Istraživanja u socijalnom radu su veoma značajan dio izučavanja društvenih pojava relevantnih za socijalno blagostanje i dobrobit ljudi. Odnos prema ovim istraživanjima posredno predstavlja mjeru humanosti nekog društva i prikazuju kako se to društvo odnosi prema čovjekovim potrebama i problemima.
U literaturi obično se često pominju o društvena istraživanja, dok se pod socijalnim istraživanjima najčešće podrazumijevaju ona koja se sadržajno odnose na polje socijalne politike i socijalnog rada. U širem smislu, pod socijalnim istraživanjima obično se smatraju ona koja se odvijaju u polju sociologije, socijalne antropologije, socijalne politike i socijalnog rada. Pošto je u središtu svih ovih istraživanja čovjek u njegovim različitim aspektima i to u relacijama i kontekstu odnosa s drugim ljudima, ljudskim skupinama i zajednicama i globalnim društvom, to je očigledno da se, u krajnjem rezultatu, socijalna istraživanja tiču njegovih potreba, socijalne sigurnosti i promocije, iskazivanja kao stvaralačkog bića i bića promjena, kao i njegovog socijalnog statusa. Cjelovit uvid u sveukupne osobnosti, potrebe i probleme čovjeka nije moguć iz kuta samo jedne nauke, ma koliko ona bila razvijena, već podrazumijeva interdisciplinarni pristup i sadržajno i metodološki različita istraživanja.
Ljudsko ponašanje i odnosi složeni su fenomeni koji iziskuju maštovitu, kreativnu primjenu različitih istraživačkih postupaka i metoda. Neki fenomeni pogodni su za primjenu postupaka koji se zajedničkim imenom nazivaju postupci nenametljivog (nereaktivnog ili posrednog) istraživanja ponašanja. Njihova bit je u prikupljanju i analizi sekundarnih podataka, fizičkih tragova bilo koje vrste kako bi se zaključilo o prethodnom ponašanju, odnosima, odvijanju nekog procesa koji je predmet istraživačkog interesa.
U ovom radu bavićemo se jednom vrstom istraživanja u socijalnom radu koja bi se mogla svrstati u tzv. “nenametljiva istraživanja” po tome što se ne zadire u privatnost ispitanika, već se istraživanje vrši analizom dostupnih sadržaja.

1. Metoda analize sadržaja 5
1.1 Povjest 6
1.2 Analiza sadržaja u socijalnom radu 7
1.3 Definicija metode analize sadržaja 8
1.4 Postupak analize sadržaja 10
1.5 Interpretacija sadržaja 13
2. Primjena analize sadržaja u istraživanju socijalnog rada 14
2.1 Područja primjene analize sadržaja 14
2.2 Principi provođenja analize sadržaja 17
2.3 Faze primjene analize sadržaja 18
2.4 Primjena računala u analizi sadržaja 22
3. Projekat praktičnog istraživanja primjenom analize sadržaja 24
3.1 Formulacija problema: 24
3.2 Teorijsko određenje predmeta istraživanja 24
3.3 Operacionalno određenje predmeta istraživanja 25
3.4 Ciljevi istraživanja 25
3.5 Način (metod) istraživanja 26
3.6 Obrada podataka 26
ZAKLJUČAK 27
LITERATURA 28