke ideje i ideologije o ujedinjenju Europe]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-seminarski-rad-politi%C4%8Dke-ideje-i-ideologije-o-ujedinjenju-europe Tue, 03 May 2011 10:56:56 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-seminarski-rad-politi%C4%8Dke-ideje-i-ideologije-o-ujedinjenju-europe Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Kompletan rad možete videti i/ili preuzeti iz Priloga(a)
Rad je poslat od strane autora koji je hteo da ostane anoniman i sa ciljem da olakša život drugim studentima i srednjoškolcima.
Vaš MaturskiRadovi.Net
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Kompletan rad možete videti i/ili preuzeti iz Priloga(a)
Rad je poslat od strane autora koji je hteo da ostane anoniman i sa ciljem da olakša život drugim studentima i srednjoškolcima.
Vaš MaturskiRadovi.Net
]]> <![CDATA[Poslovanje poreske uprave - menadzment]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poslovanje-poreske-uprave-menadzment Thu, 09 Sep 2010 19:17:57 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poslovanje-poreske-uprave-menadzment
1. Унутрашње уређење Пореске управе...................................... 1
Опште одредбе...1
Надлежност рада Пореске управе..................... 1
Руковођење....... 2
Образовање, број и врста унутрашњих јединица................................................ 3
Центар за велике пореске обвезнике... 4
Регионални центри................................. 5
Филијала.................................................. 6
Филијала А................................. 7
Филијала Б................................. 8
Филијала Ц................................. 9
Експозитура............................................. 9

2. Утврђивање пореза............... 10

3. Наплата пореза..................... 12
Редовна наплата пореза........................................... 12
Опомена за плаћање пореза....................... 12
Одлагање пореског дуга.............................. 13
Камата........ 14
Принудна наплата пореског дуга.............................. 14
Принудна наплата из новчаних средстава. 14
Принудна наплата од покретних ствари..... 15
Принудна наплата од непокретности......... 16

4. Пореска контрола.................. 18
Канцеларијска контрола............................................ 19
Теренска контрола.. 20

5. Откривање пореких кривичних дела...................................... 23

6. Пореско прекршајни поступак................................................. 24

7. Литература............................ 26]]>
1. Унутрашње уређење Пореске управе...................................... 1
Опште одредбе...1
Надлежност рада Пореске управе..................... 1
Руковођење....... 2
Образовање, број и врста унутрашњих јединица................................................ 3
Центар за велике пореске обвезнике... 4
Регионални центри................................. 5
Филијала.................................................. 6
Филијала А................................. 7
Филијала Б................................. 8
Филијала Ц................................. 9
Експозитура............................................. 9

2. Утврђивање пореза............... 10

3. Наплата пореза..................... 12
Редовна наплата пореза........................................... 12
Опомена за плаћање пореза....................... 12
Одлагање пореског дуга.............................. 13
Камата........ 14
Принудна наплата пореског дуга.............................. 14
Принудна наплата из новчаних средстава. 14
Принудна наплата од покретних ствари..... 15
Принудна наплата од непокретности......... 16

4. Пореска контрола.................. 18
Канцеларијска контрола............................................ 19
Теренска контрола.. 20

5. Откривање пореких кривичних дела...................................... 23

6. Пореско прекршајни поступак................................................. 24

7. Литература............................ 26]]> <![CDATA[Zajmovni kapital i kamata -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-zajmovni-kapital-i-kamata-ij Tue, 10 Aug 2010 19:21:14 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-zajmovni-kapital-i-kamata-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Kapital – je jedan od tri faktora proizvodnje ( rad, zemlja, kapital ) on se upotrebljava u proizvodnji drugih dobara ( kapitalna dobra ), a u finansijsko racunovodstvenom iskazu ukupan iznos novca koji su uplatili dionicari preduzeca.
Zajmovni kapital – je osamostaljeni dio industrijskog kapitala, on je dio pomenutog industrijskog kapitala, a ne samo samostalan i nezavistan kao zelenaski. Javljao se kao samostalni koji je davan na koristenje drugim uz vrlo visoke kamate.
Kamata – cijena upotrebe naucnog kapitala, odnosno naknada za pozajmljeni novac...]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Kapital – je jedan od tri faktora proizvodnje ( rad, zemlja, kapital ) on se upotrebljava u proizvodnji drugih dobara ( kapitalna dobra ), a u finansijsko racunovodstvenom iskazu ukupan iznos novca koji su uplatili dionicari preduzeca.
Zajmovni kapital – je osamostaljeni dio industrijskog kapitala, on je dio pomenutog industrijskog kapitala, a ne samo samostalan i nezavistan kao zelenaski. Javljao se kao samostalni koji je davan na koristenje drugim uz vrlo visoke kamate.
Kamata – cijena upotrebe naucnog kapitala, odnosno naknada za pozajmljeni novac...]]> <![CDATA[ZAGAĐIVANJE ZRAKA-ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-zaga%C4%91ivanje-zraka-ij Tue, 10 Aug 2010 19:19:49 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-zaga%C4%91ivanje-zraka-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


ŠTA JE TO ZRAK ?

Zrak predstavlja smjesu raznih vrsta plinova u stalnom i promjenljivom omjeru. Stalni sastojci zraka su: dušik (N), oksigen (O), hidrogen (H) i plemeniti plinovi, a promjenjivi sastojci su: CO2 i vodena para.
Koliko je zrak neophodan čovjeku?
Koliko je zrak neophodan čovjeku, najbolje govori podatak da čovjek može da živi bez hrane oko 40 dana, bez vode 5 dana, a bez zraka samo 5 minuta. U toku 24 sata čovjeku je potrebno oko 1 kg hrane, 2.5 kg vode i 12 kg zraka.
Iz navedenih podataka može se zaključiti da cjelokupno čovjekovo biće, svi njegovi vitalni organi, neposredno ili posredno zavise od kvaliteta zraka. Sve više se stiče se utisak da zraka ima neizmjerno, da je to neiscrpni rezervoar iz kojeg svako može da uzme koliko mu treba. Međutim, mora se postepeno mijenjati odnos prema kvalitetu zraka, odnosno prema onome što udišemo, jer tako ponašanje počinje da ugrožava naše zdravstveno stanje, što je naročito važi za gusto naseljene urbane sredine.
Razvojem industrije i urbanizma nastale su bitne promjene u sastavu zraka, zbog toga što se u indusriji koristi ogromna količina kiseonika za procese sagorjevanja. Trošenjem (sagorjevanjem) oksigena nastaje CO2 koji nije otrovan ali svojim prisustvom djeluje na klimatske promjene.
2. KOJE SU POSLJEDICE ?
Kao posljedice ljudske aktivnosti pojavljuju se razne pojave kao što su:
- efekat staklenika,
- kisele kiše,
- ozonska rupa...

SADRŽAJ

I UVOD……………………………………………………………………………………….3
1. ŠTA JE TO ZRAK…………………………………………………………………………4
2. KOJE SU POSLJEDICE…………………………………………………………………...4
2.1. ŠTA ZNAĆI EFEKT STAKLENIKA……………………………………………………5
2.2. ŠTA SU KISELE KIŠE…………………………………………………………………..6
2.3. ŠTA JE OZON……………………………………………………………………………7
3. ŠTA JE ZAGAĐENJE ZRAKA……………………………………………………………8
4. ZAGAĐENJE ZRAKA ODUZIMA ČAK DEVET GOD. ŽIVOTA…………8
5. ZAGAĐEN ZRAK UZROKUJE POJAVU KRVNOG UGROŠKA………….9
6. ZAGAĐENI ZRAK SAMO U BRITANIJI ODUZME 50 000 ZIVOTA………10
7.GRAĐANIMA BiH,BAR ZA SAD, ZRAK NI MEĐU DESET PRIORITETA…11
7.1. TAKO TO RADE U FRANCUSKOJ…………………………………………………....11
8. ZANICA, POVEČAMO ZAGAĐENJE ZRAKA…………………………………………12
9. ZAGAĐENI ZRAK UZROKUJE SENILNOST……………………………..12
10. ZAGAĐENI ZRAK I TRUDNOĆA……………………………………………………...13
II ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………...14
IIILITERARURA…………………………………………………………………………….15
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


ŠTA JE TO ZRAK ?

Zrak predstavlja smjesu raznih vrsta plinova u stalnom i promjenljivom omjeru. Stalni sastojci zraka su: dušik (N), oksigen (O), hidrogen (H) i plemeniti plinovi, a promjenjivi sastojci su: CO2 i vodena para.
Koliko je zrak neophodan čovjeku?
Koliko je zrak neophodan čovjeku, najbolje govori podatak da čovjek može da živi bez hrane oko 40 dana, bez vode 5 dana, a bez zraka samo 5 minuta. U toku 24 sata čovjeku je potrebno oko 1 kg hrane, 2.5 kg vode i 12 kg zraka.
Iz navedenih podataka može se zaključiti da cjelokupno čovjekovo biće, svi njegovi vitalni organi, neposredno ili posredno zavise od kvaliteta zraka. Sve više se stiče se utisak da zraka ima neizmjerno, da je to neiscrpni rezervoar iz kojeg svako može da uzme koliko mu treba. Međutim, mora se postepeno mijenjati odnos prema kvalitetu zraka, odnosno prema onome što udišemo, jer tako ponašanje počinje da ugrožava naše zdravstveno stanje, što je naročito važi za gusto naseljene urbane sredine.
Razvojem industrije i urbanizma nastale su bitne promjene u sastavu zraka, zbog toga što se u indusriji koristi ogromna količina kiseonika za procese sagorjevanja. Trošenjem (sagorjevanjem) oksigena nastaje CO2 koji nije otrovan ali svojim prisustvom djeluje na klimatske promjene.
2. KOJE SU POSLJEDICE ?
Kao posljedice ljudske aktivnosti pojavljuju se razne pojave kao što su:
- efekat staklenika,
- kisele kiše,
- ozonska rupa...

SADRŽAJ

I UVOD……………………………………………………………………………………….3
1. ŠTA JE TO ZRAK…………………………………………………………………………4
2. KOJE SU POSLJEDICE…………………………………………………………………...4
2.1. ŠTA ZNAĆI EFEKT STAKLENIKA……………………………………………………5
2.2. ŠTA SU KISELE KIŠE…………………………………………………………………..6
2.3. ŠTA JE OZON……………………………………………………………………………7
3. ŠTA JE ZAGAĐENJE ZRAKA……………………………………………………………8
4. ZAGAĐENJE ZRAKA ODUZIMA ČAK DEVET GOD. ŽIVOTA…………8
5. ZAGAĐEN ZRAK UZROKUJE POJAVU KRVNOG UGROŠKA………….9
6. ZAGAĐENI ZRAK SAMO U BRITANIJI ODUZME 50 000 ZIVOTA………10
7.GRAĐANIMA BiH,BAR ZA SAD, ZRAK NI MEĐU DESET PRIORITETA…11
7.1. TAKO TO RADE U FRANCUSKOJ…………………………………………………....11
8. ZANICA, POVEČAMO ZAGAĐENJE ZRAKA…………………………………………12
9. ZAGAĐENI ZRAK UZROKUJE SENILNOST……………………………..12
10. ZAGAĐENI ZRAK I TRUDNOĆA……………………………………………………...13
II ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………...14
IIILITERARURA…………………………………………………………………………….15
]]> <![CDATA[TRŽIŠTE3 -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tr%C5%BEi%C5%A1te3-ij Tue, 10 Aug 2010 19:17:52 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tr%C5%BEi%C5%A1te3-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



I-TRŽIŠTE

Prema tome neke od definicija tržišta su
Tržište se definira kao stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude i potražnje roba i usluga. Tržište je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene i kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u međusobne aranžmane.3

Tržište je ekonomski sustav u kojem su proizvodnja i razmjena slobodni, i odvijaju se u uvjetima natjecanja.4

Tržište može biti formalno organizovano, kao što su berze,ili neformalno kao što je ponuda i tražnja usluga podsredstvom malih oglasa.Tržište formalno ili neformalno ima centralnu ulogu u određivanju šta proizvoditi,kako i za koga.

Rješavanje ovih problema podsredstvom tržišta zasniva se na njegovim osnovnim funkcijama.

To su prenos informacija,razvijanje motivacije,distribucija dohotka.
Informacije o optimalnom korištenju faktora proizvodnje mogu se istaći u direktnom odnosu proizvođača i potrošača, ali je ovaj kanal transmisioni suviše spor i komplikovan.Mnogo jednostavni i jeftiniji transmisioni mehanizam predstavlja sistem cijena.
Da se podsjetimo da su cijene vrijednosni izraz robe.One predstavljaju uvjete pod kojima ljudi i poduzeća dobrovoljno razmjenjuju različite robe.Cijene su signal i potrošačima i proizvođačima,one koordiniraju odluke potrošača i proizvođača.Više cijene smanjuju tražnju potrošača i podstiču proizvodnju,a niže cijene podstiču potrošnju a obeshrabruju proizvodnju.5


Sa stanovišta različitih kriterija,razlikujemo više vrsta tržišta:

Ako se za kriteriji uzme roba koja je predmet kupovine i prodaje, tržišta se razlikuju po vrstama tih roba.
U odnosu na nivo agregiranja na kom se iskazuju robe,tržište može biti
uže i šire. Šira tržišta su npr.tržište sredstava za proizvodnju, životnih sredstava i radne snage.Druga je opet krajnost ako se tržište ograničava na samo jedan proizvod. To su uža tržišta koja se odnose samo na jednu vrstu robe i zato se zovu specijalistička tržišta.

Prema teritorjalnom obuhvatu,tržište može biti :lokalno,nacionalno, međunarodnom i svjetsko.

Prema obimu prometa,djelimo trgovinu na malo(detaljističko tržište) i trgovinu na veliko (grosističko tržište).

Globalna podjela tržišta obuhvata :tržište roba i usluga,tržište novca i hartija od vrijednosti...
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



I-TRŽIŠTE

Prema tome neke od definicija tržišta su
Tržište se definira kao stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude i potražnje roba i usluga. Tržište je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene i kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u međusobne aranžmane.3

Tržište je ekonomski sustav u kojem su proizvodnja i razmjena slobodni, i odvijaju se u uvjetima natjecanja.4

Tržište može biti formalno organizovano, kao što su berze,ili neformalno kao što je ponuda i tražnja usluga podsredstvom malih oglasa.Tržište formalno ili neformalno ima centralnu ulogu u određivanju šta proizvoditi,kako i za koga.

Rješavanje ovih problema podsredstvom tržišta zasniva se na njegovim osnovnim funkcijama.

To su prenos informacija,razvijanje motivacije,distribucija dohotka.
Informacije o optimalnom korištenju faktora proizvodnje mogu se istaći u direktnom odnosu proizvođača i potrošača, ali je ovaj kanal transmisioni suviše spor i komplikovan.Mnogo jednostavni i jeftiniji transmisioni mehanizam predstavlja sistem cijena.
Da se podsjetimo da su cijene vrijednosni izraz robe.One predstavljaju uvjete pod kojima ljudi i poduzeća dobrovoljno razmjenjuju različite robe.Cijene su signal i potrošačima i proizvođačima,one koordiniraju odluke potrošača i proizvođača.Više cijene smanjuju tražnju potrošača i podstiču proizvodnju,a niže cijene podstiču potrošnju a obeshrabruju proizvodnju.5


Sa stanovišta različitih kriterija,razlikujemo više vrsta tržišta:

Ako se za kriteriji uzme roba koja je predmet kupovine i prodaje, tržišta se razlikuju po vrstama tih roba.
U odnosu na nivo agregiranja na kom se iskazuju robe,tržište može biti
uže i šire. Šira tržišta su npr.tržište sredstava za proizvodnju, životnih sredstava i radne snage.Druga je opet krajnost ako se tržište ograničava na samo jedan proizvod. To su uža tržišta koja se odnose samo na jednu vrstu robe i zato se zovu specijalistička tržišta.

Prema teritorjalnom obuhvatu,tržište može biti :lokalno,nacionalno, međunarodnom i svjetsko.

Prema obimu prometa,djelimo trgovinu na malo(detaljističko tržište) i trgovinu na veliko (grosističko tržište).

Globalna podjela tržišta obuhvata :tržište roba i usluga,tržište novca i hartija od vrijednosti...
]]> <![CDATA[Tržište2 -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tr%C5%BEi%C5%A1te2-ij Tue, 10 Aug 2010 19:16:05 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tr%C5%BEi%C5%A1te2-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.




Tema mog seminarskog rada je „Tržište“. Ovu temu sam izabrao u sklopu predmeta Teorija države. Kroz ovaj seminarski ću vam pokušati objasniti šta je to tržište, njegovu ulogu i funkcije, tržišni mehanizam, oblike tržišta kao i nesavršenost i efikasnost tržišta.

Nema dvojbe da je tržište najneobičniji društveni izum u ljudskoj povijesti. Tržište predstavlja ekonomski prostor na kome se sučeljavaju ponuda i potražnja roba, predstavlja institucionalni mehanizam razmjene i njene sveukupne uloge u tokovima društvene reprodukcije. U tom smislu, kao ukupnost ponude i potražnje u vezi sa razmjenom roba, tržište ima nezamjenjivu ulogu u robnim privredama. Upravo na tržištu se preko robne razmjene ispoljavaju osnovne ekonomske zakonitosti, a svojim funkcioniranjem tržište omogućava unošenje objektivnih mjerila u privređivanju, što ga čini osnovnim društvenim mehanizmom organiziranja i povezivanja. Skoro za sve postoji tržište, od umjetnosti do odbačene robe. Tržište može biti centralizirano (poput tržišta dionica) i decentralizirano (kao u slučaju kapitala ili rada). Također, tržište može biti uže i šire. Šira tržišta su, naprimjer, tržišta sredstava za proizvodnju životnih sredstava i radne snage. Druga je opet krajnost ako se tržište ograničava na samo jedan proizvod. To su uža tržišta, koja se odnose na samo jednu vrstu robe i često se zovu specijalistička tržišta (tržišta kafe, tržište svilenih ženskih košulja i sl.)

Novčani oblik razmjene je nastao spontano sa razvitkom društvene podjele rada, specijalizacije i novca, a današnje tržište djeluje kao uređeni i ustaljeni proces razmjenskih odnosa. Položaj prodavaca i kupaca na tržištu određuje tržišnu strukturu, koja utiče na način oblikovanja cijena i na vođenje poslovne politike ekonomskih subjekata i ponašanje potrošača....
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.




Tema mog seminarskog rada je „Tržište“. Ovu temu sam izabrao u sklopu predmeta Teorija države. Kroz ovaj seminarski ću vam pokušati objasniti šta je to tržište, njegovu ulogu i funkcije, tržišni mehanizam, oblike tržišta kao i nesavršenost i efikasnost tržišta.

Nema dvojbe da je tržište najneobičniji društveni izum u ljudskoj povijesti. Tržište predstavlja ekonomski prostor na kome se sučeljavaju ponuda i potražnja roba, predstavlja institucionalni mehanizam razmjene i njene sveukupne uloge u tokovima društvene reprodukcije. U tom smislu, kao ukupnost ponude i potražnje u vezi sa razmjenom roba, tržište ima nezamjenjivu ulogu u robnim privredama. Upravo na tržištu se preko robne razmjene ispoljavaju osnovne ekonomske zakonitosti, a svojim funkcioniranjem tržište omogućava unošenje objektivnih mjerila u privređivanju, što ga čini osnovnim društvenim mehanizmom organiziranja i povezivanja. Skoro za sve postoji tržište, od umjetnosti do odbačene robe. Tržište može biti centralizirano (poput tržišta dionica) i decentralizirano (kao u slučaju kapitala ili rada). Također, tržište može biti uže i šire. Šira tržišta su, naprimjer, tržišta sredstava za proizvodnju životnih sredstava i radne snage. Druga je opet krajnost ako se tržište ograničava na samo jedan proizvod. To su uža tržišta, koja se odnose na samo jednu vrstu robe i često se zovu specijalistička tržišta (tržišta kafe, tržište svilenih ženskih košulja i sl.)

Novčani oblik razmjene je nastao spontano sa razvitkom društvene podjele rada, specijalizacije i novca, a današnje tržište djeluje kao uređeni i ustaljeni proces razmjenskih odnosa. Položaj prodavaca i kupaca na tržištu određuje tržišnu strukturu, koja utiče na način oblikovanja cijena i na vođenje poslovne politike ekonomskih subjekata i ponašanje potrošača....
]]> <![CDATA[TRŽIŠNA EKONOMIJA -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tr%C5%BEi%C5%A1na-ekonomija-ij Tue, 10 Aug 2010 19:15:05 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tr%C5%BEi%C5%A1na-ekonomija-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


TRŽIŠTE

Pojam tržišta

Tržište je osnovna i najznačajnija institucija ekonomskog sistema i jedna od najznačajnijih općih ekonomskih kategorija. Tržište je najprije definirano kao mjesto razmjene roba. U srednjem vijeku ovi prostori funkcioniraju kao lokalne pijace, trgovi i tržnice, koje čine trgovačke centre sela i gradova. Danas tržišna razmjena nije vezana za određeni prostor, već se ostvaruje na različite načine uz pomoć savremenih komunikacijskih sredstava tako da mjesto više nije bitna odrednica tržišta. Tržište podrazumijeva sam oblik razmjene u usluge posredstvom novca, gdje važi istovjetnost cijena proizvoda iste vrste. Novčani oblik razmjene je nastao spontano sa razvitkom društvene podjele rada, specijalizacije novca, a današnje tržište djeluje kao uređeni i ustaljeni proces razmjenskih odnosa. Položaj prodavaca i kupaca na tržištu određuje tržišnu strukturu koja utiče na način oblikovanja cijena, vođenje polova, politike ekonomskih subjekata i ponašanja potrošača.

Podjela tržišta

1. Globalna podjela tržišta obuhvata: tržište roba i usluga, tržište faktora proizvodnje (rada, kapaciteta i zemljišta), tržište novca.
2. Prema teritorijalnom obuhvatu: lokalno, regionalno, nacionalno i svjetko tržište.
3. Prema obimu prometa dijelimo na trgovinu na veliko i trgovinu na malo
4. Sa gledišta vrste roba koje se na njemu razmjenjuju razlikujemo, npr. tržište čelika, tržište nafte, pšenice, uglja, itd.
5. Sa gledišta intervencije država razlikuje: ...

SADRŽAJ

UVOD 3
1. TRŽIŠTE 4
1.1. POJAM TRŽIŠTA 4
1.2. PODJELA TRŽIŠTA 4
2. MEHANIZAM TRŽIŠTA 5
3. FUNKCIJE TRŽIŠTA 6
4. CIJENA KAO ELEMENT TRŽIŠNE PRIVREDE 7
4.1. POJAM CIJENA 7
5. TRŽIŠTE RADA 8
6. TRŽIŠTE PRIRODNIH RESURSA 9
7. TRŽIŠNE MOĆI 10
8. TRŽIŠNA PONUDA I TRAŽNJA 10
9. TRAŽNJA 11
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


TRŽIŠTE

Pojam tržišta

Tržište je osnovna i najznačajnija institucija ekonomskog sistema i jedna od najznačajnijih općih ekonomskih kategorija. Tržište je najprije definirano kao mjesto razmjene roba. U srednjem vijeku ovi prostori funkcioniraju kao lokalne pijace, trgovi i tržnice, koje čine trgovačke centre sela i gradova. Danas tržišna razmjena nije vezana za određeni prostor, već se ostvaruje na različite načine uz pomoć savremenih komunikacijskih sredstava tako da mjesto više nije bitna odrednica tržišta. Tržište podrazumijeva sam oblik razmjene u usluge posredstvom novca, gdje važi istovjetnost cijena proizvoda iste vrste. Novčani oblik razmjene je nastao spontano sa razvitkom društvene podjele rada, specijalizacije novca, a današnje tržište djeluje kao uređeni i ustaljeni proces razmjenskih odnosa. Položaj prodavaca i kupaca na tržištu određuje tržišnu strukturu koja utiče na način oblikovanja cijena, vođenje polova, politike ekonomskih subjekata i ponašanja potrošača.

Podjela tržišta

1. Globalna podjela tržišta obuhvata: tržište roba i usluga, tržište faktora proizvodnje (rada, kapaciteta i zemljišta), tržište novca.
2. Prema teritorijalnom obuhvatu: lokalno, regionalno, nacionalno i svjetko tržište.
3. Prema obimu prometa dijelimo na trgovinu na veliko i trgovinu na malo
4. Sa gledišta vrste roba koje se na njemu razmjenjuju razlikujemo, npr. tržište čelika, tržište nafte, pšenice, uglja, itd.
5. Sa gledišta intervencije država razlikuje: ...

SADRŽAJ

UVOD 3
1. TRŽIŠTE 4
1.1. POJAM TRŽIŠTA 4
1.2. PODJELA TRŽIŠTA 4
2. MEHANIZAM TRŽIŠTA 5
3. FUNKCIJE TRŽIŠTA 6
4. CIJENA KAO ELEMENT TRŽIŠNE PRIVREDE 7
4.1. POJAM CIJENA 7
5. TRŽIŠTE RADA 8
6. TRŽIŠTE PRIRODNIH RESURSA 9
7. TRŽIŠNE MOĆI 10
8. TRŽIŠNA PONUDA I TRAŽNJA 10
9. TRAŽNJA 11
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
]]> <![CDATA[TROŠKOVI -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tro%C5%A1kovi-ij Tue, 10 Aug 2010 19:13:55 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-tro%C5%A1kovi-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Nastanak troskova

Preduzeca i drugi privredni subjekti obavljaju odredjenu ekonomsku djelatnost da bi stekli ekonomsku korist, odnosno dobit ili profit. Medjutim prilikom obavljanja odredjene ekonomske djelatnosti, preduzece ostvaruje i troskove. Drugim rijecima, preduzece sa odredjenim iznosom finansijskog kapitala kojim raspolaze pribavlja na trzistu potrebne masine i material kako bi nesmetano obavljao proces proizvodnje, odnosno djelatnost za koju je osnovano....

SADRZAJ

SADRZAJ 2
UVOD 3
Nastanak troskova 3
PODJELA TROSKOVA 4
FIKSNI TRO[KOVI 5
1.a.) Apsolutno fiksni troskovi 5
1.b.) Relativno fiksni troskovi 7
VARIJABILNI TROSKOVI 7
PROPORCIONALNO VARIJABILNI TROSKOVI 8
PROGRESIVNO VARIJABILNI TROSKOVI 8
DEGRESIVNI VARIJABILNI TROSKOVI 10
ZAKLJUCAK 11
LITERATURA: 12

]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Nastanak troskova

Preduzeca i drugi privredni subjekti obavljaju odredjenu ekonomsku djelatnost da bi stekli ekonomsku korist, odnosno dobit ili profit. Medjutim prilikom obavljanja odredjene ekonomske djelatnosti, preduzece ostvaruje i troskove. Drugim rijecima, preduzece sa odredjenim iznosom finansijskog kapitala kojim raspolaze pribavlja na trzistu potrebne masine i material kako bi nesmetano obavljao proces proizvodnje, odnosno djelatnost za koju je osnovano....

SADRZAJ

SADRZAJ 2
UVOD 3
Nastanak troskova 3
PODJELA TROSKOVA 4
FIKSNI TRO[KOVI 5
1.a.) Apsolutno fiksni troskovi 5
1.b.) Relativno fiksni troskovi 7
VARIJABILNI TROSKOVI 7
PROPORCIONALNO VARIJABILNI TROSKOVI 8
PROGRESIVNO VARIJABILNI TROSKOVI 8
DEGRESIVNI VARIJABILNI TROSKOVI 10
ZAKLJUCAK 11
LITERATURA: 12

]]> <![CDATA[TREZOR U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-trezor-u-federaciji-bosne-i-hercegovine-ij Tue, 10 Aug 2010 19:10:38 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-trezor-u-federaciji-bosne-i-hercegovine-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


OPĆENITO O TREZORU

Trezor je osnovni i najznačajniji instrument javni finansija.Uzima se shvatanje koje trezor poistovječuje s temeljom finansijske nauke jer obezbjeđuje finansijsku budžetsku službu države i ostalih pravno teritorijalni jedinica.
Trezor je javna institucija putem koje se sprovodi prethodno navedena funkcija, finansijska služba države a s ciljem da se unaprijedi finansijsko upravljanje državnim sredstvima.
Trezor predstavlja specijalno zatvorenu i osiguranu prostoriju u kojoj se deponuju vrijednosti kao što su:novac, dragocjenosti i hartije od vrijednosti.
Može djelovati kao samostalna institucija ili u okviru ministarstva finansija.Pod klasičnu ulogu trezora podvodi se funkcija procesa plaćanja i kontrole.Iz trezora alimentiraju se svi rashodi javnih kolektiviteta predviđeni budžetom ili ostalim vanbudžetskim sredstvima....

SADRŽAJ

I UVOD……………………………………………………………………………………….2
Općenito o trezoru…………………………………………………………………………..3
Funkcije trezora……………………………………………………………………………..4
Osnovni zadaci trezora……………………………………………………………………...4
Organizacija trezora…………………………………………………………………….......5
Organizaciona struktura trezora u Bosni i Hercegovini……………5
II GLAVNI DIO………………………………………………………..6
Trezor Federaciji Bosne i Hercegovini….………………………….6
Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine………………7
Način rada trezora…………………………………………………..8,9
Sistem glavne knjige trezora………………………………10
Vođenje jedinstvenog računa trezora…………………………………….......10
III ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………...11
IV LITERATURA………………………………………………………………………….12
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


OPĆENITO O TREZORU

Trezor je osnovni i najznačajniji instrument javni finansija.Uzima se shvatanje koje trezor poistovječuje s temeljom finansijske nauke jer obezbjeđuje finansijsku budžetsku službu države i ostalih pravno teritorijalni jedinica.
Trezor je javna institucija putem koje se sprovodi prethodno navedena funkcija, finansijska služba države a s ciljem da se unaprijedi finansijsko upravljanje državnim sredstvima.
Trezor predstavlja specijalno zatvorenu i osiguranu prostoriju u kojoj se deponuju vrijednosti kao što su:novac, dragocjenosti i hartije od vrijednosti.
Može djelovati kao samostalna institucija ili u okviru ministarstva finansija.Pod klasičnu ulogu trezora podvodi se funkcija procesa plaćanja i kontrole.Iz trezora alimentiraju se svi rashodi javnih kolektiviteta predviđeni budžetom ili ostalim vanbudžetskim sredstvima....

SADRŽAJ

I UVOD……………………………………………………………………………………….2
Općenito o trezoru…………………………………………………………………………..3
Funkcije trezora……………………………………………………………………………..4
Osnovni zadaci trezora……………………………………………………………………...4
Organizacija trezora…………………………………………………………………….......5
Organizaciona struktura trezora u Bosni i Hercegovini……………5
II GLAVNI DIO………………………………………………………..6
Trezor Federaciji Bosne i Hercegovini….………………………….6
Zakon o trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine………………7
Način rada trezora…………………………………………………..8,9
Sistem glavne knjige trezora………………………………10
Vođenje jedinstvenog računa trezora…………………………………….......10
III ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………...11
IV LITERATURA………………………………………………………………………….12
]]> <![CDATA[Teorije o opravdanosti uvođenja poreza]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-teorije-o-opravdanosti-uvo%C4%91enja-poreza Tue, 10 Aug 2010 19:09:10 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-teorije-o-opravdanosti-uvo%C4%91enja-poreza Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod. Porezi su zapravo jedan oblik prisilnog davanja koji nameće država, koji nije namjenski usmjeren i koji nema izravnu protučinidbu.

U savremenom kapitalizmu privreda nikako ne bi mogla da opstane bez konstantnog uticaja države. Kada god proizvodnja upadne u krizu, država je tu da preduzme odgovarajuće mjere koje će pružiti pomoć posrnuloj privredi i unaprijediti je. Budući da se najveći dio financijskih sredstava prikuplja upravo od obveznih korisnika i ekonomskih sredstava koja oni ostvare, postavlja se pitanje čime je opravdan porez?

Koji su to razlozi da se pod prijetnjom državne prinude zahvata dio ekonomske snage poreskog obveznika i koristi mimo njegovog direktnog uticaja i mjerljivog interesa? U ovom radu ćemo obrazložiti teorije o oparvdanosti uvođenja poreza i bliže objasniti značaj samih poreza na funkcionisanje države, a samim tim indirektno i na građane dotične države....

SADRŽAJ

UVOD................................................................................3
GLAVNI DIO.......................................................................4
1. Historija poreza..........................................................4
2. Definicija i vrste poreza......................................................4
3. Mogući odgovori na oporezivanje...........................................5
Poreska evazija......................................................................6
4. Porezna incidenca i prevaljivanje poreza.................................7
5. Opravdanost oporezivanja.......................................................8
6. Teorije o opravdanosti uvođenja poreza.............................9
Teorija sile...............................................................................10
Teorija ekvivalencije............................................................... 11
Teorija žrtve...............................................................................12
Teorija reprodukcije poreza....................................................12
Organska teorija.....................................................................13
Teorija suvereniteta........................................................14
III ZAKLJUČAK........................................................................15
IV LITERATURA
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod. Porezi su zapravo jedan oblik prisilnog davanja koji nameće država, koji nije namjenski usmjeren i koji nema izravnu protučinidbu.

U savremenom kapitalizmu privreda nikako ne bi mogla da opstane bez konstantnog uticaja države. Kada god proizvodnja upadne u krizu, država je tu da preduzme odgovarajuće mjere koje će pružiti pomoć posrnuloj privredi i unaprijediti je. Budući da se najveći dio financijskih sredstava prikuplja upravo od obveznih korisnika i ekonomskih sredstava koja oni ostvare, postavlja se pitanje čime je opravdan porez?

Koji su to razlozi da se pod prijetnjom državne prinude zahvata dio ekonomske snage poreskog obveznika i koristi mimo njegovog direktnog uticaja i mjerljivog interesa? U ovom radu ćemo obrazložiti teorije o oparvdanosti uvođenja poreza i bliže objasniti značaj samih poreza na funkcionisanje države, a samim tim indirektno i na građane dotične države....

SADRŽAJ

UVOD................................................................................3
GLAVNI DIO.......................................................................4
1. Historija poreza..........................................................4
2. Definicija i vrste poreza......................................................4
3. Mogući odgovori na oporezivanje...........................................5
Poreska evazija......................................................................6
4. Porezna incidenca i prevaljivanje poreza.................................7
5. Opravdanost oporezivanja.......................................................8
6. Teorije o opravdanosti uvođenja poreza.............................9
Teorija sile...............................................................................10
Teorija ekvivalencije............................................................... 11
Teorija žrtve...............................................................................12
Teorija reprodukcije poreza....................................................12
Organska teorija.....................................................................13
Teorija suvereniteta........................................................14
III ZAKLJUČAK........................................................................15
IV LITERATURA
]]> <![CDATA[TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURE -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-temeljne-tr%C5%BEi%C5%A1ne-strukture-ij Tue, 10 Aug 2010 19:07:38 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-temeljne-tr%C5%BEi%C5%A1ne-strukture-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Struktura

Seminarski rad je podijeljen u 6 poglavlja, gdje se na početku obrađuje tema osnovnih karakteristika tržišnih struktura, te nadalje njihove osnovne karakteristike i uticaj na formiranje ponude i potražnje. Pored toga, rad skreće pažnju i na regulativu koja je prisutna u Bosni i Hercegovini, te zaštiti potrošača.

Temeljne tržišne strukture

Kao što je već napomenuto, osnovne temeljne strukture se mogu posmatrati kroz prizmu savršene i nesavršene konkurencije.

Savršena Konkurencija

Savršena konkurencija je stanje tržišta u kojem sva preduzeća proizvode iste proizvode, a svako preduzeće je tako malo da njen izbor veličine proizvodnje ne utiče direktno na cjelokupnu industriju.
Osnovne pretpostavke savršene konkurencije su:
- preuzimanje cijena
- homogenost proizvoda
- slobodan ulaz i izlaz.
Preuzimanje cijena predstavlja stanje gdje svako preduzeće za svaki svoj proizvod se susreće na tržištu sa većim brojem konkurenata. S obzirom da prodaja proizvoda svakog preduzeća čini jedan dio tržišta, odluke tog preduzeća nemaju nikakvog uticaja na formiranje cijena na tržištu. S tim u vezi, svako preduzeće preuzima već zadate cijene proizvoda.
Homogenost proizvoda predstavlja stanje u kojem preduzeća proizvode i nude skoro identične proizvode, te tako ne mogu direktno uticati na cijene proizvoda. Takvi proizvodi su uglavnom kukuruz, pšenica, ječam, nafta, benzin, te sirovine kao što su bakar, željezo, pamuk i slično...

S A D R Ž A J

1. Abstrakt ............................................................................3
2. Uvod...........................................................................................3
2.1. Cilj seminarskog rada......................................................2
2.2. Struktura.........................................................................4
3. Temeljne tržišne strukture.......................................................4
3.1. Savršena Konkurencija.......................................................4
3.2. Nesavršena konkurencija.........................................................5
3.3. Vrste nesavršene konkurencije...................................................5
3.3.1. Monopol...................................................................5
3.3.1.1. Monopol – Slučaj „Microsoft“............................................7
3.3.2. Duopol...............................................................8
3.3.3. Oligopol.................................................................8
3.3.4. Monopolistička konkurencija......................................9
4. Regulacija tržišnog natjecanja u FBiH...............................10
5. Zaštita potrošača...............................................................13
6. Zaključak...................................................................15
7. Literatura....................................................................16
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Struktura

Seminarski rad je podijeljen u 6 poglavlja, gdje se na početku obrađuje tema osnovnih karakteristika tržišnih struktura, te nadalje njihove osnovne karakteristike i uticaj na formiranje ponude i potražnje. Pored toga, rad skreće pažnju i na regulativu koja je prisutna u Bosni i Hercegovini, te zaštiti potrošača.

Temeljne tržišne strukture

Kao što je već napomenuto, osnovne temeljne strukture se mogu posmatrati kroz prizmu savršene i nesavršene konkurencije.

Savršena Konkurencija

Savršena konkurencija je stanje tržišta u kojem sva preduzeća proizvode iste proizvode, a svako preduzeće je tako malo da njen izbor veličine proizvodnje ne utiče direktno na cjelokupnu industriju.
Osnovne pretpostavke savršene konkurencije su:
- preuzimanje cijena
- homogenost proizvoda
- slobodan ulaz i izlaz.
Preuzimanje cijena predstavlja stanje gdje svako preduzeće za svaki svoj proizvod se susreće na tržištu sa većim brojem konkurenata. S obzirom da prodaja proizvoda svakog preduzeća čini jedan dio tržišta, odluke tog preduzeća nemaju nikakvog uticaja na formiranje cijena na tržištu. S tim u vezi, svako preduzeće preuzima već zadate cijene proizvoda.
Homogenost proizvoda predstavlja stanje u kojem preduzeća proizvode i nude skoro identične proizvode, te tako ne mogu direktno uticati na cijene proizvoda. Takvi proizvodi su uglavnom kukuruz, pšenica, ječam, nafta, benzin, te sirovine kao što su bakar, željezo, pamuk i slično...

S A D R Ž A J

1. Abstrakt ............................................................................3
2. Uvod...........................................................................................3
2.1. Cilj seminarskog rada......................................................2
2.2. Struktura.........................................................................4
3. Temeljne tržišne strukture.......................................................4
3.1. Savršena Konkurencija.......................................................4
3.2. Nesavršena konkurencija.........................................................5
3.3. Vrste nesavršene konkurencije...................................................5
3.3.1. Monopol...................................................................5
3.3.1.1. Monopol – Slučaj „Microsoft“............................................7
3.3.2. Duopol...............................................................8
3.3.3. Oligopol.................................................................8
3.3.4. Monopolistička konkurencija......................................9
4. Regulacija tržišnog natjecanja u FBiH...............................10
5. Zaštita potrošača...............................................................13
6. Zaključak...................................................................15
7. Literatura....................................................................16
]]> <![CDATA[Svjetska banka1 -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-svjetska-banka1-ij Tue, 10 Aug 2010 19:05:39 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-svjetska-banka1-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Tema ovog seminarskog rada je Svjetska banka.

Svjetska banka je jedna od najvažnijih međunarodnih finansijskih institucija te ima veliki značaj za očuvanje internacionalnog makroekonomskog poretka.
Ona je zapravoje bankarska grupa koj se sastoji od svojih 5 institucija (IBRD, IDA, IFC, MIGA, ICSID), koje su u vlasništvu 184 zemlje članice, te je time jedan od najvećih svjetskih izvora finansiranja zemalja u razvoju.
Njen glavni cilj je da upotrebom svojih finansijskih resursa, osoblja i ogromnog iskustva, pomogne siromašnim ljudima i siromašnim zemljama. U današnjem svijetu koji je ujedno i veoma bogat i veoma siromašan sve je izraženija pojava ekstremnog bogatstva i ekstremnog siromaštva, te je izazov za smanjenje siromaštva veoma veliki.

Svjetska banka upotrebom svojih finansijskih resursa,osoblja i ogromnog iskustva radi na prevazilaženju ovih razlika i pretvaranju prihoda bogatih zemalja u sredstvo razvoja siromašnih zemalja, i to putem pomaganja vladama zemalja članica u njihovim naporima da investiraju u školstvo i zdravstvene centre, da obezbjede vodu i električnu energiju, kao i u naporima u borbi protiv bolesti poput HIV-a i malarije i u zaštiti životne sredine.

Pojam svjetske banke

Svjetska banka osnovana je 1. jula 1944. god. u Bretton Woods-u , SAD, kao Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj. Na toj sjednici su prisustvovale 44 vlade zemalja.
Kada je prvi put počela sa funkcionisanjem imala je 38 zemalja članova. Taj broj je naglo narastao 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka, kada je veliki broj zemalja dobio nezavisnost i pridružio se Svjetskoj banci.

Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu je prvotno osnovana radi svrhe finansiranja obnove porušenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata tj. cilj joj je bio pomaganje u obnovi Europe nakon II. Svjetskog rata.

Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoći pri obnovi je važno težište u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje siromaštva u svijetu. Fond je stvoren da bi štitio međunarodno tržište kapitala i njegova uloga se do danas nije bitno izmijenila.
Prije je Svjetska banka imala kancelarije u kojem su bili tehnički stručnjaci kao i stručnjaci zaduženi za financijsku analizu te su isključivo radili u Washingtonu....]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Tema ovog seminarskog rada je Svjetska banka.

Svjetska banka je jedna od najvažnijih međunarodnih finansijskih institucija te ima veliki značaj za očuvanje internacionalnog makroekonomskog poretka.
Ona je zapravoje bankarska grupa koj se sastoji od svojih 5 institucija (IBRD, IDA, IFC, MIGA, ICSID), koje su u vlasništvu 184 zemlje članice, te je time jedan od najvećih svjetskih izvora finansiranja zemalja u razvoju.
Njen glavni cilj je da upotrebom svojih finansijskih resursa, osoblja i ogromnog iskustva, pomogne siromašnim ljudima i siromašnim zemljama. U današnjem svijetu koji je ujedno i veoma bogat i veoma siromašan sve je izraženija pojava ekstremnog bogatstva i ekstremnog siromaštva, te je izazov za smanjenje siromaštva veoma veliki.

Svjetska banka upotrebom svojih finansijskih resursa,osoblja i ogromnog iskustva radi na prevazilaženju ovih razlika i pretvaranju prihoda bogatih zemalja u sredstvo razvoja siromašnih zemalja, i to putem pomaganja vladama zemalja članica u njihovim naporima da investiraju u školstvo i zdravstvene centre, da obezbjede vodu i električnu energiju, kao i u naporima u borbi protiv bolesti poput HIV-a i malarije i u zaštiti životne sredine.

Pojam svjetske banke

Svjetska banka osnovana je 1. jula 1944. god. u Bretton Woods-u , SAD, kao Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj. Na toj sjednici su prisustvovale 44 vlade zemalja.
Kada je prvi put počela sa funkcionisanjem imala je 38 zemalja članova. Taj broj je naglo narastao 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka, kada je veliki broj zemalja dobio nezavisnost i pridružio se Svjetskoj banci.

Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu je prvotno osnovana radi svrhe finansiranja obnove porušenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata tj. cilj joj je bio pomaganje u obnovi Europe nakon II. Svjetskog rata.

Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoći pri obnovi je važno težište u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje siromaštva u svijetu. Fond je stvoren da bi štitio međunarodno tržište kapitala i njegova uloga se do danas nije bitno izmijenila.
Prije je Svjetska banka imala kancelarije u kojem su bili tehnički stručnjaci kao i stručnjaci zaduženi za financijsku analizu te su isključivo radili u Washingtonu....]]> <![CDATA[Svjetska banka - ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-svjetska-banka-ij Tue, 10 Aug 2010 19:04:44 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-svjetska-banka-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


SVJETSKA BANKA

Živimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godišnji prihod prelazi preko 31 bilijun američkih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosječni zaposlenik zarađuje više od 40000 USD godišnje te u istom svijetu živi također 2,8 milijardi ljudi koji zarađuju manje od 700 USD godišnje. Od toga njih opet 1,2 milijardi živi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake minute umire jedna žena koja donosi dijete na svijet. Više od 100 mil. djece, u većem broju djevojčice, ne mogu ići u školu zbog toga jer su siromašni. Ovakvu mjeru bijede odnosno siromaštva smanjiti, gdje se istovremeno u sljedećih 50 godina očekuje rast stanovništva zemlje za otprilike 3 milijarde predstavlja veliki izazov i za toliko organizovanu banku kao što je Svjetska banka.

Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokušava utjecati na rast siromaštva u zemljama. Kao jedna od najvećih svjetskih institucija koje nude pomoć, Svjetska banka pomaže zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zaštiti okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' već posebna organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje članice. Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za način na koji se njena sredstva koriste. Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development – IBRD), a zbog svojeg obujma poslovanja već je u samom početku nazvana Svjetska banka...

SADRŽAJ:

• SADRŽAJ......................................................................2
• UVOD ........................................................................3
• SVJETSKA BANKA ......................................................4
• 2.1 Historija svijetska banke......................................5
• 2.2 Znacaj i poslovanje.........................................6
• 2.3 Zajmovi i projekti svjetske banke...................7
• 2.4 Strateški smjer...............................................9
• 2.5 Kritika..........................................................10
• ZAKLJUČAK........................................................11
• LITERATURA....................................................12
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


SVJETSKA BANKA

Živimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godišnji prihod prelazi preko 31 bilijun američkih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosječni zaposlenik zarađuje više od 40000 USD godišnje te u istom svijetu živi također 2,8 milijardi ljudi koji zarađuju manje od 700 USD godišnje. Od toga njih opet 1,2 milijardi živi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake minute umire jedna žena koja donosi dijete na svijet. Više od 100 mil. djece, u većem broju djevojčice, ne mogu ići u školu zbog toga jer su siromašni. Ovakvu mjeru bijede odnosno siromaštva smanjiti, gdje se istovremeno u sljedećih 50 godina očekuje rast stanovništva zemlje za otprilike 3 milijarde predstavlja veliki izazov i za toliko organizovanu banku kao što je Svjetska banka.

Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokušava utjecati na rast siromaštva u zemljama. Kao jedna od najvećih svjetskih institucija koje nude pomoć, Svjetska banka pomaže zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zaštiti okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' već posebna organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje članice. Spomenute zemlje su odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za način na koji se njena sredstva koriste. Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development – IBRD), a zbog svojeg obujma poslovanja već je u samom početku nazvana Svjetska banka...

SADRŽAJ:

• SADRŽAJ......................................................................2
• UVOD ........................................................................3
• SVJETSKA BANKA ......................................................4
• 2.1 Historija svijetska banke......................................5
• 2.2 Znacaj i poslovanje.........................................6
• 2.3 Zajmovi i projekti svjetske banke...................7
• 2.4 Strateški smjer...............................................9
• 2.5 Kritika..........................................................10
• ZAKLJUČAK........................................................11
• LITERATURA....................................................12
]]> <![CDATA[Porezi iz prihoda -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porezi-iz-prihoda-ij Tue, 10 Aug 2010 19:02:37 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porezi-iz-prihoda-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



POREZI IZ PRIHODA

Kao rezultat umnožavanja i nestanka prihoda iz različitih izvora, nastala je podjela preže iz prihoda.
Porezi iz prihoda svrstavamo u dvije grupe:

• Porez na dohodak fizičkih lica i
• Porez na dohodak pravnih lica

Porezi na imovinu daju nedovoljne i nestabilne prihode da bi se mogle alimentirati narasle potrebe savremene države. Stabilne i trajne prihode obezbjeđuju porezi iz prihoda koji permanentno pritiču i stalno se obnavljaju.


Objektni porezi

Objektni porezi su takvi porezi kojima se oporezuje prihod koji potiče iz sva tri faktora proizvodnje, kapitala, rada i prirode i njihove međusobne kombinacije. Njima se oporezuju izdvojeni prihodi poreskog obveznika.

Cedularni porezi su objektni porezi jer pogađaju stečeni prihod prema njegovim stvarnim osobinama, ne vodeći računa o subjektnim osobinama obveznika (lične, porodične, ekonomske, socijalne i druge prilike) ni o sintetičkoj snazi poreskog obveznika.

Osnovne osobine objektnih poreza su:

• analitički su jer oporezuju pojedine izvore sredstava
• identični su sa porezima na prihod
• višom poreskom stopom se oporezuju fundirani prihodi a nižom nefundirani prihodi
• metodi naplate nisu komplikovani . Za utvrđivanje poreske sposobnosti dovoljni su indikatori koji djeluju spoljašnjim izgledom (zemljište i zgrade).


Nedostaci objektnih poreza su:

• u savremenim državama preovladava mišljenje da porezi iz prihoda koji predstavljaju jedan zastarjeli, prevaziđeni sistem poreza iz prihoda, kojeg treba nestati, ali to mišljenje nije tačno. U posljednje vrijeme dobijaju sve veći značaj. Bez njihovg poznavanja ne može se razumjeti savremena poreska politika,
• ne udovoljavaju načelu pravičnosti i ravnomjertnosti u oporezivanju. Ne oslanjaju se na stvarnu poresku sposobnost, vać na srednje podatke poreskog obveznika (katastar).

U grupu cedularnih poreza svrstavamo:

1. porezi na prihod od zemljišta i šuma ( renta)
2. porez na prihod od zgrada (zakupnina)
3. porez na prihod od privredne djelatnosti (profit)
4. porez na prihod od kapitala ( kamate i dividende)
5. porez na prhod od fizičkog i umnog rada


Usavremenim poreskim sistemima nastaje jedan zbirni sistem poreza na prihod, sastavljen od starih realnih poreza na prihod ( porezi na zemljište i porezi na zgrade) i novih individualnih poreza na prihod ( rentni porez i porez na prihod od rada).

Porez na prihod od zemljišta i šuma ( renta)

Ovaj poreski oblik je najstariji i najvažniji poreski oblik objektnih poreza na prihod. Efikasan je instrument za vođenje ekonomske politike. Utvrđuje se prema spoljašnjim obilježjima i to: prema površini zemljišta, bruto proizvodu. U modernoj fiskalnoj državi određuje se prema katastarskom prihodu upotrebom administrativno- tehničkog metoda...
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



POREZI IZ PRIHODA

Kao rezultat umnožavanja i nestanka prihoda iz različitih izvora, nastala je podjela preže iz prihoda.
Porezi iz prihoda svrstavamo u dvije grupe:

• Porez na dohodak fizičkih lica i
• Porez na dohodak pravnih lica

Porezi na imovinu daju nedovoljne i nestabilne prihode da bi se mogle alimentirati narasle potrebe savremene države. Stabilne i trajne prihode obezbjeđuju porezi iz prihoda koji permanentno pritiču i stalno se obnavljaju.


Objektni porezi

Objektni porezi su takvi porezi kojima se oporezuje prihod koji potiče iz sva tri faktora proizvodnje, kapitala, rada i prirode i njihove međusobne kombinacije. Njima se oporezuju izdvojeni prihodi poreskog obveznika.

Cedularni porezi su objektni porezi jer pogađaju stečeni prihod prema njegovim stvarnim osobinama, ne vodeći računa o subjektnim osobinama obveznika (lične, porodične, ekonomske, socijalne i druge prilike) ni o sintetičkoj snazi poreskog obveznika.

Osnovne osobine objektnih poreza su:

• analitički su jer oporezuju pojedine izvore sredstava
• identični su sa porezima na prihod
• višom poreskom stopom se oporezuju fundirani prihodi a nižom nefundirani prihodi
• metodi naplate nisu komplikovani . Za utvrđivanje poreske sposobnosti dovoljni su indikatori koji djeluju spoljašnjim izgledom (zemljište i zgrade).


Nedostaci objektnih poreza su:

• u savremenim državama preovladava mišljenje da porezi iz prihoda koji predstavljaju jedan zastarjeli, prevaziđeni sistem poreza iz prihoda, kojeg treba nestati, ali to mišljenje nije tačno. U posljednje vrijeme dobijaju sve veći značaj. Bez njihovg poznavanja ne može se razumjeti savremena poreska politika,
• ne udovoljavaju načelu pravičnosti i ravnomjertnosti u oporezivanju. Ne oslanjaju se na stvarnu poresku sposobnost, vać na srednje podatke poreskog obveznika (katastar).

U grupu cedularnih poreza svrstavamo:

1. porezi na prihod od zemljišta i šuma ( renta)
2. porez na prihod od zgrada (zakupnina)
3. porez na prihod od privredne djelatnosti (profit)
4. porez na prihod od kapitala ( kamate i dividende)
5. porez na prhod od fizičkog i umnog rada


Usavremenim poreskim sistemima nastaje jedan zbirni sistem poreza na prihod, sastavljen od starih realnih poreza na prihod ( porezi na zemljište i porezi na zgrade) i novih individualnih poreza na prihod ( rentni porez i porez na prihod od rada).

Porez na prihod od zemljišta i šuma ( renta)

Ovaj poreski oblik je najstariji i najvažniji poreski oblik objektnih poreza na prihod. Efikasan je instrument za vođenje ekonomske politike. Utvrđuje se prema spoljašnjim obilježjima i to: prema površini zemljišta, bruto proizvodu. U modernoj fiskalnoj državi određuje se prema katastarskom prihodu upotrebom administrativno- tehničkog metoda...
]]> <![CDATA[POREZ NA DODATU VRIJEDNOST (PDV) -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porez-na-dodatu-vrijednost-pdv-ij Tue, 10 Aug 2010 19:01:36 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porez-na-dodatu-vrijednost-pdv-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



POREZ NA DODATU VRIJEDNOST (PDV )

Porez na dodatu vrijednost je porez o kojem svi stručnjaci fiskalne ekonomije raspravljaju zadnje tri decenije.To je porez koji se zaračunava i naplaćuje prilikom svakog prometa roba i usluga kojima poreski obveznik dodaje određenu vrijednost.Primjena ovog poreza vrši se tako da se oporezivanje vrši u svakoj fazi prometa,ali tako da porez plačen u prethodnoj fazi ne ulazi u poresku osnovicu u sljedećoj fazi oporezivanja.
U svakoj fazi prometa oporezuje se samo novododata vrijednost proizvoda.Neto svefazni porez na promet u suštini se svodi na porez na dodatu vrijednost,najvjerovatnije kao „završna faza“ u historijskom razvoju opšteg poreza na promet.
Primjenom neto poreza na promet,oporezivanje dodate vrijednosti čija je poreska osnovica razlika između nabavne i prodajne cijene proizvoda u oporezovanoj fazi prometnog ciklusa,vrši se na dva načina :

1. Direktnim oporezivanjem dodate vrijednosti,
2. Indirektnim oporezivanjem dodate vrijednosti.

Direktni metod oporezivanja dodate vrijednosti ima dva oblika :

• metod zbrajanja,
• metod oduzimanja i
• kreditni metod.

Metod sabiranja primjenjuje se tako da se zbrajaju svi elementi koji formiraju dodatu vrijednost.Dodata vrijednost kao poreska osnovica je zbir svih elemenata cijene (plate,nadnice,porezi,doprinosi,kamate,zakupnine i sl.).

Metod oduzimanja ili potrošni metod vrši odbijanje oporezovanog prometa u prethodnoj fazi od ukupnog prometa u fazi oporezivanja.

Kreditni metod je danas najrašireniji metod kojim se ne izračunava dodata vrijednost,već poduzrtnik pomoću računa za kupljena dobra i usluge,te za prodana dobra i usluge izravno izračunava svoju obavezu poreza na dodatu vrijednost.

Pri upotrebi metoda sabiranja i metoda oduzimanja kao poreska osnovica uzima se dodata vrijednost u onoj fazi u kojoj objekt podliježe oporezivanju...]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



POREZ NA DODATU VRIJEDNOST (PDV )

Porez na dodatu vrijednost je porez o kojem svi stručnjaci fiskalne ekonomije raspravljaju zadnje tri decenije.To je porez koji se zaračunava i naplaćuje prilikom svakog prometa roba i usluga kojima poreski obveznik dodaje određenu vrijednost.Primjena ovog poreza vrši se tako da se oporezivanje vrši u svakoj fazi prometa,ali tako da porez plačen u prethodnoj fazi ne ulazi u poresku osnovicu u sljedećoj fazi oporezivanja.
U svakoj fazi prometa oporezuje se samo novododata vrijednost proizvoda.Neto svefazni porez na promet u suštini se svodi na porez na dodatu vrijednost,najvjerovatnije kao „završna faza“ u historijskom razvoju opšteg poreza na promet.
Primjenom neto poreza na promet,oporezivanje dodate vrijednosti čija je poreska osnovica razlika između nabavne i prodajne cijene proizvoda u oporezovanoj fazi prometnog ciklusa,vrši se na dva načina :

1. Direktnim oporezivanjem dodate vrijednosti,
2. Indirektnim oporezivanjem dodate vrijednosti.

Direktni metod oporezivanja dodate vrijednosti ima dva oblika :

• metod zbrajanja,
• metod oduzimanja i
• kreditni metod.

Metod sabiranja primjenjuje se tako da se zbrajaju svi elementi koji formiraju dodatu vrijednost.Dodata vrijednost kao poreska osnovica je zbir svih elemenata cijene (plate,nadnice,porezi,doprinosi,kamate,zakupnine i sl.).

Metod oduzimanja ili potrošni metod vrši odbijanje oporezovanog prometa u prethodnoj fazi od ukupnog prometa u fazi oporezivanja.

Kreditni metod je danas najrašireniji metod kojim se ne izračunava dodata vrijednost,već poduzrtnik pomoću računa za kupljena dobra i usluge,te za prodana dobra i usluge izravno izračunava svoju obavezu poreza na dodatu vrijednost.

Pri upotrebi metoda sabiranja i metoda oduzimanja kao poreska osnovica uzima se dodata vrijednost u onoj fazi u kojoj objekt podliježe oporezivanju...]]> <![CDATA[Porez na dobit u federaciji bih - ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porez-na-dobit-u-federaciji-bih-ij Tue, 10 Aug 2010 19:00:41 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porez-na-dobit-u-federaciji-bih-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



POJAM I RAZVOJ POREZA NA DOBIT

Porez na dobit je mlad porezni oblik (počeo se primjenjivati poslije drugog svjetskog rata) i on je na neki način porez na dohodak privrednih društava. U Bosni i Hercegovini nema tako veliku važnost i izdašnost kao u zemljama EU.
Problem koji se javlja,jeste pitanje pravednosti oporezivanja dobiti zbog problema dvostrukog oporezivanja. Razlozi koji idu u korist oporezivanja dobiti:

* korištenje javnih dobara (npr. ceste,mostovi i sl.)
* instrument kontrole ( kontrola monopola)

Sistemi poreza na dobit:
1. Klasični sistem
Nije pravio razliku između raspoređene i neraspoređene dobiti – više se ne upotrebljava.

2. Sistem djelimične integracije dobiti
Integracija na nivou privrednog društva
- sistem dvojnih stopa
Na raspoređeni dio dobiti ( dividende) se primjenjuje niža porezna stopa od dijela dobiti koji ostaje društvu.
-sistem odbitka dividendi
Odbija se od dobiti dio ili ukupni iznos raspoređene dobiti- za taj iznos raspoređene dobiti se smanjuje ukupna dobit koja služi kao porezna osnovica poreza na dobit

Integracija na nivou dioničara
-sistem inputacije
Cjelokupni se plačeni porez na dio dobiti koji se isplačuje dioničarima uračunava u porez na dohodak koji treba platiti

-sistem djelimičnog uračunavanja
Samo se dio poreza na jedan dio dobiti koja se isplačuje dioničarima obračunava u porez na dohodak koji treba platiti...]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



POJAM I RAZVOJ POREZA NA DOBIT

Porez na dobit je mlad porezni oblik (počeo se primjenjivati poslije drugog svjetskog rata) i on je na neki način porez na dohodak privrednih društava. U Bosni i Hercegovini nema tako veliku važnost i izdašnost kao u zemljama EU.
Problem koji se javlja,jeste pitanje pravednosti oporezivanja dobiti zbog problema dvostrukog oporezivanja. Razlozi koji idu u korist oporezivanja dobiti:

* korištenje javnih dobara (npr. ceste,mostovi i sl.)
* instrument kontrole ( kontrola monopola)

Sistemi poreza na dobit:
1. Klasični sistem
Nije pravio razliku između raspoređene i neraspoređene dobiti – više se ne upotrebljava.

2. Sistem djelimične integracije dobiti
Integracija na nivou privrednog društva
- sistem dvojnih stopa
Na raspoređeni dio dobiti ( dividende) se primjenjuje niža porezna stopa od dijela dobiti koji ostaje društvu.
-sistem odbitka dividendi
Odbija se od dobiti dio ili ukupni iznos raspoređene dobiti- za taj iznos raspoređene dobiti se smanjuje ukupna dobit koja služi kao porezna osnovica poreza na dobit

Integracija na nivou dioničara
-sistem inputacije
Cjelokupni se plačeni porez na dio dobiti koji se isplačuje dioničarima uračunava u porez na dohodak koji treba platiti

-sistem djelimičnog uračunavanja
Samo se dio poreza na jedan dio dobiti koja se isplačuje dioničarima obračunava u porez na dohodak koji treba platiti...]]> <![CDATA[porez na dobit -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porez-na-dobit-ij Tue, 10 Aug 2010 18:59:39 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-porez-na-dobit-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


UOPŠTENO O POREZU NA DOBIT

Porez na dobit je oblik uvršten u većinu savremenih poreznih sistema. Pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. stoljeća, te »proizvoda» u 20. stoljeću.
Porez na dobit plaćaju sva lica koja ostvaruju dobit prodajom proizvoda ili usluga na tržištu. Porez na dobit u zakonskim rješenjima Federacije BiH tretira poreznog obveznika sa Zakonom o privrednim društvima, tj. sve zakonske oblike organizovanja pravnog lica: dionička društva, društva sa ograničenom odgovornošću, komanditnog društva i društvom sa potpunom solidarnom odgovornošću. Porez na dobit se primjenjuje u svim savremenim poreskim i privrednim društvima.
Povećanjem ovog poreskog oblika obezbjeđuju se prihodi budžeta koji se mogu usmjeriti u kapitalna ulaganja što obezbjeđuje efekte djelovanja poreza na razvoj, tzv. «teorija filtra».
Problem koji se javlja kod oporezivanja dobiti jest odgovor na pitanje ko zapravo snosi teret poreza na dobit:
1. njegovi dioničari,
2. mehanizmom prevaljivanja teret snose potrošači,
3. teret snose i dioničari i potrošači i radnici, ali pritom njihovi udjeli nisu isti i podložni su promjenama,
4. nije bitno ko snosi teret, jer se on kao trošak prevaljuje- stoga porez na dobit treba zamijeniti nekim oblikom potrošnih poreza.

Veliki problem oporezivanja predstavlja i nedovoljno definisan odnos između poreza na dobit i poreza na dohodak:
1. teško je odrediti gdje prestaje dohodak pravne, a gdje počinje dohodak fizičke osobe,
2. javlja se ekonomsko dvostruko oprezivanje.

Iako više nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne, nema općeprihvaćenog stajališta o tome, kao i na koji način to treba učiniti. Subjekti oporezivanja nisu pojedinci, fizičke osobe, već organizacije, odnosno jedinstvo ljudi i sredstava ujedinjenih radi zajedničkog cilja. Porez na dobit utvrđuje se na osnovi privredne djelatnosti društva. Značenje poreza na dobit mijenja se ovisno o tome polazi li se pri njegovom karakteriziranju od objekta ili pak od subjekta oporezivanja kao odlučujućeg pokazatelja svrhe njegovog uvrštenja u porezne sisteme.
Porez na dobit je porez na neto dobit preduzeća u pravilu pravnih osoba koje obavljaju privrednu aktivnost. Obrazloženje za postojanje poreza na dobit treba tražiti u ekonomsko-političkom stajalištu jer je to za fiskus relativno jeftin izvor prikupljanja prihoda, a sa stajališta nositelja političkih odluka preferirani porezni oblik ...

SADRŽAJ

I UVOD 2
1. UOPŠTENO O POREZU NA DOBIT 3
Porezni obveznik 4
Poreska osnovica 4
Poreska stopa kod poreza na dobit 5
Poreski tretman likvidacije obveznika 6
2. GRUPNO OPOREZIVANJE 7
Porezno konsolidovanje 7
Transferne cijene 7
3. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA 8
Utvrđivanje poreza 8
Obnova postupka 9
Naplata poreza 9
Zastarjelost 10
Službena tajna 10
4. KAZNENE ODREDBE 11
5. PORESKI POTICAJI KOD POREZA NA DOBIT 12
Umanjenje stope poreza na dobit 12
Poreski praznik 12
Poreske olakšice po osnovu ulaganja 13
Poreski poticaji u Federaciji BiH 13
II ZAKLJUČAK 14
III LITERATURA 15
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


UOPŠTENO O POREZU NA DOBIT

Porez na dobit je oblik uvršten u većinu savremenih poreznih sistema. Pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. stoljeća, te »proizvoda» u 20. stoljeću.
Porez na dobit plaćaju sva lica koja ostvaruju dobit prodajom proizvoda ili usluga na tržištu. Porez na dobit u zakonskim rješenjima Federacije BiH tretira poreznog obveznika sa Zakonom o privrednim društvima, tj. sve zakonske oblike organizovanja pravnog lica: dionička društva, društva sa ograničenom odgovornošću, komanditnog društva i društvom sa potpunom solidarnom odgovornošću. Porez na dobit se primjenjuje u svim savremenim poreskim i privrednim društvima.
Povećanjem ovog poreskog oblika obezbjeđuju se prihodi budžeta koji se mogu usmjeriti u kapitalna ulaganja što obezbjeđuje efekte djelovanja poreza na razvoj, tzv. «teorija filtra».
Problem koji se javlja kod oporezivanja dobiti jest odgovor na pitanje ko zapravo snosi teret poreza na dobit:
1. njegovi dioničari,
2. mehanizmom prevaljivanja teret snose potrošači,
3. teret snose i dioničari i potrošači i radnici, ali pritom njihovi udjeli nisu isti i podložni su promjenama,
4. nije bitno ko snosi teret, jer se on kao trošak prevaljuje- stoga porez na dobit treba zamijeniti nekim oblikom potrošnih poreza.

Veliki problem oporezivanja predstavlja i nedovoljno definisan odnos između poreza na dobit i poreza na dohodak:
1. teško je odrediti gdje prestaje dohodak pravne, a gdje počinje dohodak fizičke osobe,
2. javlja se ekonomsko dvostruko oprezivanje.

Iako više nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne, nema općeprihvaćenog stajališta o tome, kao i na koji način to treba učiniti. Subjekti oporezivanja nisu pojedinci, fizičke osobe, već organizacije, odnosno jedinstvo ljudi i sredstava ujedinjenih radi zajedničkog cilja. Porez na dobit utvrđuje se na osnovi privredne djelatnosti društva. Značenje poreza na dobit mijenja se ovisno o tome polazi li se pri njegovom karakteriziranju od objekta ili pak od subjekta oporezivanja kao odlučujućeg pokazatelja svrhe njegovog uvrštenja u porezne sisteme.
Porez na dobit je porez na neto dobit preduzeća u pravilu pravnih osoba koje obavljaju privrednu aktivnost. Obrazloženje za postojanje poreza na dobit treba tražiti u ekonomsko-političkom stajalištu jer je to za fiskus relativno jeftin izvor prikupljanja prihoda, a sa stajališta nositelja političkih odluka preferirani porezni oblik ...

SADRŽAJ

I UVOD 2
1. UOPŠTENO O POREZU NA DOBIT 3
Porezni obveznik 4
Poreska osnovica 4
Poreska stopa kod poreza na dobit 5
Poreski tretman likvidacije obveznika 6
2. GRUPNO OPOREZIVANJE 7
Porezno konsolidovanje 7
Transferne cijene 7
3. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA 8
Utvrđivanje poreza 8
Obnova postupka 9
Naplata poreza 9
Zastarjelost 10
Službena tajna 10
4. KAZNENE ODREDBE 11
5. PORESKI POTICAJI KOD POREZA NA DOBIT 12
Umanjenje stope poreza na dobit 12
Poreski praznik 12
Poreske olakšice po osnovu ulaganja 13
Poreski poticaji u Federaciji BiH 13
II ZAKLJUČAK 14
III LITERATURA 15
]]> <![CDATA[Poresko pravo EU -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poresko-pravo-eu-ij Tue, 10 Aug 2010 18:57:55 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poresko-pravo-eu-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



HARMONIZACIJA PORESKIH SISTEMA

Poreska harmonizacija kao proces je neophodan uslov za obezbjeđenje funkcionisanja unutrašnjeg tržišta Zajednice (Unije).

Poreska harmonizacija se definiše kao process uklanjanja poreskih prepreka između država članica Evropske unije, kao i razlika u njihovim poreskim sistemima koje stvaraju takve barijere.

U okvirima Evropske unije poreska harmonizacija ima tri glavna izvora:

(1) odredbe Ugovora o osnivanju koje nalažu poresku harmonizaciju, i to:
(a) Prva grupa odredbi proizlazi iz carinske unije uspostavljene između država članica. Ove odredbe propisuju zabranu uvođenja uvoznih ili izvoznih carina i drugih sličnih dadžbina između država članica.
(b) Druga grupa odredbi se odnosi na harmonizaciju posrednih poreza (poreza na promet i akciza), koja predstavlja neophodan preduslov za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta Unije. Ove odredbe zabranjuju svaku diskriminaciju ( neposrednu i posrednu ) protiv inostranih proizvoda, kao i poresku zaštitu (neposrednu i posrednu) domaće proizvodnje.
© Treća grupa odredbi uređuje harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva uopšte, u mjeri u kojoj je ona nužna za uspostavljanje unutrašnjeg tržišta.
(2) poreska konkurencija između država članica koja vodi spontanoj harmonizaciji, pošto velike razlike u nacionalnim poreskim sistemima nemaju svoje opravdanje. Naime, države članice su podstaknute da svoje poreske propise prilagođavaju propisima koji važe u onim državama članicama koje su, upravo zbog stimulativnijih poreskih rješenja privukle kapital.
(3) zabrane ponašanja koja bi vodila narušavanju četiri velike slobode na kojima počiva Unija. Praksa Evropskog suda pravde pokazuje da on često direktno primjenjuje “četiri slobode”, tako što stavlja van snage odredbe nacionalnog poreskog prava koje ih narušavaju. Ilustracije radi, Evropski sud pravde je svojevremeno donio presudu kojom je konstatovao da pružanje povoljnijeg poreskog tretmana uslugama prevoza u domaćem saobraćaju, u odnosu na iste usluge u saobraćaju između država članica, predstavlja svojevrsnu diskriminaciju, pošto ograničava slobodu pružanja ovih drugih usluga ...]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



HARMONIZACIJA PORESKIH SISTEMA

Poreska harmonizacija kao proces je neophodan uslov za obezbjeđenje funkcionisanja unutrašnjeg tržišta Zajednice (Unije).

Poreska harmonizacija se definiše kao process uklanjanja poreskih prepreka između država članica Evropske unije, kao i razlika u njihovim poreskim sistemima koje stvaraju takve barijere.

U okvirima Evropske unije poreska harmonizacija ima tri glavna izvora:

(1) odredbe Ugovora o osnivanju koje nalažu poresku harmonizaciju, i to:
(a) Prva grupa odredbi proizlazi iz carinske unije uspostavljene između država članica. Ove odredbe propisuju zabranu uvođenja uvoznih ili izvoznih carina i drugih sličnih dadžbina između država članica.
(b) Druga grupa odredbi se odnosi na harmonizaciju posrednih poreza (poreza na promet i akciza), koja predstavlja neophodan preduslov za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta Unije. Ove odredbe zabranjuju svaku diskriminaciju ( neposrednu i posrednu ) protiv inostranih proizvoda, kao i poresku zaštitu (neposrednu i posrednu) domaće proizvodnje.
© Treća grupa odredbi uređuje harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva uopšte, u mjeri u kojoj je ona nužna za uspostavljanje unutrašnjeg tržišta.
(2) poreska konkurencija između država članica koja vodi spontanoj harmonizaciji, pošto velike razlike u nacionalnim poreskim sistemima nemaju svoje opravdanje. Naime, države članice su podstaknute da svoje poreske propise prilagođavaju propisima koji važe u onim državama članicama koje su, upravo zbog stimulativnijih poreskih rješenja privukle kapital.
(3) zabrane ponašanja koja bi vodila narušavanju četiri velike slobode na kojima počiva Unija. Praksa Evropskog suda pravde pokazuje da on često direktno primjenjuje “četiri slobode”, tako što stavlja van snage odredbe nacionalnog poreskog prava koje ih narušavaju. Ilustracije radi, Evropski sud pravde je svojevremeno donio presudu kojom je konstatovao da pružanje povoljnijeg poreskog tretmana uslugama prevoza u domaćem saobraćaju, u odnosu na iste usluge u saobraćaju između država članica, predstavlja svojevrsnu diskriminaciju, pošto ograničava slobodu pružanja ovih drugih usluga ...]]> <![CDATA[PORESKI SISTEMI -ij]]> https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poreski-sistemi-ij Tue, 10 Aug 2010 18:57:02 +0000 https://www.maturskiradovi.net/forum/Thread-poreski-sistemi-ij Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



GLAVNI DIO

Poreski sistemi

Pojam i definicija

Poreski sistem, u užem smislu, predstavlja skup poreskih oblika koji se u određenom periodu primjenjuju u određenoj zemlji

Poreski sistem, u širem smislu, predstavlja skup poreskih oblika i drugih javnih prihoda koji se primjenjuju u određenoj zemlji

• Poreski sistem određene zemlje obično sadrži relativno veliki broj poreskih oblika (nekoliko stotina) koji su uvedeni u poreski sistem u različitim periodima i sa različitom namjenom

• Stoga, pojedinačni poreski oblici ne moraju biti u skaldu sa poreskim principima kao ni sa aktulenim ekonomskim i socijalnim ciljevima


Osnovna načela poreskog sistema su ;

1. Demokratski uređena država

2. Jedinstven poreski sistem i lako razumljivi poreski zakoni za poreskog obveznika sa minimalnim obrazovanjem

3. Aktivno učešće poreza na ekonomskom, socijalnom i političkom planu

4. Kodifikovani zakonski propisi

5. Praktičan aspekt primjene poreza u praksi

Poreski sistem (poreski monizam i poreski pluralizam)

Kraj XX veka- Meklur i Kornai- zemlje u tranziciji da u prvim godinama uvedu pojednostavljene i malobrojne poreske oblike.

- preporucuju se tri vrste poreza: linearni porez na promet, linearni i neprogresivni porez na fond plata i linearni i neprogresivni porez na profit

- Meklur predlaze uvodjenje pojednostavljenog alternativnog poreza- SAT ( eng. Simplified alternative tax) kao jedinog izvora prihoda

Poreski pluralizam- poreski sistem koji se sastoji iz veceg broja poreskih oblika

• Faktori strukture savremenih poreskih sistema:

1. Razvijenost privrede
2. Stepen trzisnosti privrede
3. Obrazovni nivo stanovnistva
4. Struktura radne snage
5. Nacin finansiranja socijalnog osiguranja
6. Drzavno uredjenje
7. Pripadnost odredjenoj medjunarodnoj organizaciji
8. Istorijski razvoj I tradicija ...
]]> Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



GLAVNI DIO

Poreski sistemi

Pojam i definicija

Poreski sistem, u užem smislu, predstavlja skup poreskih oblika koji se u određenom periodu primjenjuju u određenoj zemlji

Poreski sistem, u širem smislu, predstavlja skup poreskih oblika i drugih javnih prihoda koji se primjenjuju u određenoj zemlji

• Poreski sistem određene zemlje obično sadrži relativno veliki broj poreskih oblika (nekoliko stotina) koji su uvedeni u poreski sistem u različitim periodima i sa različitom namjenom

• Stoga, pojedinačni poreski oblici ne moraju biti u skaldu sa poreskim principima kao ni sa aktulenim ekonomskim i socijalnim ciljevima


Osnovna načela poreskog sistema su ;

1. Demokratski uređena država

2. Jedinstven poreski sistem i lako razumljivi poreski zakoni za poreskog obveznika sa minimalnim obrazovanjem

3. Aktivno učešće poreza na ekonomskom, socijalnom i političkom planu

4. Kodifikovani zakonski propisi

5. Praktičan aspekt primjene poreza u praksi

Poreski sistem (poreski monizam i poreski pluralizam)

Kraj XX veka- Meklur i Kornai- zemlje u tranziciji da u prvim godinama uvedu pojednostavljene i malobrojne poreske oblike.

- preporucuju se tri vrste poreza: linearni porez na promet, linearni i neprogresivni porez na fond plata i linearni i neprogresivni porez na profit

- Meklur predlaze uvodjenje pojednostavljenog alternativnog poreza- SAT ( eng. Simplified alternative tax) kao jedinog izvora prihoda

Poreski pluralizam- poreski sistem koji se sastoji iz veceg broja poreskih oblika

• Faktori strukture savremenih poreskih sistema:

1. Razvijenost privrede
2. Stepen trzisnosti privrede
3. Obrazovni nivo stanovnistva
4. Struktura radne snage
5. Nacin finansiranja socijalnog osiguranja
6. Drzavno uredjenje
7. Pripadnost odredjenoj medjunarodnoj organizaciji
8. Istorijski razvoj I tradicija ...
]]>