![]() |
|
Prirodnopravna misao Hobsa Loka i Rusoa - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Prirodne nauke (/Forum-prirodne-nauke) +---- Forum: Filozofija (/Forum-filozofija) +---- Tema: Prirodnopravna misao Hobsa Loka i Rusoa (/Thread-prirodnopravna-misao-hobsa-loka-i-rusoa) |
Prirodnopravna misao Hobsa Loka i Rusoa - Dzemala - 17-04-2011 12:04 AM Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
PROSVETITELJSTVO PRIRODNOPRAVNA MISAO T.HOBSA, DŽ.LOKA I Ž.Ž.RUSOA Pojam prosvetiteljstvo označava duhovni pokret evropske inteligencije u XVIII veku. Karakteristika tog pokreta je poverenje u razum kao odlučujući izvor svih spoznaja, poverenje u razum kao pravac delovanja svih ljudskih jedinki i meru svih vrednosti. Kant je u svom zapisu "Šta je prosvetiteljstvo?" iz 1784. godine definisao prosvetiteljstvo kao "izlaz za čoveka iz sopstvene nedoraslosti". U razumnom razmišljanju i u delovanju koje proizlazi iz zdravog razuma prosvetitelji su videli garanciju stalnog napretka društva u savladavanju prirodnih sila i u uvođenju pravednog društvenog reda. Socijalno-istorijska pozadina prosvetiteljstva je privredni i socijalni uspon građanstva, čija je želja za emancipacijom kroz prosvetiteljstvo, opet, dobijala važne impulse. Prosvetiteljstvo je bilo duhovna priprema Francuske revolucije. Idejno-duhovni koreni prosvetiteljstva leže u humanizmu, u reformaciji i u racionalno filozofskim sistemima XVI i XVII veka (Spinoza, Dekart). Prosvetiteljstvo je bilo pojava koja je zahvatila celu Evropu i dosegla čak do Severne Amerike. Prvo negovanje prosvetiteljstva i delovanje u skladu sa pokretom moglo se primetiti u Engleskoj, gde su filozofi i učitelji državnog prava kao Tomas Hobs i Džon Lok razvili ideju čoveku urođenog prirodnog prava, ideju prirodne religije, društvenog ugovora i neotuđivih ljudskih prava. Time su doveli u pitanje poziciju kraljevstva "datog Božjom voljom", kao i zahteve crkve da u pitanjima morala, na polju nauke, literature, umetnosti i vaspitanja bude najviši nosilac odluka. . . rad je pisan na 16 str |